TEHNOLOŠKE NOVOSTI NA GOSPINU OTOKU – Gradsko oko svuda gleda

SOLINSKA KRONIKA 317, siječanj 2021.

Postavljeni stupovi s videonadzorom decentno se uklapaju u novu vizuru Gospina Otoka

Prasvetište na Gospinu Otoku uza sve novosti koje je doživjelo i starosti koje krije početkom godine postalo je bogatije za suvremena (smart city) rješenja videonadzora.
Naime na zemljištu u vlasništvu župe, odnosno nadbiskupije splitsko-makarske postavljeni su stupovi s najsuvremenijom opremom videonadzora kakve u zadnje vrijeme imamo priliku vidjeti na frekventnijim mjestima u našemu gradu.
Postavljeni videonadzor samo će one zlokobne u našemu društvu podsjetiti na vremena od prije četrdesetak godina kada su kraj mostova Gospina Otoka stajali živi »promatrači« i »brojači«, razni suradnici, a s ciljem predanoga vođenja računa o vjerničkomu životu solinskoga puka.
Uloga ovoga sustava zasigurno nije u brojenju vjernika, onih koji nedjeljom idu na pričest ili ne, iznosu milodara ili pak pridržavanju epidemioloških mjera. Postavljeni će sustav zasigurno u vrlo kratkom vremenu pokazati svoju svrsishodnost i funkcionalnost u smanjenju broja nedozvoljenih radnji i ponašanja kao što je naime slučaj i s ostalim djelovima našega grada koji su obogaćeni ovakvim suvremenim rješenjima.

PEDIJATRIJA: VITAMIN D U DJECE

SOLINSKA KRONKA 317, siječanj 2021.

Piše: prim. mr. sc. Katica OBRADOVIĆ,
dr. Med., spec. pedijatar

Vitamin D razlikuje se od ostalih vitamina jer ponajprije u idealnim uvjetima (izloženost sunčevu svjetlu) čovjek sam stvara vitamin D, a potom jer je vitamin D steroid čime njegov glavni metabolit kalcitriol djeluje u stanici slično drugim steroidnim hormonima pa se katkad i ubraja među hormone. Najbolje je poznata i proučena njegova uloga u homeostazi kalcija

Vitamini i minerali omogućuju tijekom života odvijanje brojnih enzimskih i metaboličkih procesa u tijelu te su preduvjet zdravlja svakoga pojedinca. Neophodni su za život, ali u vrlo malim količinama zato se nazivaju mikronutrijenti.
Vitamin D je skupina steroida među kojima su za čovjeka najvažniji kolekalciferol (vitamin D3) i ergokalciferol (vitamina D2). To su vitamini koji su topivi u mastima. Kolekalciferol (vitamiun D3) nastaje u epidermisu kože djelovanjem ultraljubičastih zraka. Čini se da vitamini D2 i D3 slijede iste metaboličke puteve.

Metabolizam vitamina D3
Nakon sinteze u koži vitamin D3 se vrlo brzo nakuplja u jetri i ondje podliježe 25-hidroksilaciji pa nastaje 25-hidroksikolekalciferol koji se dalje u bubregu u daljnjoj hidroksilaciji pretvara u 1.25 hidroksikolekalciferol kalcitriol koji je biološki aktivan. Ovu reakciju potiče manjak kalcija u fosfora u krvi. Glavni učinak kalcitriola u metabolizmu kalcija jest poticanje resorpcije ovoga minerala u crijevu, a također povećava transport kalcija u bubrezima i zajedno s parathormonom u kostima. Sve to pridonosi normalizaciji kalcija u serumu, te ima ključnu ulogu u održavanju zdravlja kostiju. Može se unositi hranom ili dodacima prehrane. Manjak je čest tijekom hladnijih mjeseci, te u područjima sjeverne zemljane hemisfere.
Istraživanja pokazuju da se nedostatna koncentracija vitamina D nalazi u oko 40% europske populacije, ali nije jasno u kojoj mjeri taj nedostatak utječe na zdravlje ljudi. U riziku nedostatka vitamina D su osobe koje se rijetko izlažu suncu, nose zaštitnu odjeću ili koriste sredstva za zaštitu od sunca, ljudi tamne puti i debeli, bolesnici koji uzimaju lijekove koji utječu na metabolizam vitamina D, npr. atiepileptici, stariji ljudi, trudnice, te osobe s nekim kroničnim bolestima. Kako vitamin D povećava apsorpciju kalcija iz probavnoga trakta velike količine vitamina D dovode do hiperkalcemije, hiperkalciurije, te do visokih serumskih razina 25-OH D, s posljedičnim rizikom od stvaranja bubrežnih kamenaca. Kod djece su češća trovanja vitaminom D. Vitamin D ima i druge uloge u organizmu, uključujući smanjenje upalnih procesa i djelovanje na procese kao što su rast stanica, neuromuskularna, imunološka funkcija te metabolizam glukoze. Mnogi geni koji djeluju na navedene procese djelomično su modulirani vitaminom D. Rade se opsežna istraživanja koja nisu potvrdila učinak vitamina D na niz bolesti kao što su maligne, kardiovaskularne bolesti, depresivne bolesti. Kontroverzna je još uvijek učinkovitost vitamina D u liječenju multiple skleroze, homeostaze glukoze u šećernoj bolesti i smanjenje tjelesne mase u pretilih osoba. Zbog prisutnosti dokaza o mogućem učinku primjene vitamina D na učestalost obolijevanja od akutnih respiratornih infekcija u posljednje se vrijeme vitamin D razmatra kao vitamin koji će možda imati ulogu u prevenciji i liječenju Covid-19 infekcija.
Tumačenje rezultata objavljenih kliničkih istraživanja otežava činjenica da su mnogi čimbenici rizika za nedostatak vitamina D ujedno i čimbenici rizika za obolijevanje i razvoj teže kliničke slike Covid-19: starija dob, debljina, siromaštvo, komorbiditeti (i druge kronične bolesti). Ono što je poznato jest da bolesnici s težom kliničkom slikom Covid-19 imaju niže razine vitamina D u serumu, ali još nije poznato bi li nadoknada vitamina D bila od koristi. Zato se preporučuje uzimati D vitamina prema preporukama.

Funkcija vitamina D
Vitamin D razlikuje se od ostalih vitamina jer ponajprije u idealnim uvjetima (izloženost sunčevu svjetlu) čovjek sam stvara vitamin D, a potom jer je vitamin D steroid čime njegov glavni metabolit kalcitriol djeluje u stanici slično drugim steroidnim hormonima pa se katkad i ubraja među hormone. Najbolje je poznata i proučena njegova uloga u homeostazi kalcija. O kalciju i njegovoj koncentraciji u serumu ovisi kontraktilnost mišića, nervna provodljivost i mnoge opće stanične funkcije u svim tkivima. Nedavno je otkriveno i drugo nekalcemično djelovanje vitamina D. Osim u kostima i crijevnom epitelu, receptori za ovaj vitamin postoje i drugdje: u mozgu, srcu, timusu, koži, stanicama koštane srži, spolnim žlijezdama, prostati, dojci. On sudjeluje u ekspresiji više od tisuću gena, između ostaloga modulira proliferaciju i diferencijaciju stanica s mogućim utjecajem na imunosni odgovor u infekciji i upali. Vitamin D nalazi se u leukocitima-monocitima, limfocitima T i B. Vitamin D se hvata za receptore na stanicama te dolazi do oslobađanja oko 600 gena koji su odgovorni za obranu organizma od virusnih i bakterijskih infekcija. Još se uvijek istražuje mogućnost terapijske primjene vitamina D u bolesnika s imunosnim poremećajima (lupus eritematodes, šećerna bolest tipa I, reumatoidni artritis, kožnim bolestima – psorijaza), karcinomina (prostata, debelo crijevo, dojka, leukemijna, tumori glave i vrata) i bolestima središnjega živčanog sustava (multipla skleroza).

