PRETPOSLJEDNJA SJEDNICA AKTUALNOGA SAZIVA GRADSKOGA VIJEĆA

SOLINSKA KRONIKA 320, 15. travnja 2021.
Piše: Marijana BATARELO JELAVIĆ
Fotografije: Jakov TEKLIĆ, Arhiva Solinske kronike

Trideseta sjednica Gradskoga vijeća održana 23. ožujka donijela je izvješća o radu Gradonačelnika i gradskih ureda, financijskomu poslovanju »Zvonimira« i Gradske knjižnice, izvješća i programe Odjela za komunalne djelatnosti i upravljanje prostorom, te uz vijećnička pitanja godišnji izvještaj o izvršenju proračuna

IZVJEŠĆE O RADU GRADONAČELNIKA ZA RAZDOBLJE OD SRPNJA DO PROSINCA 2020. – Velika koordinacija

Gradonačelnik Dalibor Ninčević predstavio je izvješće o radu za razdoblje od srpnja do prosinca 2020. u kojemu je detaljno iznio podatke o djelovanju svoga ureda te svih gradskih odjela.

U navedenomu izvještajnom razdoblju gradonačelnik je donio 123 akta iz svoje nadležnosti te utvrdio 34 prijedloga koja je proslijedio Gradskomu vijeću na raspravu i donošenje. Radi što bolje i učinkovitije koordinacije rada jednom tjedno održava kolegij kojemu su nazočni svi pročelnici i njegov zamjenik, a po potrebi i šefovi službi.

Uz to, ured gradonačelnika neprestano organizira prijem građana, svakoga utorka i petka.
U dijelu izvješća koji se odnosi na rad Odsjeka za proračun i računovodstvo između ostaloga je istaknuta isplata 225 jednokratnih novčanih pomoći socijalno ugroženim građanima te potpora za novorođenu djecu kao i isplata novčanih potpora za obitelji s 4 i više djece koju trenutačno koristi 98 solinskih obitelji.

Rotor, raskrižje, ulice i zgrade

Pod okriljem Odjela za komunalne djelatnosti i upravljanje prostorom provodio se intenzivan rad na izgradnji i rekonstrukciji nerazvrstanih cesta pa su tako u izvještajnom razdoblju dovršeni radovi na izgradnji rotora na križanju Ulice grada Vukovara i Ulice Petra Krešimira IV., završena je rekonstrukcija raskrižja Tuđmanove i Zvonimirove ulice te prva faza proširenja ulice Put Krunika u Kučinama.

Radovi na izgradnji Poslovnoga centra Rupotina teku prema očekivanomu planu

U istom razdoblju započela je rekonstrukcija dijela Ulice Petra Kružića u Srednjoj strani i dijela Ulice don Petra Peroša u Mravincima. Istovremeno su se obavljali radovi na izgradnji dječjega vrtića i škole Priko vode, koji su u ožujku ove godine započeli s radom, te radovi na izgradnji Poslovnoga centra Rupotina.

»Online« prometni redari

U izvješću su navedeni i rezultati rada prometnoga redarstva koje je u razdoblju od srpnja do prosinca prošle godine zabilježilo ukupno 1052 postupanja prema nepropisno zaustavljenim i parkiranim vozilima, a navedena brojka rezultat je uvođenja sustava video nadzora za praćenje prometa koji je omogućio kontinuiranu kontrolu prometa na frekventnim gradskim lokacijama. Svakako treba istaknuti da nadzor video sustavom pored represivne ima i preventivnu funkciju.

Rad Odjela za gospodarstvo, zaštitu okoliša i EU fondove obilježile su potpore poduzetnicima i mjere pomoći uslijed pandemije Covid-19 te potpore za poticanje osnivanja i razvoja gospodarskih subjekata za koje je u navedenomu razdoblju izdvojeno 900 tisuća kuna.

16 milijuna za predškolski

U izvješću Odjela za javne djelatnosti znatna izdvajanja zabilježena su u stavci predškolskoga odgoja u kojega je u drugoj polovici 2020. uloženo nešto više od 15.9 milijuna kuna. U istomu razdoblju zabilježeno je 553 tisuće kuna izdvajanja za stipendije učenicima i studentima te gotovo 207 tisuća kuna za financiranje rada osobnih pomoćnika u nastavi za djecu s posebnim potrebama.

Izvješće o radu gradonačelnika u drugoj polovini 2020. usvojeno je s četiri glasa protiv.

PREDSTAVLJANJE GODIŠNJEGA IZVJEŠTAJA O IZVRŠENJU PRORAČUNA – Optimističan pogled u budućnost

Tijekom predstavljanja godišnjega izvještaja o izvršenju proračuna koji se našao na dnevnom redu 30. sjednice Gradskoga vijeća gradonačelnik Dalibor Ninčević istaknuo je kako su ukupni prihodi konsolidiranoga proračuna Grada Solina u 2020. iznosili 142.399 milijuna kuna, a rashodi 132.944 milijuna dok konačni višak prihoda za prijenos u 2021. iznosi 10.5 milijuna, zahvaljujući višku prenesenomu iz prethodnih godina.

Prihodi ostvareni u 2020. manji su od prihoda ostvarenih u prethodnoj godini, a najveće smanjenje zabilježeno je u stavci poreza i prireza na dohodak, 5.321 milijun kuna, zbog utjecaja pandemije koronavirusa na gospodarsku aktivnost. Iz istoga razloga smanjeni su i prihodi od komunalnoga doprinosa i naknada za 3.561 milijuna kuna. Najveća pozitivna odstupanja od plana zabilježena su u dijelu pomoći iz državnoga proračuna, odnosno u sredstvima namijenjenima provedbi EU projekata koji su u 2020. ostvareni u iznosu od 15.946 milijuna kuna.

Rashodi konsolidiranoga proračuna u protekloj godini bili su za gotovo 171 tisuću kuna veći u odnosu na prethodnu godinu, a najveće odstupanje iskazano je u stavci građevinski objekti. Naime u 2020. za ovu je stavku izdvojeno 28.480 milijuna kuna što je za 11.750 milijuna više nego u 2019, a glavni je razlog ovoga povećanja ulaganje u izgradnju dječjega vrtića i škole u naselju Priko vode te Poslovnoga centra Rupotina.

– U 2020. pogodila nas je pandemija uslijed koje su značajno pali prihodi od gospodarske aktivnosti i komunalnih naknada. Ipak kad podvučem crtu pod ovakve financijske rezultate smatram da svi možemo biti zadovoljni i s optimizmom gledati dalje – rekao je gradonačelnik Dalibor Ninčević komentirajući netom predstavljeno ostvarenje proračuna.

Zadovoljstvo financijskim rezultatom ostvarenim u 2020. iskazao je i predsjednik solinskoga Gradskog vijeća Renato Prkić (HDZ) upućujući čestitke gradonačelniku i svim gradskim službama jer su u ovim iznimno zahtjevnim vremenima uspješno realizirali proračunske planove.

Vijećnik Vedran Duvnjak (NLM) istaknuo je loše stanje prostora Doma zdravlja u kojemu djeluju solinski pedijatri te ga je zanimalo može li Grad uložiti određena sredstva u njihovo uređenje.

– Dom zdravlja je pod nadležnošću Županije, ali Grad će se rado odazvati i sudjelovati u uređenju prostora. Napomenuo bih da smo posljednjih godina intenzivno radili na osiguravanju potrebnoga kadra, jer je jedna pedijatrica otišla u mirovinu, te smo osigurali da djeca ne ostanu bez pedijatrijske skrbi – rekao je gradonačelnik najavljujući skoru izgradnju aneksa Doma zdravlja s novom ljekarnom i dodatnim ordinacijama koje će znatno unaprijediti uvjete rada.

Izvješće o izvršenju proračuna Grada Solina za 2020. usvojeno je većinom glasova.

IZVJEŠĆA O FINANCIJSKOMU POSLOVANJU »ZVONIMIRA« I GRADSKE KNJIŽNICE – Korona opečatila kulturu

Na dnevnomu redu sjednice Gradskoga vijeća održane 23. ožujka našlo se izvješće o radu i izvješće o financijskom poslovanju Javne ustanove u kulturi »Zvonimir« Solin za 2020., a predstavio ga je ravnatelj Ustanove Tonći Ćićerić.

– Naša Ustanova se u 2020. suočila s izazovima pandemije virusa uslijed koje su kao i u čitavom kulturnom sektoru, bile nužne brze prilagodbe – rekao je Ćićerić dodajući kako je produkcija prilagođena propisanim epidemiološkim mjerama te je, u skladu s time realizirana većina planiranih kulturnih programa.

– Raznovrsna djelatnost Ustanove koja u svomu okrilju producira više različitih, specifičnih programskih područja, stvorila je u proteklomu predmetnom razdoblju žive i atraktivne kulturne programe koji su prepoznati od publike i stručne javnosti. Veliki broj produciranih kulturnih programa, onih koji su se izveli u »live« obliku kao i onih virtualnih koji su emitirani na društvenim mrežama i ostalim mrežnim platformama, pokazao je da »Zvonimir« ima potencijal za intenzivnu cjelogodišnju kulturnu produkciju – rekao je Ćićerić.