Klinički znakovi hipovitaminoze D
Riječ je o simptomima poremećene mineralizacije kostiju. U djeteta koje raste ovaj se poremećaj očituje kao rahitis, a nakon završetka rasta poslije puberteta kao osteomalacija. Treba istaknuti da nedostatak vitamina katkad postoji mjesecima prije kliničkih znakova rahitisa. Može biti asimptomatski, a može se očitovati znakovima hipokalcemije (konvulzije, stridor, pojačana neuromišićna podražljivost, apneja) bezvoljnošću ili razdražljivošću, usporenim rastom i sklonošću infekcijama dišnih puteva u ranom djetinjstvu. Rahitis obuhvaća skupinu bolesti koje nastaju zbog poremećaja mineralizacije u području metafize kostiju koje rastu i poremećaj mineralizacije spongioze (osteomalacija). Danas je rahitis kod djece vrlo rijetka bolest i rijetko se vidi u ordinaciji, jer djeca od najranije dobi uzimaju vitamin D, profilaksu rahitisa. Rahitis je prema tome moguć samo u djece koja rastu kod kojih rast još nije završen. Svi bolesnici s rahitisom imaju i osteomalaciju, dok kod odraslih može biti samo osteomalcija, a ne rahitis. Rahitisa neće biti ni u dojenčadi i djece koja zbog bilo kojega drugog razloga ne rastu, ali može biti osteomalacije. S pojmovima rahitisa i osteomalacije ne treba miješati pojam osteoporoze koji obuhvaća pojavu proprocionalnoga gubitka ukupne koštane mase i koštanoga minerala. Histološko obilježje rahitisa je nedovoljno ulaganje kalcija u međustaničnu hrskavičnu tvar u metafizama dugih kostiju. Zbog toga hrskavične stanice umjesto da odumru, nastavljaju bujati pa tako nastaje široka, nekalcificirana zona na metafizama dugih kostiju koja je klinički i rendgenski uočljiva i karakteristična za rahitis. Daljnje obilježje rahitičnih kostiju je nedovoljno ulaganje minerala u novostvoreni osteoid. Tako nastaju deformacije kostiju koje također daju pečat kliničkoj slici rahitisa. Najvažniji znakovi rahitisa na kostima je kraniotabes (mekana glava) je najraniji i zato najvažniji znak jer se pojavljuje već u tijeku drugoga mjeseca života. To je omekšanje parijetalne i okcipitalne kosti koje se palpira jačim pritiskom prsta na to područje pri čemu se kost uvije poput stolnoteniske loptice. Iznimno se kraniotabes nalazi u neke dojenčadi koja leže na jednoj strani te dolazi do zaležane glave. Rahitična krunica niz je zadebljanja kostohondralnih spojeva obostrano na prsištu. U mršave se djece lako vide, a kod deblje se palpiraju. Kada dijete počinje stajati i hodati nastaju deformacije nogu najčešće u obliku »O« nogu rjeđe u obliku »X« nogu. Kod rahitisa djeca imaju hipotoničnu muskulaturu koja bitno pridonosi nastanku rahitičnih deformacija kostiju. Prevencija hipovitaminoze D vitamina počinje od najranije dobi dodavanjem D3 vitamina u obliku kapi svoj dojenčadi. Profilaksa rahitisa sa D3 vitaminom neće uspjeti ako u prehrani nema dovoljno kalcija. Zato se kod djece ne preporuča bezmliječna dijeta ili hrana bogata »hvatačima« kalcija koji se nalaze u brašnu, špinatu.
Vitamin D koji unosimo hranom (biljke, gljive, meso) također je nastao pod djelovanjem UV zraka. Riba sadržava vitamin D zahvaljujući prehrani morskim algama koje ga sintetiziraju pod utjecajem UV zraka. Mnoge zemlje dodaju vitamin D mlijeku, jogurtu, margarinu, ulju, tjestenini, kruhu. Prirodni izvori vitamina D u hrani su riblje ulje, plava riba, jaja, teleća jetra, gljive.

GRAD SOLIN KOORDINIRAO RAD LOKALNIH SLUŽBI I UPLATIO POMOĆ ZA POTRESOM POGOĐENA PODRUČJA – Solinski puls velikog srca

SOLINSKA KRONIKA 317, siječanj 2021.

Grad je gradonačelnikovim zaključkom, a u dogovoru s predsjednikom Gradskoga vijeća Renatom Prkićem, donirao 100 tisuća kuna na poseban račun kojeg je otvorila Vlada RH u akciji »Pomoć za obnovu nakon potresa«

Snažan potres jačine 6.2 stupnjeva po Richteru koji je 29. prosinca pogodio središnji dio Hrvatske, točnije područje Sisačko-moslavačke županije, nanio je ogromnu štetu ovom području te ugasio sedam ljudskih života. Razorenoj Petrinji, Sisku, Glini, Hrvatskoj Kostajnici i brojnim selima Banovine u kojima su mnogi ostali bez krova nad glavom pohrlila je u pomoć cijela Hrvatska.
Solinski gradonačelnik Dalibor Ninčević već je sljedećeg dana održao sastanak s predstavnicima gradskih službi, Crvenoga križa, dekanom Solinskoga župnoga dekanata, članovima dobrovoljnih vatrogasnih društava i ravnateljima osnovnih škola te u ime svih izrazio sućut obiteljima stradalih, kao i svima onima koji su na bilo koji način pogođeni ovim devastirajućim potresom.
– Ujedinjeni u tuzi, mislima, ljubavi i molitvi prema stanovnicima potresom pogođenih područja upućujemo zahvalu svim udrugama i pojedincima koji su se odmah nakon vijesti o potresu organizirali i na Glorijetu prikupili hranu, odjeću i ostale potrepštine. Naši građani su kao i uvijek do sada pokazali ljubav i empatiju za one koji su preko noći ostali bez svega – rekao je gradonačelnik Ninčević ističući važnost koordinacijskoga djelovanja koje se odvija pod okriljem sustava Civilne zaštite, Crvenoga križa, javnih vatrogasnih postrojbi i ostalih žurnih službi.
Sukladno tome na području grada Solina je već 30. prosinca uspostavljeno središnje prikupljanje potrepština putem Crvenoga križa. Prva dva dana prikupljanje se odvijalo u prostorijama socijalne samoposluge i pučke kuhinje u Zvonimirovoj ulici, ali je već 2. siječnja, zbog potrebe većih prostornih kapaciteta, prebačeno u školsku-sportsku dvoranu pored Osnovne škole kraljice Jelene, u Ulici Put mira.
Uz to Grad je, zaključkom gradonačelnika, a u dogovoru s predsjednikom Gradskoga vijeća Renatom Prkićem, donirao 100 tisuća kuna na poseban račun kojeg je otvorila Vlada RH u akciji »Pomoć za obnovu nakon potresa«.
Upućena je i obavijest svima koji su voljni ustupiti mehanizaciju za odvoz potrepština i čišćenje ruševina, kao i stanove za smještaj ljudi koji su morali napustiti svoje domove, da se jave Stožeru civilne zaštite grada Solina, na broj: 095 442 4434, a isti će sve evidentirati i staviti na raspolaganje županijskom i nacionalnom stožeru.
– Kao narod prošli smo svašta kroz povijest, ali kad god je bilo najteže bili smo zajedno i iz svega izašli još jači, kao pojedinci, narod i zajednica. I sada ćemo uz veliko srce naših građana, i uz Božju pomoć, obnoviti i vratiti život u sve gradove i mjesta ponosne hrvatske Banovine – poručio je gradonačelnik Ninčević.
Veliko srce za Banovinu pokazale su i brojne kulturne, braniteljske i druge udruge s područja grada Solina koje su prikupljale pomoć i uručile je potresom pogođenim područjima.

GRADSKO DRUŠTVO CRVENOGA KRIŽA SOLIN

Kreiranje obiteljskih paketa

30 volontera s područja Splitsko-dalmatinske županije organizirano djeluju u Sisku i Petrinji

Gradsko društvo Crvenoga križa Solin intenzivno pomaže stanovnicima potresom pogođene Banovine pa su tako u samo dva tjedna od potresa čak pet puta posjetili ovo područje kako bi uručili prikupljene donacije građana te druge potrepštine poput dimnjaka i elemenata za dimnjake, vrijednih oko 50 tisuća kuna te najlon, pećice, plinske boce i agregate koje je donirala tvrtka »Cemex«, a uručena je i jedna kamp kućica osigurana u suradnji s općinom Klis.
– Svakako bih istaknuo značajne donacije naših građana koji su se uključili već prvoga dana tako da je u kratko vrijeme prikupljen čitav šleper prehrambenih proizvoda kojega smo već odvezli na potresom pogođeno područje – rekao je Željko Grubišić ravnatelj GD CK Solin.
– Donacije smo najprije prikupljali u pučkoj kuhinji i socijalnoj samoposluzi, ali se vrlo brzo pokazalo da nam je potreban daleko veći prostor tako da se prikupljanje u dogovoru s Gradom Solinom i Osnovnom školom kraljice Jelene nastavilo u školskoj sportskoj dvorani u Arapovcu. Prikupljene proizvode raspoređujemo po vrstama te tijekom narednih desetak dana planiramo kreirati obiteljske pakete »Vaš dar za pravu stvar« s osnovnim prehrambenim namirnicama i higijenskim potrepštinama koji će se dostavljati izravno pogođenim obiteljima – najavio je Grubišić.
– Akciji prikupljanja odazvao se i velik broj poduzetnika te tvrtki s područja grada Solina, posebno građevinara i prijevoznika koji su ustupili na korištenje dizalice, bagere, razne građevinske strojeve te kamione. Moram spomenuti i volontere, ljude velikoga srca koji su nam se od prvog dana stavili na raspolaganje. Sada smo došli u fazu kada su nam potrebne ciljane skupine volontera koji djeluju u sklopu žurnih službi tako da trenutačno imamo 30 volontera s područja Splitsko-dalmatinske županije koji organizirano djeluju u Sisku i Petrinji – izvijestio je ravnatelj GD CK Solin pozivajući sve one koji su u mogućnosti da se uključe u prikupljanje donacija koje još uvijek traje.

HUMANITARNA AKCIJA PRIKUPLJANJA IGRAČAKA DJEČJEG VRTIĆA »CVRČAK« SOLIN

Veliki dar od najmanjih

Ravnateljica Dječjeg vrtića »Cvrčak« Solin Anđela Biuk: – Igračkom i porukom podrške djeca pomažu svojim vršnjacima pokazujući kako su i oni uključeni u aktualna događanja te ih razumiju i doživljavaju u skladu sa svojom dobi

Dječji vrtić »Cvrčak« Solin pokrenuo je humanitarnu akciju prikupljanja igračaka za djecu s područja Banovine koju je krajem prosinca pogodio snažan potres. Akcija se održavala od 11. do 15. siječnja, ali kako najavljuju iz ove vrtićke ustanove, nastavit će se i dalje sukladno potrebama koje budu stizale s terena.
– Nakon nemilih događaja kojI su pogodili Sisačko-moslavačku županiju i mi smo se kao Ustanova odlučili na neki način uključiti u akciju prikupljanja pomoći te se rodila ideja o doniranju dječjih igračaka – rekla je ravnateljica DV-a »Cvrčak« Anđela Biuk napominjući kako djeca izrađuju i crteže te ispisuju poruke ljubavi i podrške.
– Djelatnici stručne službe vrtića sortirat će prikupljene igračke prema dobi kojoj su namijenjene, pakirati ih u prigodne vrećice s crtežima i porukama te ih predati volonterima na terenu koji će ih potom uručivati najmlađima s područja Banovine. Igračkom i porukom podrške djeca pomažu svojim vršnjacima pokazujući kako su i oni uključeni u aktualna događanja te ih razumiju i doživljavaju u skladu sa svojom dobi – rekla je ravnateljica Biuk napominjući kako je ovo samo početak velike akcije koja će se provoditi i dalje u koordinaciji sa stručnjacima na potresom pogođenom području.
– Plan nam je u suradnji s njima prikupljati one artikle za koje oni smatraju da su u tom trenutku najpotrebniji – najavila je ravnateljica.
Među mališanima koji su poklonili svoje igračke su i Gabrijela i Sara, polaznice vrtićke kuće »Tratinčica«.
– Neka djeca nemaju domove i igračke pa mi skupljamo za njih – objasnile su petogodišnja Gabrijela i šestogodišnja Sara potvrđujući kako i mali čin humanosti predstavlja neizmjerno mnogo za one koji su u potrebi.
»Nek’ svud ljubav sja, sve ljude neka spaja! Za nju živiš ti, za nju živim ja, nek’ cijeli svijet za ljubav zna!« – zapjevale su polaznice DV-a »Tratinčica« u ime svih malih solinskih srca ispunjenih ljubavlju i dobrotom.

POVRATAK STAROME SOLINU – NASELJE NA IZVORU – Majdanski grad

SOLINSKA KRONIKA 317, siječanj 2021.
Piše: Marija GRUBIŠIĆ
Snimio: Jakov TEKLIĆ

To je bija u ono vrime centar svita! Rečenica je koju ćete ćut od brojnih Majdančana, posebno njegovih vršnjaka, jer u Majdanu je u ono vrime bilo više sadržaja nego danas, bilo je kino, društveni dom, čitaonica, ambulanta, škola, dramska sekcija, aktivnosti koje su uključivale izviđače, strijelce, stolnotenisače…

Boškova vatrogasna ekipa iz Majdana

U škatuli, ili bolje reć škatulama Boško Pleština čuva stare fotografije, obiteljske, ali je puno tih slika vezano i za rad u tvornicama cementa. A i to je nekoć, mogli bismo reć, bila jedna velika, cementaška obitelj.
Uz tvornicu se živilo, uz nju su se othranile brojne generacije, pa tako i Boško može nabrojit više od 240 godina staža cile svoje obitelji u Dalmacijacementu.
– Radila su mi u cementarama oba dida, ćaća, mater, žena, brat, sestra i ja – nabraja nan Boško koji je radni vijek proveja ka mehaničar u kavi tvornice »10.kolovoza«, a bija je u njoj dugo godina i dobrovoljni vatrogasac. Jer Majdan se u ono vrime moga podičit brojnim vatrogascima.
– Najmanje je dvoje iz familije uvik bilo uključeno u rad vatrogasnoga društva, a svaka je cementara u ono vrime imala svoje vatrogasce, i Majdan, i Vranjic, i Sveti Kajo i Sućurac, priča nam Boško koji je u vatrogascima počeja ka momčić, od 1968. nekih 11 godina je ima, a kasnije je i on bija učitelj brojnoj vatrogasnoj mladosti. Obašli su cilu bivšu državu po natjecanjima i bili su uspješni, a uglavnom je bilo riječi o ekipi koja je i živila u Majdanu. Ka i Boško. Od svoje šeste godine.
Boško se, priča nan dalje, rodija u Raketama, poviše tvornice u Majdanu, a onda su 1962. prišli stat doli kod same tvornice »10.kolovoza«, pokraj nekadašnjega kina. Vežu ga za Majdan tako godine ditinjstva, mladosti, ali i radnoga staža koji je uslijedija.

Vatrogasci i pokazna vježba isprid »10.kolovoza«

U Majdanu su stali do 1974. dok nisu prišli stat u Solin, Nove zgrade, ispod policije.
Majdan je uvik osta u srcu, jer su tamo provedene najlipše godine mladosti.
To je bija u ono vrime centar svita!
Rečenica je koju ćete ćut od brojnih Majdančana, posebno njegovih vršnjaka, jer u Majdanu je u ono vrime bilo više sadržaja nego danas, bilo je kino, društveni dom, čitaonica, ambulanta, škola, dramska sekcija, aktivnosti koje su uključivale izviđače, strelce, stolnotenisače…
– »Na krugu«, betonskon platou isprid kina nan je bilo igralište. Danas su sve te zgrade skoro u ruševnon stanju. Tu bi se liti održava i ples. Kad bi završila kino predstava svira je tu sa svojon ekipon brico Jugoslav Matković na harmonici, dok bi se u zimska doba sve to pribacilo unutra u dvoranu, u Mramornoj sali kako su je nazivali.
Projekcije su bile sridon, suboton i nediljon, a bilo je toliko dobrih filmova da je više svita bilo vanka nego šta jih je moglo stat u samom kinu.
– Neću nikad zaboravit kad smo gledali film »Majko, slušaj moju pjesmu« i kad je mali Hoselito piva to su sve stare žene u kinu plakale, a meni je ka ditetu bilo čudno šta jin je, ali tako je to bilo, takva su bila vrimena. Popularna je bila i Sara Montiel u mjuziklu »Prodavačica ljubičica« – govori Pleština pa se prisjeća kako bi na tom »krugu« i radnici u vrime od marende znali bacit na balun, onako, u radničkin cokulama. Od 9 do 9.30 igra bi se tako mali balun, a igrača nije falilo jer je bilo puno njih šta je igralo u »Solina«, »Omladinca«, »Sloge«, »Uskoka«, »Jadrana«…
Kako su na ovom prostoru bile prisutne čak četiri radničke organizacije, uz »10.kolovoz«, »Održavanje«, »Transport« i »Voljak«, tako je znalo bit više gledatelja nego na Hajduka,
Sve je to tako trajalo dok se u jednon danu nisu slomile dvi ruke. Sekretar je zabranija da se tu više igra – priča nan Boško.
O popularnom »krugu« di je malim Majdančanima bilo glavno igralište ima naš sugovornik još puno priča, za nas, a sigurno i za svojih četvero unučadi, a to su: Lana, Roko, Nika i Petra.

Vespe isprid ulaza u tvornicu

Vespe isprid tvornice
– U Majdanu je u to vrime bilo krcato motorâ, a krajen 50-ih, početkon 60-ih, bilo je sve više i vespi. Kad se igrač Hajduka, Bernard Bajdo Vukas, vratija iz Bologne 1959. i donija prvu vespu u Split, tako su i ovde postale popularne, šta se vidi i na ovoj fotografiji isprid ulaza u tvornicu – pokazuje nan Boško fotografiju koju čuva u albumu.

STRELJAŠTVO – SD DALMACIJACEMENT – Nagrađeni Petar Gorša i Mateja Omazić i njihov trener Siniša Vitez

SOLINSKA KRONIKA 317, siječanj 2021.