Virutalno nadopunjava realno

Kulturna djelatnost »Zvonimira« i Gradske knjižnice u pandemijom obilježenoj godini nadopunjavana je virtualnim programima koji nikako ne mogu zamijeniti izvorne oblike

– Svakako bih istaknuo da je Ustanova tijekom »lockdowna« emitirala ukupno 21 virtualni program, te da su ti programi dosegli preko 300 tisuća korisnika društvenih mreža, a cjelovito su pregledani preko 31 tisuću puta. Izdvojio bih i 25. Solinsko kulturno ljeto s ukupno 40 produkcija u glazbenom, dramskom, likovnom, književnom i dječjem programu, kojima je prisustvovalo ukupno 5 125 gledatelja – izvijestio je Ćićerić osvrćući se i na infrastrukturne probleme Ustanove koji često predstavljaju ograničenja za realizaciju ambicioznijih projekata.

– Realizacijom kapitalnih infrastrukturnih projekata u kulturi koje provodi Grad Solin, a u kojima JUK »Zvonimir« ima ulogu glavnoga partnera stvorit će se optimalni uvjeti za perspektivan razvoj kulturnoga života u Solinu – najavio je Ćićerić.

Vijećnik Ivan Andabak(NLM) zanimao se za proces digitalizacije svih dosadašnjih brojeva »Solinske kronike« koja se u kontinuitetu tiska od 1994. te predstavlja neizmjerno vrijedan izvor informacija vezanih uz povijest današnjega Solina.

Prema riječima ravnatelja Tonća Ćićerića u tijeku je opsežan proces digitalizacije koji bi se trebao realizirati kroz određeno vrijeme nakon čega će svi brojevi ove tiskovine biti dostupni i u elektroničkomu obliku.

Uslijedilo je izvješće o financijskom poslovanju za 2020. prema kojem je JUK »Zvonimir« ostvario nešto više od 2.674 milijuna kuna prihoda te 2.699 milijuna rashoda.
– Manjku od oko 24 tisuće dodan je višak prihoda prenesen iz prethodnih godina tako da je »Zvonimir« u 2021. ušao s viškom koji iznosi nešto više od 233 tisuće kuna – izvijestio je ravnatelj Ćićerić.

Iznad Standarda

Sljedeće dvije točke dnevnoga reda odnosile su se na izvješća o radu i financijskom poslovanju Gradske knjižnice Solin u protekloj godini, a predstavio ih je ravnatelj Ivan Peroš.

– Nažalost zbog epidemije koronavirusa i »lockdowna« došlo je do znatnoga pada posjećenosti Knjižnice tijekom 2020. Ovaj pad se u manjoj mjeri odnosi na posudbu knjižne građe, a u znatno većoj mjeri na posjećenost kulturnih i animacijsko-edukacijskih aktivnosti koje su se od travnja prošle godine najvećim dijelom odvijale virtualno – rekao je Peroš dodajući kako je Gradska knjižnica Solin tijekom 2020. zabilježila ukupno 27 564 posjetitelja što je za 58 posto manje u odnosu na prethodnu godinu.

– U 2020. smo održali ukupno 29 virtualnih aktivnosti za djecu i odrasle koje je na našoj mrežnoj stranici i YouTube kanalu pogledalo ukupno 4 939 gledatelja – izvijestio je Peroš napominjući kako je tijekom 2020. provedena kompletna revizija ukupnoga fonda Knjižnice.

– Na dan 31. prosinca 2020. naša je Knjižnica u svom fondu imala 63 887 jedinica knjižnične građe – rekao je ravnatelj napominjući kako knjižnice koje obuhvaćaju područje na kojem živi od 20 do 35 tisuća stanovnika, a kojima pripada i solinska knjižnica, trebaju u svom fondu imati 2 knjige po stanovniku.

– Uzimajući u obzir službene podatke popisa stanovništva iz 2011. proizlazi da naša Knjižnica u svom knjižnom fondu ima 2.63 knjige po stanovniku što je više nego standardi propisuju – rekao je Peroš.

Ukupni prihodi Gradske knjižnice Solin u 2020. iznosili su 2.279 milijuna kuna, a rashodi 2.253 milijuna tako da je ova ustanova u tekuću godinu ušla s 26 tisuća kuna viška prihoda.

PROGRAMI GRAĐENJA I ODRŽAVANJA KOMUNALNE INFRASTRUKTURE NA PODRUČJU GRADA SOLINA ZA 2020. – Solinski krematorij

Pročelnica Odjela za komunalne djelatnosti i upravljanje prostorom Sanja Samardžija predstavila je solinskim vijećnicima programe građenja i održavanja komunalne infrastrukture na području Grada Solina za 2020.

Za građenje komunalne infrastrukture u navedenomu razdoblju izdvojeno je 8.861 milijuna kuna što je za oko 1.058 milijuna manje od planiranoga, dok je održavanje financirano s 12.332 milijuna što u odnosu na plan predstavlja smanjenje od 1.237 milijuna.

Za gradnju nerazvrstanih cesta izdvojeno je 2.131 milijuna kuna što je za oko 228 tisuća manje od planiranoga. Navedenim sredstvima financirana je gradnja križanja u Držićevoj ulici i spojne ceste Mosećka-Kozjačka te kupnja zemljišta za planiranu gradnju spojne ceste Stjepana Radića – Zvonimirova, zemljišta za realizaciju izgradnje III. faze prometnice na predjelu Bunje i zemljišta na kojemu je planirana izgradnja prometnice na Karabašu.

Prema iznesenim idejama vijećnika NLM-a Grad Solin bi se izgradnjom krematorija uz mrtvačnicu na Novom solinskom groblju dodatno pozicionirao na širem društvenom području

U program gradnje javnih površina uloženo je nešto više od 835 tisuća kuna što je za 13 tisuća manje od planiranoga, a realiziran je otkup zemljišta za buduće javne sadržaje na križanju ulica Dražena Kuduza i Kneza Domagoja te provedena arheološka istraživanja na zemljištu pored Šuplje crkve na kojem je planirano uređenje parkirališta.

Gradnja javnih zelenih površina financirana je s 1.113 milijuna proračunskih sredstava od kojih je znatan dio uložen u gradnju dječjih igrališta, dok je za postavljanje nove rasvjete na području grada izdvojeno oko 263 tisuće kuna.

Nešto više od gotovo 4 milijuna uložena se u održavanje nerazvrstanih cesta, oko 3 milijuna u održavanje ulica i javnih površina, gotovo 2.5 milijuna stajalo je održavanje čistoće javnih površina, a 1.7 milijuna održavanje javne rasvjete.

Za potrebe izgradnje groblja izdvojeno je gotovo 655 tisuća kuna od kojih je 118 tisuća uloženo u izradu projektne dokumentacije za izgradnju mrtvačnice na Novom groblju u Solinu. Vijećnika Ivana Andabaka (NLM) zanimalo je može li se uz mrtvačnicu izgraditi i krematorij kojega nema na ovom području.

Međutim, prema riječima upravitelja Vlastitoga komunalnog pogona Ante Parčine o takvoj ideji se nije razmišljalo jer ona zahtijeva znatna ulaganja koja bi se trebala rješavati na široj razini.

IZVJEŠĆE O LOKACIJAMA I KOLIČINAMA ODBAČENOGA OTPADA, TROŠKOVIMA UKLANJANJA I PROVEDBI PREVENTIVNIH MJERA – Grad se maksimalno trudi…

Predstavljajući gradskim vijećnicima izvješće o lokacijama i količinama odbačenoga otpada, troškovima uklanjanja i provedbi preventivnih mjera pročelnica Odjela za komunalne djelatnosti i upravljanje prostorom Sanja Samardžija istaknula je kako je Grad Solin troškove sanacije divljih odlagališta tijekom 2020. izdvojio čak 396 tisuća kuna, a sakupljeno je i zbrinuto oko 300 kubnih metara otpada.

U okviru provedbe mjera za sprečavanje nepropisnoga odbacivanja otpada i mjera za uklanjanje istoga Grad je postavio 24 obavijesne ploče upozorenja i zabrane kao i fizičke prepreke u obliku betonskih blokova na 5 lokacija te metalnih lanaca na 3 lokacije. U ove preventivne radnje utrošeno je 50 tisuća kuna proračunskih sredstava.

Uz to se kao posebna mjera zaštite i sprečavanja, odnosno evidentiranja počinitelja kao i samih radnji nelegalnoga odlaganja otpada, tijekom prošle godine nastavilo s aktivnostima na ugradnji sustava video nadzora. U sklopu ove mjere instaliran je video nadzor na 4 lokacije koje su ocijenjene kao problematične, a za troškove ugradnje izdvojeno je 160 tisuća kuna.