Najboljim strijelcima proglašeni su: Snježana Pejčić i Petar Gorša u gađanju puškom, te Matea Omazić i Uroš Kačavenda u gađanju pištoljem. U trapu je najbolji Josip Glasnović, a laskave naslove u samostrelu pripali su Valentini Pereglin i Andreju Krstiniću

Ministar obrane RH Mario Banožić i Petar Gorša

Hrvatski streljački savez je pri kraju 2020. proglasio najbolje strijelce za 2019. i investicije u sportsko streljaštvo u iznosu od milijun kuna. Među nagrađenima su trojica članova Streljačkog društva Dalmacijacement iz Solina, strijelci olimpijac Petar Gorša (puška), Mateja Omazić (pištolj) i njihov trener Siniša Vitez.
U Zagrebu je u Poslovnom centru »Almeria« održano Proglašenje najboljih strijelaca za 2019. kao i svečana dodjela sufinanciranoga sportskog oružja članicama Hrvatskog streljačkog saveza. Događaj je održan uz poštivanje svih epidemioloških mjera.
Poseban gost na proglašenju bio je Ministar obrane Republike Hrvatske gospodin Mario Banožić, koji je djelatnicima MORH-a Snježani Pejčić (Lokomotiva – Rijeka) i Petru Gorši, članu SD Dalmacijacement iz Solina, uručio nagrade za najbolje strijelce.
Najboljim strijelcima proglašeni su: Snježana Pejčić i Petar Gorša u gađanju puškom, te Matea Omazić i Uroš Kačavenda u gađanju pištoljem. U trapu je najbolji Josip Glasnović, a laskave naslove u samostrelu pripali su Valentini Pereglin i Andreju Krstiniću.
Priznanje je uručeno i evidentnom olimpijskom kandidatu Josipu Glasnoviću, koji je 2019. na Svjetskom kupu u Al Ainu, UAE, izjednačio svjetski rekord i osvojio još jednu olimpijsku kvotu za Hrvatsku.
Uz najbolje strijelce nagrade su dodijeljene i njihovim trenerima:
– Seno Čusto – trener Snježane Pejčić
– Siniša Vitez – trener Petra Gorše i Mateje Omazić
– Mirela Skoko-Ćelić – trener Uroša Kačavende
– Branko Pereglin – trener Josipa Glasnovića
– Tihana Odlešić Kačavenda – trener Valentine Pereglin
– Dean Vignjević – trener Andreja Krstinića

Petar Gorša i Matea Omazić najbolji strijelci Hrvatske u 2020.

Ovom prigodom dodijeljeno je i sufinancirano zračno sportsko oružje koje su zajednički sufinancirali Hrvatski streljački savez, Ministarstvo turizma i sporta, te klubovi i društva – članice Hrvatskoga streljačkog saveza. Investicija od milijun kuna za sportsko oružje i streljivo najveća je investicija ovog tipa u sportsko streljaštvo u Hrvatskoj.
Svečanost je pozdravnim govorom zatvorio Ministar obrane Republike Hrvatske Mario Banožić.

Umjesto u Finskoj EP u Osijeku ili Mađarskoj
Nova vijest u streljaštvu je da se otkazuje prvenstvo Europe u Finskoj. Novi kandidati za organizatora prvenstva Europe su naš Osijek i Mađarska, a točan proljetni datum još nije potvrđen. Inače solinski olimpijac Petar Gorča će se u mjesecu siječnju nalaziti na pripremama u Austriji za Olimpijske igre.
U siječnju mjesecu po kalendaru natjecanja HSS-a planirana su dva domaća turnira izborna za EP, po ISSF programu, 16. i 17. siječnja u Osijeku i 23. i 24. siječnja u Solinu.

Miro PODRUG

NOGOMET 2.HNL – NK SOLIN – Prvo ovogodišnje okupljanje i trening u Vranjicu

SOLINSKA KRONIKA 317, siječanj 2021.

Veseli uključivanje oporavljenih veznih igrača Duje Ninčevića i Nicholasa Llanosa, te lijevoga braniča Šime Puljića, dok se Antonio Kačunko oporavlja nakon operacije. Za klub s Jadra zimski prijelazni rok još nije završen, u tijeku su razgovori sa nekoliko pojačanja

Ivan Matić, trener zadnje plasiranoga nogometnog drugoligaša Solina u četvrtak, 7. siječnja obavio je prvo okupljanje igrača i započeo pripreme za drugi dio sezone. Struka ostaje nepromijenjena, njegov prvi pomoćnik je Duje Tokić, trener vratara Hrvoje Višić, a za kondicijske pripreme ja zadužen Josip Maleš.
U zimskoj stanci klub su službeno napustili Toni Taraš, Vlatko Šimunac, Matej Vuknić i Marko Čovo. Dvojica posuđenih počeli su pripreme u matičnim klubovima, David Iličić u Hajduku II, a Marin Laušić u Slavenu Belupu, treći posuđeni iz Osijeka Ivan Durdov je upitan!
Pridošlice su napadači povratnik s posudbe iz Uskoka Karlo Vodanović (20) i Antonio Pavlinović (26) iz makarskoga Zmaja, te branič Domagoj Franić (27), kojemu je također posljednja destinacija bio kliški Uskok. Nakon tri dana na raspolaganju je i napadač hrvatskih korijena Valentino Vujinović iz Njemačke.
Igračima su se obratili glavni trener Ivan Matić i šef struke Goran Gruica. Nakon upoznavanja i razgovora odrađen je i prvi trening na terenu s umjetnom podlogom u Vranjicu.
Prvi ovogodišnji trening odradili su njih 21: vratari Josip Bender i Ante Topić, te Hrvoje Relota, Mateo Tomić, Stipe Pekić, Stipe Vulikić, Domagoj Franić, Romario Matova, Šime Puljić, Josip Zeljković, Nikola Kušeta, Duje Ninčević, Nicholas Llanos, Antonio Blažević, Mario Veljača, Tino Šošić, Antonio Repić, Antonio Pavlinović, Marko Baković i Karlo Vodanović.
– Veseli uključivanje oporavljenih veznih igrača Duje Ninčevića i Nicholasa Llanosa, te lijevoga braniča Šime Puljića, dok se Antonio Kačunko oporavlja nakon operacije. Za klub s Jadra zimski prijelazni rok još nije završen, razgovaramo sa nekolicinom pojačanja, ovih dana očekujemo neka rješenja. Prva prijateljska utakmica je već 12. siječnja u Postirama sa Hajdukom – rekao je sportski direktor Goran Gruica.
Dogovorene su još tri prijateljske utakmice, 23. siječnja sa Dugopoljem, 27. siječnja sa RNK Splitom i 30. siječnja sa Croatijom.
U 18. kolu, prvoj utakmici drugog dijela prvenstva Solin je domaćin Inter-Zaprešiću, 13. veljače 2021., s početkom u 14,30 sati

Miro PODRUG

IZ TISKA IZIŠLA KNJIGA »OFFICIUM CONSULARIS PROVINCIAE DALMATIE – VOJNICI U SLUŽBI NAMJESNIKA RIMSKE PROVINCIJE DALMACIJE« DOC. DR. SC. IVANA MATIJEVIĆA – Vojni temelji salonitanskoga društva

SOLINSKA KRONIKA 317, siječanj 2021.

Već letimični pogled na uvod mogao bi zaintrigirati one ponešto nestručnije i neupućenije u ovu temu i tematiku jer autor u njemu između ostaloga donosi jedinstveni, jezgrovit, tematski strogo usmjeren, a opet sveobuhvatan i dosad neviđen opis Salone i salonitanskoga društva upravo u svjetlu rimskih vojnika i namjesnika

 

Važnost ove publikacije prepoznaje se i u novim načinima na koje autor problematizira obrađeni epigrafski materijal, odnosno različitim putevima kojima istome pristupa. Autor tako klasificira natpise, točnije žrtvenike na kojima se natpisi nalaze sukladno poganskim božanstvima kojima su podignuti, caru, genijima mjesta…

Koncem protekle godine u nakladi Književnoga kruga Split i Filozofskoga fakluteta Sveučilišta u Splitu iz tiska je izišla knjiga »Officium consularis provinciae Dalmatiae – Vojnici u službi namjesnika rimske provincije Dalmacije« autora DR. SC. Ivana Matijevića docenta na Odsjeku za povijest Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Splitu.
Matijević koji je solinskoj javnosti poznat po brojnim prilozima u mjesečniku Solinska kronika te radovima u časopisu za solinske teme Tusculum u prosincu protekle godine nagrađen je nagradom za znanost Senata Sveučilišta u Splitu, a sukladno znanstvenoj produktivnosti odnosno kao jedan od najproduktivnijih znanstvenika Sveučilišta.
Matijevićev samostalni publicirani prvijenac tvrdo je ukoričena publikacija dimenzija 24 X 17 centimetara s 211 stranica. Nakon predgovora i uvodnoga dijela autor donosi četiri poglavlja; »Organizacija namjesnikova oficija u doba principata«, »Vojnici u službi oficija namjesnika provincije Dalmacije«, »Način popunjavanja oficija i brojnost njegovih vojničkih pripadnika« i »Datacija natpisa«.
Publikacija je opremljena detaljnim i bogatim katalogom koji na 38 stranica teksta donosi ukupno 113 predmeta/natpisa na kojima autor temelji svoj rad. Po katalogu u publikaciji na 46 stranica slijedi prilog/poglavlje »Slike« u kojemu autor prateći katalog i korpus publikacije na ujednačen i skladan način donosi kombinirane crno-bijele fotografije, crteže i grafičke prikaze 86 različitih predmeta/natpisa. Pohvalno je nadalje što je za publikaciju pribavio uglavnom fotografije visoke kvalitete i razlučivosti, usto novijega datuma nastanka.