Grad Solin je za troškove sanacije divljih odlagališta tijekom 2020. izdvojio čak 396 tisuća kuna, a sakupljeno je i zbrinuto oko 300 kubnih metara otpada

Važno je istaknuti da je čitavo područje Grada Solina temeljem sporazuma s ovlaštenim davateljem usluga obuhvaćeno odvozom otpada kao i preuzimanjem krupnoga otpada na kućnomu pragu. Ova usluga je građanima dostupna i putem reciklažnoga dvorišta u Ulici Joze Kljakovića Šantića, a svakako treba napomenuti kako Grad u sklopu izmjena i dopuna PPU-a planira utvrditi još jednu lokaciju za reciklažno dvorište na području Karabaša, a prema riječima pročelnice Samardžije, razmatra se mogućnost da se na ovoj lokaciji organizira i prikupljanje građevnoga otpada.

Vezano uz odlaganje građevnoga otpada gradonačelnik Dalibor Ninčević najavio je skoro otvaranje »Cemexova« reciklažnoga dvorišta na području rudnika Sv. Juraj u kojem će i Solinjani imati mogućnost odlaganja ove vrste otpada.

Vijećnik Zdravko Perko (HDZ) istaknuo je potrebu većega ulaganja u prevenciju odlaganja nelegalnog otpada.
– Smatram da bi mjere prevencije trebalo provesti prije uklanjanja otpada s neke lokacije te tako najprije spriječiti ponavljanje nelegalnih radnji, a tek onda krenuti s čišćenjem – komentirao je vijećnik Perko navodeći kao primjer prostor Mravinskoga gaja.

Vijećnik Marin Matijević (nezavisni) upozorio je na nove količine otpada na području Blaca te predložio da se postojeća kamera kod maloga bunkera implementira u sustav video-nadzora. Prema riječima gradonačelnika Grad je već donio odluku o implementaciji spomenute kamere u sustav nadzora kojega provode gradski djelatnici.

Vijećnik Vedran Duvnjak (NLM) zanimao se za učinkovitost rada sustava »Gradsko oko«, a odgovorila mu je pročelnica Samardžija ističući kako gradske službe uredno zaprimaju i prosljeđuju prijave građana nadležnim službama poput ŽUC-a, Hrvatskih voda i drugima, ovisno o vrsti problema, ali tu se nažalost događa određeni zastoj u komunikaciji.

Vijećnici su u sklopu radnih materijala dobili popis s grafičkim prikazom svih lokacija nelegalno odloženoga otpada, a navedeno izvješće usvojeno s dva glasa protiv i jednim suzdržanim.

PREDSTAVLJENE IZMJENE I DOPUNE ODLUKE O UREĐENJU PROMETA – Vranjic za pješake

Na sjednici Gradskoga vijeća predstavljene su izmjene i dopune Odluke o uređenju prometa na području Grada Solina, točnije elaborati o uređenju prometne signalizacije naselja Mravince i Kučine te naselja Vranjic.

– Svrha je ovih elaborata uređenje prometne signalizacije u navedenim naseljima gdje je postojeća signalizacija manjkava i dotrajala, zatim evidentiranje nastale promjene u prostoru odnosno novoizgrađene prometne površine, dodatno uređenje pješačkih zona, dodatno reguliranje zabrane zaustavljanja i parkiranja te izmjena režima prometa u pojedinim ulicama – istaknula je pročelnica Odjela za komunalne djelatnosti i upravljanje prostorom Sanja Samardžija naglasivši kako je cilj elaborata unaprjeđenje stanja sigurnosti svih sudionika u prometu.

Sukladno predstavljenim elaboratima postojećoj Odluci o uređenju prometa na području grada Solina dodane su stavke prema kojima Ulica don Petra Peroša u Mravincima u dijelu od križanja s Ulicom 27. rujna postaje jednosmjerna u dužini od 215 metara niz ulicu odnosno sve do istočnoga kraka, a jednosmjerna će ubuduće biti i Ulica don Frane Bulića u Vranjicu i to u smjeru zapad – istok.

Na području Vranjičkoga poluotoka planirano je uvođenje sustava naplate parkiranja u svrhu brže izmjene vozila, odnosno olakšavanja lokalnom stanovništvu u pronalaženju parkirališnoga mjesta

U dijelu Odluke koji se odnosi na ograničavanje prometa dodana je zabrana prometovanja motornim vozilima čija nosivost prelazi 3.5 tona u Ulici obala pomoraca u Vranjicu te u Ulici Joška Matkovića u Kučinama. Nadalje zabranjuje se promet motornim vozilima čija nosivost prelazi 5 tona u odvojku Ulice Ljudevita Gaja prema naselju u Mravincima. Potpuna zabrana prometovanja vozilima određena je u ulicama: Don Luke Jelića, Ivićevoj ulici, Ulici mladih, Ulici hrvatske kraljice Jelene i Ulici hrvatskih pisaca u Vranjicu. Navedene ulice postaju isključivo pješačke.

U elaboratu su navedene i ulice u kojima se sukladno novim prometnim rješenjima uvodi ograničavanje brzine kretanja vozila, a isto će biti označeno propisanom prometnom signalizacijom.

Jedna od novosti odnosi se i na planirano uvođenje sustava naplate parkiranja na području Vranjičkoga poluotoka u svrhu brže izmjene vozila, odnosno olakšavanja lokalnom stanovništvu u pronalaženju parkirališnoga mjesta, posebno u ljetnim mjesecima.

VIJEČNIĆKA PITANJA – Prometno samoupravljanje

Vijećnik Ivan Andabak (NLM) upozorio je na neadekvatno stanje autobusnih stajališta na području Mjesnoga odbora Rupotina, odnosno na nedostatak nadstrešnica zbog čega su građani, od kojih je velik broj školaraca, izloženi svim vremenskim uvjetima.

Prema riječima pročelnice Odjela za komunalne djelatnosti i upravljanje prostorom Sanje Samardžije problem kod uređenja autobusnih stajališta u Rupotini predstavljaju neriješeni imovinsko-pravni odnosi, točnije problemi s vlasništvom zemljišta.

Uz to Andabak se zanimao i za rješavanje prostora za rad Planinarskoga društva »sveti Jure Solin«. Pročelnica je odgovorila kako se radi na rješavanju adekvatnoga prostora.

Vijećnik Vedran Duvnjak (NLM) zatražio je da mu se pisano dostavi odgovor o prihodima koje NK »Omladinac« ostvaruje od iznajmljivanja terena s umjetnom travom u Vranjicu te podaci o dugovima koje je Grad otpisao u posljednje četiri godine.

Vijećnik Mario Jaman (SDP) upozorio je na prometni kaos u Ulici Jajići zbog novogradnji koje nemaju dovoljno parkirališnih mjesta pa se dio vozila parkira na prometnici.

– U Ulici Jajići je prometnim elaboratom bio planiran jednosmjerni režim prometa, ali građani su se pobunili protiv takvoga rješenja te skinuli postavljene znakove – odgovorila je pročelnica Samardžija.

Vijećnik Davor Mikas (Bolji Solin) zanimao se za dinamiku izgradnje rampi kod trgovačkoga centra »Salona Mall«, a odgovorio mu je gradonačelnik Dalibor Ninčević koji je rekao kako su Hrvatske ceste provele natječaj za odabir izvođača radova.

– U međuvremenu su otvorene ponude i čeka se odluka HC-a nakon čega, nadamo se, kreću i radovi – rekao je gradonačelnik.

RADOVI NA OJAČAVANJU TEMELJNOGA TLA I KONSTRUKCIJE MOSTA NA SOLINSKOJ ŠIRINI – Mostovi solinske sutrašnjice

SOLINSKA KRONIKA 320, 15. TRAVNJA 2021.

U sklopu najavljene rekonstrukcije raskrižja Širina osim izgradnje novoga mosta preko rijeke Jadro za potrebe tranzitnoga prometa predviđeni su i opsežni radovi sanacije postojećih mostova koji zahtijevaju potpuno zatvaranje prometa preko istih

Radovi na ojačavanju temeljnoga tla jednoga od mostova na solinskoj Širini započeli su 18. veljače, a više o samoj intervenciji i vremenskom roku rekla je glasnogovornica Hrvatskih cesta Tamare Pajić.

Temeljni je upornjak zapadnoga mosta preko Jadra znatno utonuo u muljevito tlo

– Redovitim mjerama praćenja stanja upornjaka mosta »Stari Jadro«, ustanovljeno je da postoji potencijalna opasnost od gubitka stabilnosti uslijed slijeganja temeljnoga tla. Projektom interventnoga poboljšanja s ciljem osiguranja sigurnosti prometovanja predviđeno je ojačanje temeljnoga tla tehnologijom »jet-grouting« koja je upravo završena te ojačanjem AB konstrukcije polimernim trakama i karbonskim vlaknima – izvijestila je Pajić dodajući kako se svi predloženi interventni radovi poboljšanja izvode na donjemu ustroju i uz istovremeno nesmetano odvijanje prometa.

Ugovorena vrijednost radova koji bi trebali trajati 4 mjeseca, iznosi 1.595 milijuna kuna bez PDV-a, a izvođač je zajednica gospodarskih subjekata »Spegra« d.o.o. i »ING-JET« d.o.o., dok usluge stručnoga nadzora provodi tvrtka »Terestrika« d.o.o.

Prema riječima glasnogovornice Pajić navedeni radovi ne predstavljaju predradnju budućoj rekonstrukciji raskrižja Širina u Solinu.

U sklopu najavljene rekonstrukcije raskrižja Širina osim izgradnje novoga mosta preko rijeke Jadro za potrebe tranzitnoga prometa predviđeni su i opsežni radovi sanacije postojećih mostova koji zahtijevaju potpuno zatvaranje prometa preko istih. Navedene opsežne sanacije izvest će se po osiguranju zamjenskoga pravca, odnosno po završetku radova izgradnje novoga mosta u sklopu rekonstrukcije raskrižja Širina – najavila je glasnogovornica Hrvatskih cesta.

ARHEOLOŠKIM ISTRAŽIVANJIMA NA PODRUČJU JUGOISTOČNO OD GOSPINA OTOKA PRONAĐENI OSTATCI ANTIČKOGA BEDEMA KOJI JE ŠTITIO SALONITANSKU LUKU – Extra muros

SOLINSKA KRONIKA 320, 15. TRAVNJA 2021.

Piše: Mario MATIJEVIĆ

Fotografije: Jakov TEKLIĆ, arhiva SOLINSKE KRONIKE

Dvjesto godina nakon prvih arheoloških istraživanja u gradu koji je slavni nasljednik antičke Salone, prepun arheoloških, povijesnih i umjetničkih »senzacija« na privatnoj parceli jugoistočno od Gospina otoka uz područje koje stariji Solinjani znaju kao »Bugarevo« prilikom zaštitnih arheoloških istraživanja pronađeni su ostatci antičkoga bedema. Pronađeni pa izgubljeni

Korištenje izraza senzacionalno otkriće, spektakularno, jedinstveno… u današnje vrijeme nije toliko uputno kada se govori o arheološkim, povijesnim ili umjetničkim temama odnosno otkrićima. Tim više što je u svakodnevnom diskursu ona učestalim i pretjeranim korištenjem izgubila na vlastitu izričaju čemu je doprinijela i neprimjerena subjektivizirana senzacionalizacija otkrića brojnih istraživača.

Dvjesto godina nakon prvih arheoloških istraživanja u gradu koji je slavni nasljednik antičke Salone, prepun arheoloških, povijesnih i umjetničkih »senzacija« na privatnoj parceli jugoistočno od Gospina otoka uz područje koje stariji Solinjani znaju kao »Bugarevo« prilikom zaštitnih arheoloških istraživanja pronađeni su ostatci ni više ni manje nego antičkoga bedema.

Dimenzije i način gradnje pronađenih ostataka jasno upućuju da je riječ o antičkoj fortifikacijskoj građevini

Istinska arheološka, povijesna senzacija, podatak, činjenica i neoborivi dokaz koji uvelike mijenjaju dosadašnju povijesnu sliku grada na Jadru, antičke Salone, starohrvatskoga kraljevskoga grada, a slijedom toga i današnjega Solina.

Jednako senzacionalno kako je antički bedem otkriven tako je, sudeći prema situaciji na terenu i nestao, nažalost ništa neobično za današnji transformirajući Solin. Je li uništenje spektakularnoga otkrića nečija pogrješka, posljedica neznanja, nerazumijevanja, nespretnost pri rukovanju divovskim rovokopačem ili pak ironična epizoda dvjestogodišnje arheološko povjesničarske salonitanske »fortunae« teško da će se ikada saznati.

Imajući u vidu solinske slučajeve sličnoga ili istoga epiloga za očekivati je da će njakanje arheološko povjesničarsko humanističkih magaraca i ovoga puta utihnuti pod vučjim zavijanjem.

Potvrda ranijih istraživanja

Iako je otkriće postojanja gradskih zidina izvan uobičajenih, točnije rečeno poznatih perimetara Salone laičkomu poznavatelju solinskih prilika zaista neuobičajeno, stručno će mišljenje pak istaknuti kako je ono u potpunosti opravdano, pretpostavljano, a shodno tome i očekivano. Štoviše još su arheološka istraživanja u neposrednoj blizini, a tijekom izgradnje hotela pronašla očuvane ostatke grobnih parcela, ali i strukture zidova koje je ovim otkrićem moguće reinterpretirati. Štoviše slični su ostatci pronađeni i prilikom zaštitnih arheoloških radova pri postavljanju kanalizacijske mreže i komunalne infrastrukture u ulicama uz parcelu, a nakon same izgradnje hotela.

Nebrojeni su primjeri u Salonitanskomu bližem i daljem okruženju gradova iz različitih povijesnih razdoblja koji su uz zidine koje su grlile sami gradski korpus, stambene zgrade i palače, trgove i hramove, kazališta pa i amfiteatre, jednim (izdvojenim) dijelom štitile gradsko srce, njegovu luku.

Nemjerljiv značaj

Stručniji dio arheološko-povjesničarske struke istaknut će stoga kako senzacionalnost ovoga otkrića (pa razgrnuća) leži upravo u činjenici mijenjanja ako ne svih dosadašnjih, a onda velikoga dijela spoznaja o položaju, izgradnji i razvoju antičke Salone. Veličini, ulozi i funkcionalnosti njezine luke koju upravo položaj otkrivenih ostataka bedema ponovno potvrđuje kao najveću luku na istočnoj obali Jadrana.

Značaj ovoga otkrića ne zaustavlja se samo na onomu antičkomu dijelu povijesti našega grada, ono se potpuno logično odražava i na onaj srednjovjekovni, starohrvatski za neke ponešto identitetski značajniji dio.

Ispod blokova kamena modraca vidljivi su kosturi i sarkofazi

Nebrojene su studije, znanstvena istraživanja, publikacije i tisuće stranica napisane o odnosu starohrvatskoga, kraljevskoga Solina i antičke Salone. Taj je odnos štoviše, u kojemu se nalaze temelji našega današnjega društva, države i čitava identiteta bio definiran upravo položajem antičkih bedema, opsegom antičke Salone. Iako su starohrvatski kraljevski lokaliteti odavno definirani, posjedi i nadarbine ubicirani (prepoznati i locirani) čak je i laičkomu oku jasno da ovo otkriće ponovno stoga stavlja brojne upitnike na veličinu, opseg i funkcioniranje starohrvatskoga, kraljevskoga Solina.

Razgraničenja dviju velikih vojnih sila i čitavih dvaju svjetova u mletačko-turskim ratovima na solinskomu prostoru nadalje ovim otkrićem također poprimaju potpuno novu dimenziju.

Iako će u konačnici podržavatelji čoporskoga zavijanja u ranije spomenutom magareće-vučjem svijetu umanjiti važnost nekoliko metara antičkoga bedema naspram nekoliko kilometara otkrivenih, definiranih i postojećih, kontroverzno otkriće i razgrnuće arheoloških ostataka (u kojemu se mogu prepoznati i elementi bizarnoga performansa) ukazuje na daleko problematičniju i ozbiljniju situaciju.

Dva stoljeća solinske arheologije

Prije dvjesto godina naime, u vremenu kada su Francuz Ampère i Nijemac Ohm postavljali postulate električne energije, kada su ruski pomorski časnici Lazarev i von Bellingshausen otkrili Antartik, kada je napravljena prva fotografija, patentiran Portland cement u tomu vremenu su započela arheološka istraživanja u Saloni.

Projekt preuređenja Gradine, sa svim svojim potencijalima i postignućima, a unatoč svim manama i propustima pozitivan je primjer prezentacije dijela gradskih zidina u samomu srcu današnjega Solina

Dio lokaliteta koji su tim prvim istraživanjima obuhvaćeni stradao je pak prije tridesetak godina u najvećemu kulturocidu zabilježenomu u novijoj povijesti izgradnjom tzv. Splitske zaobilaznice. Nakon te epizode teško je bilo predvidjeti da će se u vremenu krajnje informatiziranosti, visoke tehnologije, istraživačkoga koloniziranja Marsa godine 2021. u Solinu, ponosnomu nasljedniku antičke Salone i starohrvatskoga kraljevskoga grada ponovno dogoditi (još) jedna mala »Zaobilaznica«.

Potencijal koji imaju uređene gradske zidine kao najveća građevna cjelina Salone pokazao je još slavni don Frane Bulić uređujući na sjevernim gradskim bedemima tzv. Put mira i Put rata, koji su do današnjega dana kao takvi ostali u svojoj funkciji, a na kojima se i danas ostvaruju turistički, dokoličarski, rekreativni i koji sve ne potencijali Salone.

Iako je suvremeni Solin na nekoliko mjesta ratovao sa salonitanskim bedemima, nerijetki su primjeri u kojima su uloženi veliki trud i znatna financijska sredstva kako bi se u samomu gradskomu središtu ostatci zidina očuvali i prezentirali.

Ostatci bedema inkorporirani u Zvonimirovu ulicu na Bilankuši, uz park pokraj Policijske postaje

Ostatci bedema tako rese sami kraj Zvonimirove ulice na Bilankuši, uz park pokraj Policijske postaje. Nadalje i projekt preuređenja Gradine, sa svim svojim potencijalima i postignućima, a unatoč svim manama i propustima pozitivan je primjer prezentacije dijela gradskih zidina u samomu srcu današnjega Solina. Primjer koji će u konačnici uz ispravnu zaštitu i očuvanje kulturnih dobara Gradu donijeti i ekonomske dobrobiti.