Nadgrobni natpis koji spominje bivšeg spekulatora Gaja Apuleja Etruska potvrđuje da je ljudstvo ove legije popunjavalo i službe niže rangiranih principala. On se u pretklaudijevsko doba, nakon stjecanja veteranskoga statusa, naselio na izvoru Vrljike u Imotskoj krajini i bio izabran za gradskoga vijećnika u Saloni

Detaljna raščlamba
Nakon slika autor je preko 8 stranica uvrstio i tablicu sa svih 113 vojnika na službi u namjesnikovu uredu, a koje je sukladno obrađenim podatcima i čitavim korpusom publikacije rasporedio po imenu, službi, postrojbi, godinama života, godinama službe, tipu spomenika, mjestu pronalaska i dataciji. Navedena tablica jedan je od elemenata koji ukazuju na važnost i doprinos ove publikacije u istraživačkomu radu usmjerenomu rasvijetljavanju vojničke povijesti. Naime riječ je o jedinstvenome izvoru velikoga potencijala posebice ukoliko bi se na svemrežju našla u nekoj od baza podataka ili pak na zasebnoj web stranici u formatu i/li obliku (računalnom jeziku) koji dopušta različite metode i načine pretraživanja.
Nakon tablice na pet stranica teksta slijede autorova zaključna razmatranja, te bibliografija i literatura s 149 jedinica. Sažetak na engleskomu jeziku kojega je preveo Graham McMaster nalazi se na šest stranica teksta, a kazalo osobnih imena kao i kazalo geografskih pojmova na ukupno su deset stranica.
Snažan salonitanski/solinski pečat publikacije čije su izdavanje financijski potpomogli Ministarstvo znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske, Grad Split i Grad Solin, a koju su recenzirali akademik Nenad Cambi i prof. dr. sc. Anamarija Kurilić sa zadarskoga Sveučilišta vidljiv je već u prvim retcima autorova predgovora. Matijević naime ističe kako su upravo njegov prilog za solinski časopis Tusculum o vojnicima Osme dobrovoljačke kohorte u namjesnikovu uredu rimske Dalmacije te doktorska disertacija o natpisima rimskih vojnika iz Salone iz doba principata bili inicajlni moment detaljnoga istraživanja ukoričenoga u ovu publikaciju.

Natpis koji svjedoči o važnoj karijeri komentarijenza Tiberija Klaudija Januarija, pokopanog u Saloni, gdje je i služio. Nije jasno je li prethodnu službu spekulatora obavljao u salonitanskom oficiju ili u Gornjoj Panoniji, gdje je tada boravila njegova Četrnaesta legija

Sustavan pristup temi
Uvodeći nadalje čitatelja među poglavlja i retke svoje publikacije autor ističe kako je u navedenim inicijalnim radovima vrlo brzo zamijetio da se iz korpusa izdvaja skupina od četrdesetak oficijala, koja je pokazala da iz provincijske metropole potječe dovoljno epigrafskih izvora iz kojih bi se mogla rekonstruirati hijerarhija namjesnikova oficija, odnosno iz kojih bi se odredile u njemu zastupljene službe te izdvojili njihovi nositelji i postrojbe. Ipak, za dobivanje cjelovitije slike bilo je potrebno dodati još sedamdesetak natpisa iz ostalih dijelova provincije, od kojih je velika većina posvetnih beneficijarijskih žrtvenika.
Autor nadalje navodi kako studija obuhvaća 113 cjelovitih i fragmentiranih natpisa legionara i augzilijara na različitim službama u namjesnikovu oficiju iz tri stoljeća principata – od uspostave provincije u posljednjim godinama Augustove vladavine do Dioklecijanova vremena, kada započinju temeljite promjene u društvu i vojsci, pa tako i u sustavu provincijske uprave. Analizom natpisa i njihovim stavljanjem u kontekst provincijske uprave u Rimskom Carstvu autor nadalje pokušava odrediti koje su službe postojale u oficiju, tko su bili njihovi nositelji i iz kojih su postrojbi rimske vojske dolazili, kako su namjesnici popunjavali više rangirane službe jer su se u nedostatku legija u provinciji morali oslanjati na legije u susjednoj Panoniji i Meziji, na koji je način lokalna vojna posada sastavljena od nekoliko pomoćnih postrojbi sudjelovala u radu namjesnikova oficija.

Posvetni žrtvenik centuriona Tita Flavija Pompeja i protektora Vibija Vibijana koji je pak tijekom Karakaline ili Elagabalove vladavine, ili poslije, u škripskim kamenolomima na otoku Braču izvršavao neku posebnu zadaću vezanu uz amfiteatar, vjerojatno onaj u Saloni

Snaga novih pristupa
Važnost ove publikacije nadalje prepoznaje se i u novim načinima na koje autor problematizira obrađeni epigrafski materijal, odnosno različitim putevima kojima istome pristupa. Autor tako klasificira natpise, točnije žrtvenike na kojima se natpisi nalaze sukladno poganskim božanstvima kojima su podignuti, caru, genijima mjesta. Nadalje novost je i u obradi drugih osoba koje su spomenute na natpisima, a u kojemu aspektu autor najdublje zadire u svakodnevni život Salone, njezinih oficijala i vojnika, stvarajući preduvjete za izgradnju detaljne i prvorazredne slike todobnoga salonitanoskoga društva.
Svojevrsnu najavu produbljivanja istraživanja ove teme, ali i iskorak u pristupu autor najavljuje tumačeći još jedan vid pri čemu ističe kako je važno pokušati odrediti odnos između beneficijarijskih postaja, odnosno oficijala koji su u njima djelovali, i postrojbi rimske vojske smještenih u njihovoj blizini. Osnovni preduvjet takvoga istraživanja jest nov i cjelovit pristup vojnoj posadi u Dalmaciji iz doba kasnoga principata, a pri čemu se poziva na istraživanje i rad Nikole Cesarika i Ive Glavaša iz 2013. odnosno 2017.
Već letimični pogled na uvod u publikaciju mogao bi zaintrigirati one ponešto nestručnije i neupućenije u ovu temu i tematiku jer autor u njemu između ostaloga donosi jedinstveni, jezgrovit, tematski strogo usmjeren, a opet sveobuhvatan i dosad neviđen opis Salone i salonitanskoga društva upravo u svjetlu rimskih vojnika i namjesnika. Oblikovan jedinstvenim, za autora prepoznatljivim stilom u kojemu će oni ponešto upućeniji prepoznati rodoljubni izričaj, ovaj uvodni dio omogućava uvid u veličinu istraženoga i još neistraženoga salonitanskoga blaga čije će ukrštavanje sa suvremenim pristupima i metodama (kakve autor donosi i predlaže) otkriti i uokviriti nebrojena poglavlja salonitanske povijesti.

Temelji i budućnost
Autor nadalje izuzetno slikovito dočarava ulogu i funkcioniranje rimske vojske, a u čemu se zbog posebnoga leksičkoga žara pri opisivanju hijerarhijske uređenosti, spremnosti na odaziv, pokret i ratovanje, političku agažiranost vojske prepoznaje i cjelokupna usmjerenost njegova istraživačkoga rada.
Iako autor ne ističe da u doslovnomu smislu knjigu posvećuje vojnicima u službi oficija upravitelja provincije Dalmacije tijekom tri stoljeća principata bez ikakve zadrške ovu publikaciju možemo smatrati priznanjem, istinskim spomenikom svim onim znanim i neznanim graditeljima salonitanskoga društva na čijim temeljima između ostaloga stoji i ovo današnje solinsko.
Autorov dosadašnji istraživački rad koji je solinsko sunce ugledao ukoričen u ovoj publikaciji argument je koji pobija sve nositelje i širitelje ideje kako se o povijesti grada na Jadru više nema što reći i pisati. Štoviše metodološko-istraživački gledano ova je knjiga rijedak primjer realnoga i istinskog hodograma u radu, koji pak u današnjim vremenima znanstvene i popularno-znanstvene hiperprodukcije, tiskanja i raznih pretiskivanja, na klasičan, »školski način« pokazuje kako isključivo znanje i sustavnost u (znanstvenomu) radu donose plodove koji se odražavaju i na drugim područja ljudskoga društva.

NAKON DESETLJETNIH LAMENTIRANJA U SREDIŠTU SOLINA SRUŠENA RODNA KUĆA DON LOVRE KATIĆA – Solin kojega (više) nema!