Konačno razmatrajući o kontroverznomu slučaju postavlja se pitanje u čemu uopće leži poanta čitave priče? Djelić gradskoga bedema našao se na krivomu mjestu u potpuno krivo vrijeme, ispriječio se »razvoju« grada.

U njegovu brisanju s lica solinske zemlje ne treba tražiti nikakvu simboliku rušenja gradskih zidina i time odraz odnosa naspram kulturnih dobara, dublju pouku i poruku, zlosretnu igru salonitanske »fortunae«.

U vremenu kada se pomno raspravlja o strategijama upravljanja, arheološkim parkovima, potencijalima i resursima ovakve je teme nužno prepustiti onima koji su određeni da se njima bave.

Potpuno je nelogično štoviše da o istima razglabaju kroničarska piskarala teološko titulskoga sufiksa u nekom nevažnom mjesečniku. Jer počevši još od Marka Marulića preko Don Frane Bulića, Don Luke Jelića, Don Ivana Delalle, Don Lovre Katića teolozi nemaju nikakva prava razglabati i baviti se takvim temama.

Za one koji žele znati više

»Opus quadratum« se ubraja među najpoznatije antičke tehnike zidanja vezom obrađenih, kvadratičnih kamenih blokova jednake visine i dužine. Najčešće je korištena prilikom gradnje fortifikacijskih objekata pa ju se slijedom toga i na području današnje Salone ponajviše prepoznaje u gradskim zidinama, bedemima.

Prilikom zidanja ovom tehnikom kameni blokovi nerijetko nemaju do kraja određen kvadratični oblik. Strane kamenih komada koje se međusobno dodiruju često su nakošene zbog čega mnogi blokovi imaju gotovo trapezoidan oblik, a zbog čega često unutar istoga reda kameni blokovi ne naliježu jedan na drugoga u potpunosti. Konačan izgled zida izgrađenoga ovom tehnikom uvelike ovisi i o kamenim slojevima kamenoloma iz kojih je vađen kamen.

Kasnije pak faze razvoja ove graditeljske tehnike dovode do sve pravilnijih i ravnijih te okomitijih kamenih sastavnica. Blokovi tako bivaju sve manji, pomnije obrađeni i pravilniji. Upravo na istočno jadranskoj obali korištenje ove tehnike pri zidanju ima i svoj definirana pravila pa u ranijim razdobljima se odnos između visine i dužine pojedinačnih kamenih blokova razabire u odnosu 1:5 dok je od Trajanova vremena kod većine kamenih blokova taj odnos 1:1.

Naprednije faze razvitka ove tehnike dovele su do detaljne obrade rubova pojedinih kamenih blokova, čime su oni svojim ispupčenim, rustičnim središnjim dijelom odavali dojam grubosti i snage, osobito prikladan za gradnju fortifikacija.

USUSRET SVIBANJSKIM LOKALNIM IZBORIMA: SOLINSKOJ SE JAVNOSTI PREDSTAVILI KANDIDATI ZA GRADONAČELNIKE I ZAMJENIKE GRADONAČELNIKA

SOLINSKA KRONIKA 320, 15. TRAVNJA 2021.

Piše: Marijana BATARELO JELAVIĆ

Fotografije: Jakov TEKLIĆ, privatna arhiva

Nakon prošlomjesečnoga predstavljanja javnosti kandidatâ Nezavisne liste mladih, medijsku su konferenciju održali predstavnici stranke »Bolji Solin« dok su kandidati drugih solinskih političkih stranaka; Domovinskoga pokreta, HDZ-a, SDP-a i o svojim postignućima, programima i planovima progovorili na stranicama našega mjesečnika

TIHOMIR BEČKO, AKTUALNI DOGRADONAČELNIK KANDIDAT DOMOVINSKOGA POKRETA – Solinsko buđenje

Povlačenje sredstava iz europskih fondova toliko se intenzivno reklamira da čovjek pomisli kako osim njih nemamo drugih izvora financiranja. Imam osjećaj da se stalno ističu samo kako bi se javnosti poručilo; »eto i mi koristimo europska sredstva«

U utrku za gradonačelnika grada Solina uključio se i aktualni dogradonačelnik Tihomir Bečko, kandidat Domovinskoga pokreta.

Tihomir Bečko, aktualni dogradonačelnik: – Cilj mi je od naših sugrađana doznati što žele te koje su njihove ideje i prijedlozi

– Poznato je da sam čovjek iz naroda pa nisam pristalica predstavljanja putem plakata i organiziranih skupova. Cilj mi je od naših sugrađana doznati što žele te koje su njihove ideje i prijedlozi. Dužnost dogradonačelnika osigurala mi je određena iskustva, znanja i viziju upravljanja gradom i smatram da je to u kombinaciji s neposrednim kontaktom s građanima najbolja opcija za naš Solin – istaknuo je Bečko, inače otac petero djece i dragovoljac Domovinskoga rata.

U Bečkovu timu je i kandidat za zamjenika, Tomislav Jurić iz Vranjica, a zajedno planiraju pokrenuti čitav niz pozitivnih promjena.

– Ponajprije treba intenzivirati pitanje granica sa susjednim Klisom budući da katastarske granice Klisa zadiru u samo gradsko središte Solina. To je potpuno neprirodno stanje, a spor uistinu predugo traje – rekao je Bečko naglašavajući ovom prilikom i važnost veće valorizacije kulturnoga nasljeđa.

– Prije svega bih istaknuo upravljanje vrijednim arheološkim lokalitetom Salone. Stručni dio pod nadležnošću Arheološkoga muzeja obavlja se izvrsno. Međutim problem je u ekonomskomu upravljanju. Grad bi od toga dijela svoga povijesnog nasljeđa trebao nešto uprihoditi, a usporedo ga očuvati i predstaviti na najbolji mogući način. Nažalost, Salona u ovomu trenutku služi za istrčavanje pasa – poručio je Bečko ističući potrebu oblikovanja bogatijih sadržaja za mlade.

– Svakako bih se osvrnuo na visoke članarine za djecu u sportskim klubovima što je za obitelji s više djece financijski zahtjevno, a to mogu potvrditi iz vlastitoga iskustva. Kao gradonačelnik planiram pokrenuti inicijativu za ograničavanje iznosa članarine na sto kuna po djetetu. Činjenica je da se to ne može zakonski regulirati, ali sve one koji prepoznaju ovu poruku može se prikladno subvencionirati – najavio je Bečko dodajući kako osim o mladima, treba voditi računa i o drugim generacijama koje čine naš grad, a posebno o umirovljenicima koji zaslužuju više pažnje.

– Moram se osvrnuti i na povlačenje sredstava iz europskih fondova koja se toliko intenzivno reklamiraju da čovjek pomisli kako osim njih nemamo drugih izvora financiranja. Imam osjećaj da se stalno ističu samo kako bi se javnosti poručilo; »eto i mi koristimo europska sredstva« – naglasio je Bečko koji smatra da dosadašnji projekti proizašli iz europskih fondova našim sugrađanima nisu donijeli ništa značajno te da bi ih trebalo drugačije koristiti.

– Među bitnim segmentima u djelovanju grada je i prostorno planiranje i uređenje koje trenutačno nije dobro. Ne smije nam se dogoditi da napravimo školu i da je nakon samo deset godina nadograđujemo kako bismo dobili nove učionice. To znači da se nije dobro planiralo.
Nadalje moram istaknuti još jedan nedostatak – nepostojanje autobusnoga kolodvora ili uređenoga ugibališta za međugradske putnike. To se trenutačno obavlja na rotoru »Brze ceste« što nije u skladu sa zakonskim propisima – naglasio je Bečko osvrćući se na kraju i na upravljanje gradom koje je kako ističe, dobro zamišljeno, ali se loše provodi.

– Grad je podijeljen na osam specifičnih mjesnih odbora sa zasebnim potrebama. Članovima vijećâ mjesnih odbora trebalo bi dati veće ovlasti jer oni bolje razumiju potrebe mještana od pojedinih članova Gradskoga vijeća – zaključio je Bečko poručujući kako će predstojeći lokalni izbori svakako označiti početak promjena na solinskoj političkoj sceni.

PREDSJEDNIK GRADSKE ORGANIZACIJE SDP-A SOLIN MARIO JAMAN – Promjene bez kalkulacija

Prije svega želim zaustaviti zapošljavanja po stranačkom ključu. Činjenica je da u ovomu gradu stranačka iskaznica služi kao ulaznica za posao… Iza nas je 30 godina velikog »ništa«. Grad je, ovakav kakav je danas mogao biti i da nitko tijekom protekla tri desetljeća nije bio na vlasti

Dugogodišnji solinski gradski vijećnik i predsjednik gradske organizacije SDP-a Solin Mario Jaman svoju je kandidaturu za gradonačelnika na predstojećim lokalnim izborima objavio pod sloganom »Solin, grad jednakih prilika«.

Mario Jaman, predsjednik gradske organizacije SDP-a Solin: – Uveo bih red i rad u gradsku upravu, da se zna tko i što radi, tko je za što odgovoran

– U Solinu sam od rođenja i jednako kao moji roditelji, djedovi i pradjedovi, doista živim s ovim gradom, a ukoliko dobijem priliku zalagat ću se da život u njemu bude puno ugodniji nego li je danas – najavio je Jaman dodajući kako zajedno s kandidatkinjom za zamjenicu Helenom Čerinom planira pokrenuti čitav niz pozitivnih promjena.

– Prije svega želim zaustaviti zapošljavanja po stranačkom ključu. Činjenica je da u ovom gradu stranačka iskaznica služi kao ulaznica za posao i da je konačno sazrelo vrijeme da svi dobiju jednaku priliku – istaknuo je Jaman najavljujući bitan zaokret u funkcioniranju Grada.

– Spreman sam na promjene bez ikakvih kalkulacija jer ovom gradu treba realni kratkoročni i dugoročni plan razvoja. Kao dugogodišnji član Gradskoga vijeća neprestano svjedočim nekakvim financijskim prebacivanjima i viškovima uz koje se na kraju opet uzimaju krediti. To dokazuje da se proračun ne planira realno – poručio je SDP-ov kandidat dodajući kako bi u slučaju da preuzme vodstvo ponovno osnovao Poduzetnički inkubator koji bi obavljao funkciju kojoj je namijenjen.

– Ono što nam očito nedostaje su i biciklističke staze, šetnice te gradski trg kojega bi trebalo realizirati izmještanjem zgrade pošte. Ne smijemo zaboraviti ni na čistoću grada koja trenutačno nije na zavidnoj razini, svugdje je kaos. Vrijeme je da se zaposli veći broj komunalnih redara i da se konačno krene s kažnjavanjima nesavjesnih građana. Uz to treba krenuti s izgradnjom još barem tri reciklažna dvorišta putem EU fondova, ali i poraditi na uređenju i održavanju izvora Jadra i Salone jer ni osam godina od najava nije realiziran projekt Arheološkoga parka – naglasio je Jaman osvrćući se i na stanje na solinskim prometnicama.

– Trebalo bi intenzivnije krenuti u rješavanje prometne zagušenosti i konačno realizirati projekt uređenja Širine koji datira još iz 1989. Prije dvije godine smo na Gradskom vijeću slušali predstavnike HC-a i ŽUC-a koji su nam samo bacali prašinu u oči i do danas nisu ništa napravili – tvrdi Jaman koji bi se zalagao i za veći angažman djelatnika Policijske postaje Solin.

– Uza sve to uveo bih red i rad u gradsku upravu, da se zna tko i što radi, tko je za što odgovoran. To ne znači otpuštanja nego podizanje kvalitete rada koja je nužna posebno kada vidimo nered koji vlada na gradskim cestama i javnim površinama. Vrijeme je da se konačno sredi i dogradi gradski stadion jer je postojeći pravo gradsko ruglo. Hitno nam je potrebna i jedna srednja škola, više samostojećih vrtićkih objekata, autobusni kolodvor, revizija GUP-a i DPU-a koji su trenutačno u službi privatnih investitora – istaknuo je Jaman nezadovoljan i radom vijeća mjesnih odbora u kojima bi predsjednicima smanjio naknadu za 50 posto.

– Solinu je potrebna i konkretna turistička ponuda jer je to sektor u kojem bilježimo povećanje, ali ne zbog planskog djelovanja gradskoga vodstva nego zbog samih iznajmljivača. U svakom slučaju iza nas je 30 godina velikog »ništa«. Grad je ovakav kakav je danas mogao biti i da nitko tijekom protekla tri desetljeća nije bio na vlasti – zaključio je Jaman.

DR. SC. DAVOR MIKAS GRADONAČELNIČKI KANDIDAT STRANKE »BOLJI SOLIN« – Trag svakoga kandidata

Dovoljno je istaknuti činjenicu da Solin u posljednjih dvadeset godina nije napravio ni jedan stan iz Programa poticane stanogradnje, dok je Split u tom razdoblju napravio više od 1000 stanova. Kada usporedimo broj stanovnika Solin je trebao napraviti 150 do 200 stanova

Predsjednik stranke »Bolji Solin« dr. sc. Davor Mikas tijekom predstavljanja svoje kandidature za gradonačelnika na predstojećim lokalnim izborima istaknuo je kako je stranka »Bolji Solin« nasljednica Nezavisne liste s prošlih lokalnih izbora i jedina prava politička opcija koja može napraviti realne promjene u gradu Solinu.

Uz dr. sc. Davora Mikasa kao gradonačelničkoga kandidata kandidatkinja za zamjenicu gradonačelnika je Antonija Milišić Jadrić, magistra sestrinstva

– I ovom prilikom želimo poručiti kako nismo zadovoljni stanjem i funkcioniranjem Grada. Niz je nedostataka počevši od načina na koji se njime rukovodi do gospodarske politike koja se provodi nekvalitetno, stihijski i nesustavno. Osim toga vladajući u Gradu nemaju sluha za potrebe građana i ne čuju što ljudi traže, a linije prema mjesnim odborima su zakržljale i gotovo prekinute. Smatramo da je došlo vrijeme da se takva loša praksa prekine – rekao je dr. Mikas poručujući kako je potrebno prekinuti s praksom prikazivanja Solina kao grada prijatelja djece i mladih obitelji jer on to nije.

– Dovoljno je istaknuti činjenicu da Solin u posljednjih dvadeset godina nije napravio ni jedan stan iz Programa poticane stanogradnje, dok je Split u tom razdoblju napravio više od 1000 stanova. Kada usporedimo broj stanovnika Solin je trebao napraviti 150 do 200 stanova – smatra dr. Mikas koji se osvrnuo i na urbanizam, odnosno urbanistička rješenja grada.

– Dosta je bilo ovoga bahatluka i nepromišljene gradnje. Pogledajte kako izgleda naselje Priko vode, samo gomila zgrada, parkirališta i beton, nema uređenih centara, restorana, tržnica i drugih javnih sadržaja koji život čine boljim. Takav način gradnje će se prekinuti – poručio je Mikas najavljujući i promjenu u radu Gradske uprave.

– Posebno bih skrenuo pozornost na javnu nabavu. Naime u Solinu postoji praksa da kod javnih natječaja, u vrijednosti do pola milijuna kuna, tvrtke uopće nemaju uvida i ne sudjeluju u otvaranju ponuda. Ta praksa će se promijeniti – naglasio je dr. Mikas poručujući kako je dosta bilo lažnih obećanja, hajdučije i arogancije.

– Stranka »Bolji Solin« ima niz kvalitetnih, provjerenih, dokazanih i iskusnih kadrova i spremna je provesti najavljene promjene, a svi mi koji smo kandidati za gradonačelnika imamo ime i prezime, za nama postoji trag. Na kraju predlažem i pozivam sve protukandidate na sučeljavanje na kojemu ćemo jasno predstaviti svoj program rada. Vrijeme je za promjene i za novi, bolji Solin – poručio je Mikas.

Tajnica stranke Angelika Drnas predstavila je potom kandidatkinju za zamjenicu gradonačelnika Antoniju Milišić Jadrić iz Vranjica, magistru sestrinstva.

– Solin je pun problema i toga smo svakim danom svjesniji, a jedan od aktualnih je i Vranjic. Ne govorim to samo kao mještanka, već kao zdravstvena radnica svjesna ekoloških problema koji se događaju i koji utječu na naše zdravlje. To je veliki problem koji se ne tiče samo Vranjica nego svih nas. Grad je izrazio zabrinutost, ali nam nije pomogao u rješavanju problema – rekla je Milišić Jadrić upućujući zahvalu članovima građanske inicijative »Mjesto koje hoće živjeti 2020.« koji se bore za građane pokazujući snagu maloga čovjeka.

– Zajedno s njima želimo pokrenuti promjene za bolje sutra, pomozite nam u tome, iskažite nam svoje povjerenje. Mi ne želimo fotelje, mi želimo »bančiće« koje ćemo dijeliti s vama – poručila je Milišić Jadrić.

SOLINSKI GRADONAČELNIK DALIBOR NINČEVIĆ, KANDIDAT GRADSKE ORGANIZACIJE HDZ-A – Put prema budućnosti

Svim ulaganjima težimo ka pozicioniranju Solina kao turističke i prirodne destinacije. Intencija nam je digitalizacija Gradske uprave te uključivanje građana u kreiranje gradskoga proračuna i to ćemo pokušati realizirati projektom participativnoga budžetiranja

Solinski gradonačelnik Dalibor Ninčević, kandidat je gradske organizacije HDZ-a za još jedan mandat na čelu Grada, a u povodu kandidature osvrnuo se na ostvarene i planirane projekte.