SOLINSKA KRONIKA 317, siječanj 2021.

Nakon gotovo dvadeset godina otkako je kao jedno vrijeme i zaštićeni spomenik kulture dospjela u privatne ruke rodna kuća don Lovre Katića srušena je do temelja. Prizor koji neodoljivo podsjeća na jednu zagrebačku scenu u Erdoedyjevoj ulici i zgradu kojoj je »bilo suđeno da padne«

Ulaskom u novu godinu, od koje pak čitavi društvo nekim čudnom očekuje da valjda sama od sebe bude bolja od protekle u samomu središtu Solina simbolično je započelo novo razdoblje našega grada. Nakon gotovo dvadeset godina otkako je kao jedno vrijeme i zaštićeni spomenik kulture dospjela u privatne ruke rodna kuća don Lovre Katića srušena je do temelja. Prizor koji neodoljivo podsjeća na jednu zagrebačku scenu u Erdoedyjevoj ulici i zgradu kojoj je »bilo suđeno da padne«.
Iako odavno najavljeno, rušenje ove Solinjanima dobro poznate kuće na samome ulazu u središte Solina izazvalo je različite reakcije, negodovanja, hrabra prosvjedovanja po društvenim mrežama i prozivanja raznih subjekata u kulturno-društvenomu životu našega grada.
Temi don Lovrine rodne kuće, koja je objektivno govoreći desetljećima predstavljala ugrozu prolaznicima i prometu, a koju su na okupu držale jedino grane bršljana i glicinije, na stranicama našega mjesečnika posvetili smo nebrojeno mnoštvo članaka, radova, arhivskih fotografija, prijedloga…
Posebno se pritom ističe članak Petra Vulića iz svibnja godine 2004. »Popločana spomen-ploča« kojega je solinski »Zvonimir« izdao i kao izvanredno izdanje, a koji u konačnici (p)ostavlja pitanje; što uopće kultura može u srazu s nekulturom?
Sudbina Don Lovrine kuće istinski je simbol i opomena ovoga vremena našemu društvu. Simbol jer u sebi doista konkretizira zanemarivanje, zapuštanje i uništavanje baštine, opomena jer upućuje na gorku istinu da se do današnjega dana naš grad nije pobrinuo ni za (rodne) kuće Don Frane Bulića, Joze Kljakovića, Vjekoslava i Dalibora Paraća, nadbiskupa Ante Jurića…
Model možda i postoji pogledamo li Gašpinu mlinicu i Ćućinovu kuću na Amfiteatru koje je Grad otkupio, ostaje smo pitanje volje, želje i u konačnici svijesti.

POPLOČANA SPOMEN PLOČA: TEKST PETRA VULIĆA IZ SOLINSKE KRONIKE BR. 116., 15. SVIBNJA 2004.

Ode i don Lovrina kuća!

Rijetko čitam dnevni tisak, a još rjeđe splitsku Slobodnu Dalmaciju, i to iz osobnih razloga, a to je već d(r)uga priča.
U navedenoj novini 29. travnja, na str 18, u, također splitskoj Sveučilišnoj knjižnici, posve slučajno uočih naslov Kerum kupio rodnu kuću don Lovre Katića i još uvijek ne mogu doći sebi, a kamoli Tebi, štovani štioče! Prosto za poludit i/li za ne vjerovat!
Jest da mi živimo u društvu u kojem je više cijenjen nekakav nogoloptač (iz trećerazrednog seoskog nogometnog kluba) od kakvoga umjetnika, znanstvenog djelatnika ili pak (tamo nekog!) izuzetno nadarenog glazbenika, književnika, slikara…, ali da netko može kupiti rodnu kuću dragog mi (Vam i nam!) i Velikog (s velikim V!) najvećega ikada rođenog Solinjanina – don Lovre Katića i da nitko još ne uputi ni jednu jedinu prosvjednu riječ (i šutnja je odobravanje ove antologijske i povijesne kupnje!), to ja još nikako ne mogu shvatiti a kamoli (po)vjerovati!
Potpisnik ovih redaka, dapače, nema ništa, u ovom slučaju protiv Keruma, čak je i stalna i skoro svakodnevna mušterija u njegovim mnogobrojnim splitskim dućanima. Potpisnika, također, neimalo ne zanima porijeklo Kerumova novca, niti njegova skupocijena vozila, jahte, prodajna središta, hoteli, stambeni objekti (slikovito kazano – ne pamtim kad sam zadnji put vidio 100 kuna!) i ne želi(m) biti Keumov sudac istražitelj, jer ovaj tekst i nije napisan zbog njega (Keruma!), već zbog njih koji su se trebali oglasiti – ali nisu! Posebice ako su pročitali zbog čega je g. Kerum kupio ono što nije trebao, a niti smio kupiti. Ako pak g. Kerum i oni koji još uvijek mudro šute ne znaju tko je bio don Lovre, nek se izvole raspitati!
Kerum je don Lovrinu kuću kupio iz jednostavnog razloga, jer (citiram): Riječ je o nekim obiteljskim razlozima (zbog sestre Mare Sapunar koja stanuje tu pokraj sporne nam kuće!, op. P.V.), a u neposrednoj blizini već imam i jednu svoju manju trgovinu. Još ne znam što ću tu izgraditi i koja će biti buduća namjena građevine. Možda neki stambeno-poslovni objekt… Uostalom, to tek moram vidjeti są svojim stručnjacima budući da se zgrada nalazi u strogom centru grada!
I što reći na kraju!? Najbolje ništa! Lijepo se svi možemo (po)sramiti što se pred našim očima (možda smo svi mi ipak slijepi!?) za šaku dolara (ras)prodaje naša sveta baština. U ovom slučaju kupac je naš čovjek – Hrvat, koji će možda u nekim udućim vremenima (ot)kupiti i dičnu nam Salonu na čijem bi mjestu mogao podići svoj stambeno-poslovni kompleks, dakako, nakon što prethodno salonitansko kamenje odveze, tj. baci na gradskom smetlištu Karepovac.
S rušenjem ili prenamjenom don Lovrine rodne kuće nestat će i svijetli dio naše povijesti, ali i dio nas samih. I mi bi ovakvi, s ovakovim mentalnim sklopom, pošli tamo u neku Europu!
Nismo nimalo svjesni da ćemo (ras)prodajom svoje baštine (i najljepše zemlje na svijetu!), tek onda ući u Europu (kad LIJEPA NAŠA postane LIJEPA NJIHOVA!) ali ne kao njezin punopravni član već kao obični sužanj, kojega je za nikakve pare (ot)kupio tamo neki MMF ili pak njemu srodni i slični.
Ostat ćemo bez Doma i Domovine, isto kao što je i naš slavni don Lovre ostao bez svoje rodne kuće, tako će i mila mu braća Hrvati ostati bez rodnih im ognjišta!
Jest da su ovu spornu nam kuću mogle obnoviti nadležne nam institucije napravivši za početak u njoj povjesničarevu, svećenikovu i književnikovu spomen-sobu, pa makar u njoj bila samo jedna jedincata uglednikova (nam!) uokvirena slika, to bi za skromni početak možda bilo dosta, a ovako svi mi (don Lovrini štovatelji, Grad Solin, Republika Hrvatska, pa čak ni sami g. Kerum!) nismo dobili ništa…
Što bi (mi) na sve ovo rekao naš učeni don Lovre!? Ne znam! Povlačeći me za uho, vjerojatno bi kazao:
»Šuti, mali! Ništa ti ne znaš… Zar ti naš veli spli`ski i ervaski pisnik šjor Tonči Petrasov Marović nije lipo reka: … Ajde, ne troši lapiš!«
U praskozorju Splita, 11. svibnja A.D. 2004.

Petar VULIĆ

IZMJENE U SOLINSKOMU DOPRINOSU PROJEKTU »TEMPUS« IZ PREKOGRANIČNOGA PROGRAMA SURADNJE – Umjesto kina, obnova restorana

SOLINSKA KRONIKA 317, siječanj 2021.

Projektom je predviđeno uređenje polivalentnoga prostora namijenjenoga organizaciji edukacija, konferencija i društvenih događanja, a predviđeno je i uređenje ureda namijenjenih poticanju razvoja poduzetništva, odnosno za smještaj budućih »startupova«

Među brojnim projektima koji se provode pod okriljem Odjela za gospodarstvo, zaštitu okoliša i europske fondove Grada Solina nalazi se i projekt TEMPUS proizašao iz prekograničnog programa suradnje INTERREG Italija – Hrvatska 2014.-2020. Riječ je o projektu koji ima za cilj regeneraciju zapuštenih urbanih lučkih područja uz poštivanje kulturne baštine i običaja zajednice, a njegovo predviđeno trajanje je od 1. siječnja 2019. do 30. lipnja 2022. Ukupna vrijednost TEMPUS-a iznosi 2.7 milijuna eura od kojih je 85 posto, odnosno 2.3 milijuna osigurano iz EU sredstava, a uz Solin u projekt su uključeni još gradovi Rijeka i Ravenna, Italija.
Prema prvim smjernicama projekta, predstavljenima u studenom 2019., Grad Solin je planirao provesti rekonstrukciju i opremanje zgrade nekadašnjega kina u Svetomu Kaju, međutim prema tvrdnjama Marijane Žižić, pročelnice Odjela za gospodarstvo, zaštitu okoliša i europske fondove, u međuvremenu je odlučeno da se umjesto ovoga objekta preuredi prostor nekadašnjega restorana »Zvonimir« smještenoga uz igralište solinskoga nogometnoga kluba u samom gradskom središtu.