– Smatram kako je u protekle četiri godine uloženo mnogo u razvoj našega grada. Grad Solin je već godinama rekorder po prirodnom prirastu u RH pa je sukladno tome više od trećine proračuna izdvojeno za poboljšanje života djece i mladih kroz izgradnju vrtića, igrališta, osnovne škole, stipendije učenika i studenata, za radni školski materijal. Uloženo je ukupno 120 milijuna kuna u sufinanciranje predškolskoga odgoja te preko 100 milijuna u nove projekte, sadržaje i programe za djecu – istaknuo je aktualni gradonačelnik Ninčević.

– Nadalje, iz godine u godinu povećavamo sredstva u Proračunu za poticanje i razvoj poduzetništva jer sam svjestan razvojnih potencijala na području našega grada. Više od 6 milijuna kuna uloženo je u gospodarenje otpadom. Među prvima u regiji smo otvorili reciklažno dvorište i svakodnevno radimo na unaprijeđenu ovoga sektora. Naglasak je stavljan na infrastrukturne projekte, a s ciljem podizanja kvaliteta života naših sugrađana – rekao je Ninčević.

Dalibor Ninčević, gradonačelnik i kandidat gradske organizacije HDZ-a: – Smatram da smo kroz ove četiri godine pokazali i dokazali da iza nas stoji znanje, rad, trud, volja i potencijal za kvalitetan put prema budućnosti

– Naš je grad u ovomu mandatu ugovorio projekte vrijedne preko 80 milijuna kuna sufinanciranih iz EU fondova: od 15 ugovorenih projekata 8 ih je završeno, a 74 osobe dobile su priliku za zaposlenje – istaknuo je gradonačelnik Ninčević.

– Kada govorimo u ulaganjima u prirodnu i kulturnu baštinu, izdvojio bih radove na uređenju izletišta Jadra, solinske Gradine s ljetnom pozornicom te izgradnjom Kulturnoga centra s pripadajućim trgom. Nadalje, riješeni su i imovinsko-pravni odnosi za »Glorijet« te stvoreni svi preduvjeti za početak gradnje koja započinje ovih dana, a čitav posao će biti gotov do konca godine. Od iznimne je važnosti i pokretanje izrade novoga »Plana upravljanja arheološkim područjem Salona« koji će Gradu Solinu omogućiti veći utjecaj na upravljanje i način gospodarenja Salonom – istaknuo je aktualni gradonačelnik Ninčević.

– Podsjetio bih i na važnost skore gradnje nadvožnjaka, odnosno rampe preko rotora Bilice. Ovaj primjer nam pokazuje kako je suradnja grada i Mjesnih odbora dovela do željenoga cilja – rekao je Ninčević posebno naglasivši ispravno upravljanje gradskim financijama na koje ukazuje i aktualni proračunski plus od 10.5 milijuna kuna.

– Pojedini projekti koji su se najavljivali početkom mandata u međuvremenu su dobili prenamjenu, a svakako bih izdvojio i pitanje POS-ovih stanova. Iako je Grad sve odradio što je bilo u njegovoj nadležnosti do realizacije nije došlo jer su sredstva osigurana putem Agencije znatno manja od ponuda pristiglih na tri provedene javne nabave. Smatram kako je ovaj projekt vrlo važan i planiramo iznaći novi model – naglasio je gradonačelnik Ninčević.

– Mnogo je planova za naredne četiri godine i dio programa smo već predstavili, a to su projekti koje treba realizirati do kraja.
U idućemu mandatu planiramo realizirati projekte financirane iz različitih izvora, a posebno iz EU fondova. Posljednjih godina intenzivno se radilo na edukaciji djelatnika, jer povlačenjem sredstava iz EU fondova vidimo perspektivu razvoja grada i unaprjeđenje u svakom segmentu – rekao je gradonačelnik Ninčević.

– Svim ulaganjima težimo ka pozicioniranju Solina kao turističke i prirodne destinacije. Intencija nam je digitalizacija Gradske uprave te uključivanje građana u kreiranje gradskoga proračuna. Za uspješan razvoj grada neprestano je potrebno tražiti nova rješenja. Smatram da smo kroz ove četiri godine pokazali i dokazali da iza nas stoji znanje, rad, trud, volja i potencijal za kvalitetan put prema budućnosti. To je Solin kakvog želimo i smatram da to građani prepoznaju – poručio je Ninčević.

SJEĆANJE NA SOLINJANINA IVANA MUŽIĆA, INTELEKTUALCA, POVJESNIČARA I PUBLICISTA – Tražitelj hrvatske istine

SOLINSKA KRONIKA 320, 15. TRAVNJA 2021.

Piše: Dr. sc. Vlado NUIĆ

Hvala ti Bože što si naša zemaljska putovanja usmjerio jedan na drugoga u trenutku moga životnog raskrižja. Godine 1979. sam upravo doktorirao u Beču i donio odluku tada već s formiranom obitelji povrat u Domovinu. Kao prvi preduvjet ostvarenja te nakane bio sam dužan osigurati stambeni smještaj, pa sam kupio jednu prizemnicu u Solinu. Ovdašnji poznanici me savjetovaše da mi kupoprodajni ugovor sroči odvjetnik Solinjanin Ivan Mužić.

Dovoljan je bio jedan razgovor s njime i iznošenje dotadanjih životnih iskustava pa da se udare čvrsti temelji buduće međusobne suradnje. U to vrijeme je gosp. Mužić obilazio arhive i knjižnice po Europi kako bi utemeljeno pisao o hrvatskoj povijesti, o stanju Crkve i slobode vjeroispovijesti pod komunističkim terorom kao i o općem svjetskom poretku, tajnim organizacijama i svjetskim političkim utjecajima na sve narode.

Tako je stigao sa mnom u Beč u potragu za arhivskom građom. U tom trenutku sam se mogao njemu samo diviti jer sam osobno brinuo o traženju posla nakon povratka u Domovinu jer sam kako su mi govorili, odgajan na trulom zapadu i da za takve nema mjesta u odgojno prosvjetnim ustanovama.

Kako sam se polako prilagodio novonastalim uvjetima sve sam češće imao potrebu čuti se s Ivanom, ali i on je kontaktirao mene kada mu je bila potreba prijevoda s ruskoga ili njemačkoga jezika.

Neutaživom čežnjom za povijesnim izvorima u Münchenu je našao na gotici napisani tekst pokojnoga svećenika žrtve komunističkog progona Kerubina Šegvića, a koji govori o podrijetlu Hrvata. Nije mogao odoljeti da taj opis podrijetla Hvata trune u njemačkim arhivima jer je napisan da bi bio dostupan Hrvatima posebno onima kojima je stalo do stvarnoga podrijetla Hrvata. Tako se dogodilo da mi je dao za prevođenje taj tekst, a koji sam objavljen je pod naslovom »Gotičko podrijetlo Hvata i kako nastade Hrvatska«. Ivanu je to bilo kao da smo učinili veliku uslugu pokojniku koji je svirepo ubijen zbog svojih kršćanskih i svjetonazorskih uvjerenja.

U potrazi snažnih svjetskih utjecaja na ukupnu povijest čovječanstva posredno je iz Petrovgrada u ruke dobio najstariji tekst na ruskom jeziku koji govori o Protokolima Sionskih Mudraca i mene zamolio da prevedem na hrvatski. Budući da osobno financijski nisam mogao to i objaviti to je objavio sin pokojnoga Ivana don Josip Mužić.

Tako rečeno bio sam mu neprestano na raspolaganju, a on je u mene imao puno povjerenje pa sam bio urednikom većine njegovih izdanja. Detaljnu Mužićevu biografiju objavio sam u njegovoj knjizi »Hrvatski vladari od sredine 6. do kraja 9. stoljeća«.

Njegovim sam odlaskom izgubio ne samo prijatelja i istomišljenika nego i stvarni izvor bitnih životnih, ali i znanstvenih podataka. Hvala ti Ivane što si obogatio moj život, a na taj način i sve one na koje ti, a vjerujem i ja tvojim zaslugama utječem ne samo pisanom ostavštinom. Na taj način ćeš trajnim djelima još dugo djelovati na mnoge koji u svoje ruke budu uzimali tvoju pisanu ostavštinu na čemu će ti, siguran sam generacije zahvaljivati.
A ja osobno dragi Ivane ne nalazim pravu riječ osim one hrvatske za sve ti HVALA i neka ti bude laka hrvatska gruda.

Ivan Mužić s predsjednikom dr. Franjom Tuđmanom u Predsjedničkim dvorima u Zagrebu u studenome 1997.