Početkom provođenja projekta utvrđeno je da je prostor bivšega kina u Svetomu Kaju neadekvatan jer bi njegova rekonstrukcija i opremanje prvotno zahtjevale potpuno rušenje i obnovu

NK Solin i urbano lučko područje
– Prostor nekadašnjega kina u Svetom Kaju vrlo je derutan i njegova bi obnova bila poprilično zahtjevna, a projekt ne pokriva njegovo rušenje i ponovnu gradnju – objasnila je pročelnica Žižić dodajući kako je uz to za izmjenu plana bila presudna i lokacija. Naime, prostor nekadašnjeg restorana »Zvonimir« smješten iznad prostorija nogometnoga kluba primjereniji budućoj poslovnoj i društvenoj namjeni jer se nalazi uz uređeno parkiralište i smješten je u gradskomu središtu što olakšava komunikaciju s drugim institucijama.
– U tijeku je izrada projektne dokumentacije, nakon koje nas čeka raspisivanje javne nabave za izvođenje radova, a budući da se radi o adaptaciji postojećega objekta nije potrebno ishoditi građevinsku dozvolu – rekla je pročelnica.
Projektom je predviđeno uređenje polivalentnoga prostora namijenjenoga organizaciji edukacija, konferencija i društvenih događanja, a predviđeno je i uređenje ureda namijenjenih poticanju razvoja poduzetništva, odnosno za smještaj budućih »startupova«. Radovi će obuhvatiti i izmjenu instalacija u cijelom objektu, uključujući prostorije nogometnoga kluba te uređenje pročelja, a objekt bi trebao biti u funkciji do kraja 2021.
Svakako bih spomenula da je Grad uputio zahtjev Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost te zatražio sufinanciranje energetske obnove objekta, a dodatnu financijsku potporu pružit će i Županija splitsko-dalmatinska koja je osigurala određena sredstva namijenjena promociji pomorske baštine – rekla je pročelnica Žižić.

Motivacija lokalnih poduzetnika
Projektom TEMPUS obuhvaćeno je i postavljanje virtualne izložbe za sva tri grada uključena u projekt, dakle i grada Solina koji je u sklopu ove »online« prezentacije predstavio postojeća saznanja usredotočena na gospodarske aktivnosti solinske luke i grada kroz povijest uzimajući u obzir četiri čimbenika: protok materijala, kulture, tehnologije i ljudi. Cilj izložbe je inspirirati i motivirati lokalne poduzetnike na poslovne pothvate temeljene na uspješnim primjerima iz povijesti solinske luke.
Uz to poduzetnicima je upućen i poziv za sudjelovanje u mapiranju kulturnoga i kreativnog okruženja koje se provodi u okviru projekta. Prikupljeni podaci upotrijebit će se za izradu geo-lokalizirane karte iz različitih područja za svaki sektor unutar kulturnih i kreativnih industrija kako bi se definirala cjelokupna slika lokalnoga okruženja, fokusirajući se na potrebe, perspektive i dostupnost gospodarskih subjekata za suradnju.

ODRŽANA 27. SJEDNICA GRADSKOGA VIJEĆA – Funkcionalna civilna zaštita

SOLINSKA KRONIKA 317, siječanj 2021.

Sukladno predstavljenom financijskom planu za financiranje sustava civilne zaštite u 2021. predviđeno je izdvajanje od 2.3 milijuna kuna, dok bi se u 2022. i 2023. za istu namjenu izdvojilo po 2.2 milijuna kuna

Na početku 27. sjednice Gradskoga vijeća Solina, održane 21. prosinca vijećnici Nezavisne liste mladih predali su zahtjev da se u dnevni red uvrsti točka pod nazivom »Vranjic, mjesto koje hoće živjeti 21. stoljeće«, a ista bi obuhvaćala raspravu o gradnji alternativnoga izlaza iz Vranjica u slučaju ugroze, zatim raspravu o stanju u »Brodoremontu« i bivšem »Salonitu« te zahtjeve za praćenje realizacije projekata aglomeracije Split-Solin.
Gradonačelnik Dalibor Ninčević predložio je da se navedena točka uvrsti u dnevni red sljedeće sjednice kako bi se mogli pripremiti prikladni materijali potrebni za kvalitetnu raspravu. Predlagatelji su prihvatili odgodu.
Nakon rasprave o rebalansu proračuna za 2020. te izmjenama i dopunama programa naslonjenih na proračun, uslijedilo je predstavljanje zaključka o analizi stanja sustava civilne zaštite za 2020. i Plana razvoja sustava civilne zaštite Grada Solina za 2021. s financijskim planom za trogodišnje razdoblje, a predstavio ga je pročelnik Odjela za javne djelatnosti Darko Bilandžić. Sukladno predstavljenom financijskom planu za financiranje sustava civilne zaštite u 2021. predviđeno je izdvajanje od 2.3 milijuna kuna, dok bi se u 2022. i 2023. za istu namjenu izdvojilo po 2.2 milijuna kuna.
Pročelnica Upravnoga odjela za komunalne djelatnosti i upravljanje prostorom Sanja Samardžija predstavila je vijećnicima odluku o dodatnom osiguranju obročnoga plaćanja komunalnoga doprinosa na način da se uvede obveza dostavljanja bankovnoga jamstva za sve obveznike čija visina komunalnoga doprinosa prelazi 250 tisuća kuna. Vijećnici su ovaj prijedlog jednoglasno prihvatili.
Posljednja sjednica Gradskoga vijeća u 2020. zaključena je zahvalama i čestitkama svim vijećnicima i djelatnicima gradskih službi, a uputili su ih predsjednik Gradskoga vijeća Renato Prkić i gradonačelnik Dalibor Ninčević.

IZVJEŠĆE O REALIZACIJI PROJEKATA HRVATSKIH CESTA I ŽUPANIJSKE UPRAVE ZA CESTE

Stotine cestarskih milijuna

Hrvatske ceste na području grada Solina kroz četiri kapitalna projekta u cestovnu i popratnu infrastrukturu ulažu preko 255 milijuna kuna, a Županijska uprava za ceste pak kroz nekoliko svojih projekata u solinsku infrastrukturu ulaže preko 4 milijuna kuna, ulaganjima pak i dinamikom radova ŽUC-a Grad Solin je izričito nezadovoljan

Izgradnjom novih nadvožnjaka na Širini Solin će u potpunosti dobiti vizuru tranzitnoga grada

Posljednja točka 27. sjednice Gradskoga vijeća odnosila se na izvješće o realizaciji projekata Hrvatskih cesta i Županijske uprave za ceste vezano uz prometnice na području grada Solina koje su u njihovoj nadležnosti.
U izvješću Hrvatskih cesta istaknuta su četiri projekta, a prvi na popisu je projekt izgradnje buduće rampe iz Splita prema naselju Priko vode te Mravincima i Kučinama, pored trgovačkog centra »Salona Mall«.
Za zahvat je ishođena lokacijska dozvola, a pokreće se postupak ishođenja građevinske dozvole. Raspisan je i postupak javne nabave radova čija procijenjenu vrijednost iznosi 10.5 milijuna kuna bez PDV-a. Rok za dostavu ponuda je 29. siječnja 2021.

Širina i Mravince
Na popisu je i projekt rekonstrukcije raskrižja Širina vrijedan 151 milijun kuna za kojega je dovršeno projektiranje, a u tijeku je ishođenje građevinske dozvole te postupak javne nabave.
Jedan od važnijih projekata svakako je i izgradnja prometnice Mravince – TTTS duljine oko 2.5 kilometra sa spojnim cestama kao jedne od dionica buduće obilaznice splitske aglomeracije. Za navedenu dionicu, procijenjenu na iznos od 65 milijuna kuna, ishođena je lokacijska dozvola kojom je zahvat podijeljen u šest faza. Uskoro će biti podnesen zahtjev za građevinsku dozvolu, a u tijeku je postupak javne nabave za ugovaranje radova. Rok za dostavu ponuda je 20. siječnja 2021.
U tijeku je i postupak javne nabave radova na izgradnji zapadne rampe iz smjera Solina na Ulicu Zbora narodne garde. Projektiranje izgradnje rampe s kolnika DC8 na zapadni servisni kolnik, neposredno iz čvorišta s Ulicom Domovinskoga rata je gotovo dovršen, a zahtjev za izdavanjem građevinske dozvole je u pripremi. Procijenjena vrijednost radova iznosi 29 milijuna kuna bez PDV-a, a rok za dostavu ponuda je 29. siječnja 2021.

Grad nezadovoljan ŽUC-om
Predstavljeno je ovom prilikom i izvješće Županijske uprave za ceste o statusu njihovih projekata na području grada Solina. Najvažniji projekt, kako ističu u svom izvješću, je rekonstrukcija županijske ceste 6253 u koju spada i Ulica kneza Trpimira. U listopadu 2020. prikupljeni su posebni uvjeti svih javnopravnih tijela kroz postupak e-konferencije, a potpisan je i ugovor s Gradom Solinom o suradnji na projektu kojim će biti obuhvaćena i izgradnja javne rasvjete na mjestima na kojima je nema te rekonstrukcija postojeće. Početkom 2021. očekuje se dobivanje lokacijske dozvole za ovaj projekt.
Što se tiče ostalih tekućih projekata u pripremi je rekonstrukcija Ulice put Majdana, uključujući i dio prema izvoru Jadra, te rekonstrukcija Ulice don Frane Bulića, a ukupno ulaganje u projektnu dokumentaciju trebalo bi iznositi oko 500 tisuća kuna.
Nadalje, ŽUC je u suradnji s Gradom Solinom i Muzejom hrvatskih arheoloških spomenika riješio imovinsko-pravne odnose te ishodio pravomoćnu građevinsku dozvolu za izgradnju odmorišta uz arheološki lokalitet Rižinice. Početak radova vrijednih oko 2 milijuna kuna s PDV-om predviđen je sredinom 2021.
Ono što nas očekuje u prvoj polovici 2021. je i sanacija kolnika županijske ceste prema Mravincima, vrijedna oko milijun kuna, a ove godine je u sanaciju iste prometnice uloženo oko 2 milijuna kuna.

Kanalizacija u potok
U tijeku je i završetak izgradnje oborinske kanalizacije u Matoševoj ulici na način da se ista Zoranićevom ulicom spaja u Mravinački potok. Vrijednost radova ŽUC-a je 500 tisuća kuna, a u sklopu istih radova zamijenit će se dotrajale vodovodne cijevi i EE instalacije. Hrvatske vode sanirale su postojeći propust i na taj način spriječile plavljenje uzvodnih parcela. HT će položiti nove instalacije, a EVN ogranak plinovoda. Ukupna vrijednost radova je milijun kuna.
Gardonačelnik Dalibor Ninčević iskazao je ovom prilikom nezadovoljstvo dinamikom ulaganja ŽUC-a u prometnice na području grada Solina te najavio kako će Grad inzistirati na većim ulaganjima.

VIJEČNIČKA PITANJA

Novosti pod solinskim suncem

Vijećnici su na sjednici Gradskoga vijeća kroz postavljena pitanja iskazali interes za spomenike na Gospinu Otoku i na Širini, pročistač na Izvoru Jadra, arheološke nalaze u Gradini i na prostoru novoga Kulturnoga centra. Upiti su nadalje išli u smjeru financiranja sportskih klubova, podizanja sigurnosti u prometovanju te vječnoga pitanja upravljanja Salonom

Vijećnik Marin Matijević (nezavisni) iznio je u sklopu vijećničkih pitanja inicijativu da se spomenik don Tugomiru Jovanoviću iz parka na ulazu u grad premjesti na prikladniju lokaciju na Gospinu Otoku, a izrazio je nezadovoljstvo i činjenicom da je spomenik don Frani Buliću, smješten na platou ispred nove solinske bazilike, pomaknut s dosadašnje pozicije i postavljen uza zid staroga solinskog groblja.
Osim toga zanima me s obzirom na rekonstrukciju raskrižja planira li se premjestiti Kristov kip postavljen na Širini – pitao je vijećnik Matijević.
Prema riječima predsjednika Gradskoga vijeća Renata Prkića inicijativu vezanu uz spomenik don Tugomiru Jovanoviću i don Frani Buliću trebalo bi iznijeti Splitsko-makarskoj nadbiskupiji koja je vlasnik spomenika, a kad je u pitanju spomenik Kristu već se razmišlja o novoj lokaciji na koju bi se isti mogao izmjestiti prije početka radova.

Arheološka su istraživanja u Gradini, lokalitetu koji je dosad bio parcijalno i slabo istražen trajala duže od projektom očekivanoga

Pročistač i EU projekt
Vijećnik Matijević zanimao se i za planiranu gradnju pročistača vode u Majdanu koji će biti u neposrednoj blizini projekta »Jadro izvor života«.
– Zanima me kako će se budući objekt uklopiti u ovaj prostor te hoće li se paralelno raditi i na proširenju prometnice do Izvora – pitao je vijećnik.
Pročelnica Odjela za gospodarstvo, zaštitu okoliša i europske fondove Marijana Žižić pohvalila je VIK-ov projekt pročistača koji će se izgledom odlično uklopiti u postojeći prostor.
– Pročistač bi sukladno planovima trebao biti dovršen do kraja 2021. ili početkom 2022., a već smo kontaktirali ŽUC i pokušali dogovoriti da se njihovi radovi usklade s radovima na pročistaču – odgovorila je pročelnica Žižić.
Posljednje pitanje vijećnika Matijevića odnosilo se na arheološka istraživanja u Gradini i na prostoru budućega Kulturnog centra, točnije zanimalo ga je hoće li zbog istraživanja doći do većega odstupanja od predviđenih rokova realizacije projekata.
– Arheološka istraživanja na obje lokacije su dovršena. Za prostor na kojem je planirana gradnja Kulturnog centra već smo dobili izvješće, a ovih dana očekujemo i izvješće vezano uz istraživanja u Gradini koje je provodio Arheološki muzej iz Splita. Istraživanja u Gradini trajala su duže od očekivanog, a i projekt je u konačnici trebalo prilagoditi novim nalazima. Na prostoru budućega Kulturnog centra očekuju nas dodatna geotehnička sondiranja radi zaštite arheoloških nalaza koja će se dijelom prezentirati u sklopu budućega objekta – najavila je pročelnica Žižić.

Sredstva za sportske klubove
Vijećnik Vedran Duvnjak (NLM) zatražio je da mu se pisano dostave popisi svih građevnih i negrađevnih čestica u vlasništvu Grada, a osim toga komentirao je kriterije prema kojima Solinska zajednica sportova dodjeljuje sredstva klubovima.
– Događa se da se iz proračuna financiraju i neke udruge koje su registrirane u Solinu, ali fizički djeluju u Splitu. Smatram da to nije u redu – poručio je vijećnik Duvnjak.
– Kriterije za dodjelu sredstava sportskim klubovima donose tijela Sportske zajednice u koja su uključeni predstavnici svih klubova, a ista se donose sukladno propisanim zakonima – rekao je gradonačelnik Dalibor Ninčević dodajući kako je Grad sukladno zakonu dužan osigurati djelovanje klubova u drugim sredinama ukoliko oni u svom gradu nemaju uvjete potrebne za sport kojim se bave.

Za sigurniji promet
Vijećnika Davora Mikasa (Bolji Solin) zanimalo je planira li Grad postaviti video nadzor kojim bi se kontroliralo poštivanje ograničenja brzine na pojedinim prometnicama te samim tim izbjeglo postavljanje »ležećih policajaca«.
– U planu je izrada prometnoga elaborata koji bi regulirao postavljanje spomenutoga video nadzora jer smo sukladno zakonu u obvezi u roku od deset godina postojeće »ležeće policajce« u potpunosti ukloniti ili ih zamijeniti gumenim uspornicima – odgovorila je pročelnica Odjela za komunalne djelatnosti i upravljanje prostorom Sanja Samardžija.
Vijećnik Ivan Andabak (NLM) zanimao se za dinamiku izrade Plana upravljanja Salonom kao i za financijska ulaganja grada u taj projekt.
– Ovih dana smo održali »online« konferenciju s predstavnicima svih institucija uključenih u projekt te napravili kvalitetnu analizu trenutnoga plana upravljanja Salonom. Na proljeće bismo trebali imati novi Plan koji će uključivati sve dobre segmente postojećega Plana te razraditi sve nedostatke koje smo u međuvremenu utvrdili – odgovorio je gradonačelnik dodajući kako bi Grad za ovaj projekt trebao izdvojiti oko 180 tisuća kuna.
Vrijeme rezervirano za pitanja zaključio je vijećnik Goran Milavić (NLM) koji je zatražio da mu se dostavi pisani odgovor vezan uz rješavanje granica grada Solina i općine Klis.

 

 

Novi broj Solinske Kronike

posljednji broj solinske kronike

Pratite nas

   Facebook

   RSS

   Newsletter

Zvonimir Solin Newsletter

Najvažnije vijesti u vašem email sandučiću