Ivan Mužić rođen je 14. rujna 1934. u Solinu. Prof. dr. Marin Zaninović u Predgovoru II. izdanju Mužićeve knjige »Hrvatska povijest devetoga stoljeća« ovaj podatak interpretira ovako:

»Ivan Mužić rođen je 1934. u Solinu, prepunom povijesti i njenih spomenika i tu je upijao bez sumnje veličajnu prošlost od najmlađih dana. Završio je Klasičnu gimnaziju u Splitu, jednu od elitnih hrvatskih obrazovnih ustanova 1953. godine. Studij prava diplomirao je u Zagrebu 1958. godine. Već kao mladi stručnjak objavio je studije, koje su izazvale široku pažnju javnosti. Bila su to »Razmatranja o povijesti Hrvata« 1967., kojoj je slijedila »Hrvatska politika i jugoslavenska ideja« 1969. godine. Djelomično otapanje najrigidnijega totalitarizma u ‘jugoslovenskoj’ varijanti, nakon pada sveprisutne udbaške strahovlade Aleksandra Rankovića, omogućilo je pristup i nekim zabranjenim temama naše povijesti. Pa ipak, bilo je prerano i sjećam se kako su na ove knjige reagirali južni sjeverni hrvatski unitaristi, pa se na kraju u debatu umiješali i Centralni komitet SK BiH, Okružni javni tužilac Ljubo Prvan u Vjesniku i drugi. Od tada Mužić nosi žig čovjeka opasnog po federalni javni red. Mraz Hrvatskog proljeća i svih iluzija koje je pobudilo dohvatio je i Mužića i podvrgnuo ga sudskom progonu koji je trajao od početka 1972. do jeseni 1975., kada je apsurd te optužbe sagledan, pa je optuženi od Vrhovnog suda u Zagrebu bio oslobođen zbog ‘pomanjkanja dokaza’… Sreća je da je Mužić došao na javnu scenu, kada ovakve barbarske egzekucije bivaju rjeđe, jer da je djelovao desetljeće ranije, pitanje kakva bi ga sudbina bila zadesila. On naime u svojim djelima ruši brojne zabrane i raščišćava pojmove.«

Ivan Mužić je bio delegat hrvatske Katoličke crkve na »Svjetskom kongresu katoličkih laika« od 11. do 18. listopada 1967. godine u Rimu. Vodio je kao odvjetnik mnoge političke procese od 1965. do kraja 1971. godine (slučaj prof. Ivana Alilovića, obranu izdanja »Široki Brijeg« dr.).
Početkom 1972. godine Ivan Mužić je izložen neviđenoj medijskoj hajci i procesuiran kao neprijatelj komunističkoga režima. Tijekom trajanja sudskog procesa on je kao odvjetnik suspendiran, odnosno bilo mu je zabranjeno raditi bez obzira što je imao nezaposlenu ženu i troje malodobne djece. Za trajanja sudskoga progona nije mu dopuštena ni obrana disertacije na Pravnom fakultetu koja je bila predviđena u proljeće 1972. (Članovi komisije bili su profesori: B. Krizman, I. Beuc i H. Sirotković.) On je zbog takve odluke s tim profesorima prekinuo sve kontakte i objavio (1978.) rukopis pripremljen za obranu kao knjigu pod naslovom »Katolička crkva u Kraljevini Jugoslaviji« u izdanju »Crkve u svijetu« nadbiskupa F. Franića.
Mužić je 13. prosinca 1990. u Rimu održao glavni referat na svečanoj akademiji, koju je organizirala Papinska međunarodna Marijanska akademija u suradnji s Papinskim hrvatskim zavodom sv. Jeronima i Hrvatskom zajednicom u velikoj dvorani Papinskog Sveučilišta »Antonianum« u spomen kardinala Alojzija Stepinca.

Mužić nije nikad istupao s klerikalnih pozicija i to je dobro shvatio predsjednik Franjo Tuđman, kada je u svome Zatvorskom dnevniku iz 1972. dana 4. ožujka 1972. godine zapisao: »Mužić uhićen. Nikad mi nije djelovao politički angažirano, pa ni klerikalno, kako su ga neki obilježavali. Za vrijeme moga boravka u Splitu razgovarali smo isključivo o njegovoj disertaciji… Očito i Mužić plaća svoje bavljenje poviješću! Jer, teško mi je zamisliti nešto drugo… A unitaristi ga imaju u nosu, vjerojatno i zato što je branio Alilovića i neke druge slučajeve.«
Autor je dvaju povijesno-političkih spisa, 14 povijesnih djela, koautor u jednoj knjizi te autor dviju knjiga polemika. Priredio je brojna izdanja djelâ raznih autora, a surađivao je u mnogim povremenim publikacijama.

Nositelj je više javnih priznanja i bio je članom raznih kulturnih društava. Odlikovan je brončanom medaljom »Einstein International Accademy Foundation in America« i pozlaćenom medaljom »Hrvatskoj vjerni sinovi« Hrvatskog domobrana u Zagrebu (2001.) Bio je dopisni član Talijanske arheološke akademije u Rimu, član Hrvatskoga domobrana u Zagrebu, Hrvatskoga kulturnog vijeća u Zagrebu, te član-radnik Matice hrvatske. Bio je pridruženi član Hrvatskoga arheološkog društva u Zagrebu, a u travnju 2003. dobio je nagradu za životno djelo Županije Splitsko-dalmatinske.

Historiografija u obje Jugoslavije bila je u službi vladajućih režima, a osobito u komunističkoj državi. Mužić je upravo u toj historiografskoj realnosti komunističke Jugoslavije imao hrabrosti objaviti djela, utemeljena na arhivskoj i drugoj građi, koja su označila potpuno novi pristup najosjetljivijim temama hrvatske povijesti.

(Iz knjige: O Jospiu Manoliću, Eugenu Laxi i simboličkoj velikoj loži Libertas)

KONCEM VELJAČE ODRŽANA 29. SJEDNICA GRADSKOG VIJEĆA – Kliški dug »Cvrčku«, JUK »Zvonimir« mijenja statut

SOLINSKA KRONIKA 319, ožujak 2021.

Do smanjenja prihoda dovelo je i dugovanje općine Klis, odnosno činjenica da nisu izvršili svoju obvezu sufinanciranja za DV »Sveti Roko«. Statut JUK »Zvonimir« usvojen je u kolovozu 2020. te je dostavljen Ministarstvu kulture i medija RH koje je predložilo da se natječaj za imenovanje ravnatelja osim u dnevnom tisku i na mrežnim stranicama Ustanove objavi i u Narodnim novinama

Ravnateljica Dječjeg vrtića »Cvrčak« Solin, Anđela Biuk, predstavila je solinskim gradskim vijećnicima na početku 29. sjednice održane 22. veljače, financijsko izvješće ove ustanove za 2020.

Sveukupni prihodi DV-a »Cvrčak« u protekloj godini iznosili su nešto više od 26.5 milijuna kuna odnosno oko 2.8 milijuna manje u odnosu na plan, dok su ukupni rashodi dosegli iznos od 26.8 milijuna što je rezultiralo manjkom od oko 265 tisuća kuna koji su pokriveni viškom prihoda ostvarenim tijekom prethodnih godina. Zahvaljujući tome DV »Cvrčak« je financijsku 2020. zaključio s 288 tisuća kuna viška prihoda.

Prema riječima ravnateljice Biuk u navedenom manjku prihoda oko 1.3 milijuna kuna odnosi se na uplate roditelja.

Općine Muć i Dugopolje planiraju pokrenuti osnivanje vlastite vrtićke ustanove dok će općina Klis još neko vrijeme ostati u zajedničkoj ustanovi s gradom Solinom

– Zbog pandemije korona virusa koja je obilježila proteklu godinu došlo je do privremenoga zatvaranja vrtića zbog čega su roditelji bili oslobođeni plaćanja naknade za polovicu ožujka, te za čitavi travanj i svibanj 2020. – rekla je ravnateljica Biuk.

– Do smanjenja prihoda dovelo je i dugovanje općine Klis, odnosno činjenica da nisu izvršili svoju obvezu sufinanciranja za DV »Sveti Roko« koja je na dan 31. prosinca 2020. iznosila nešto više od 347 tisuća kuna, a nisu podmirili ni troškove prehrane za ovu vrtićku kuću. Obroci za DV »Sveti Roko« nisu pokriveni centralnom kuhinjom vrtića, zbog njezine preopterećenosti, nego se pokrivaju putem ugovora s vanjskim dobavljačem – objasnila je Biuk napominjući kako je općina Klis tijekom siječnja ove godine podmirila dio navedenoga dugovanja tako da trenutačna potraživanja iznose oko 200 tisuća kuna.

Nastavak isteklog projekta

Značajan dio prihoda DV-a »Cvrčak« u protekloj godini ostvaren je temeljem projekta »Unaprjeđenje usluga za djecu u sustavu ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja« financiranog sredstvima Europskoga socijalnog fonda koji je istekao 8. veljače ove godine.

– Grad je među prvima poslao prijavu za nastavak ovoga projekta putem natječaja otvorenoga 15. veljače te se iskreno nadamo pozitivnom odgovoru i nastavku njegove realizacije – najavila je ravnateljica.

Sveukupni rashodi DV-a »Cvrčak« također su odstupili od plana i manji su za oko 3.1 milijun kuna, a jedan od glavnih razloga je prolongiranje otvaranja novoga vrtićkog centra u Arapovcu. Naime, ovaj vrtić je prema najavama trebao započeti s radom u 2020. te su sukladno tome bili planirani i rashodi za zaposlene koji s obzirom na činjenicu da vrtić nije otvoren u planiranomu roku nisu realizirani.

Dokaz potrebi razdvajanja Ustanove

Tijekom rasprave koja je uslijedila vijećnik Marin Matijević (nezavisni) komentirao je spomenuto dugovanje općine Klis ističući kako je ono još jedna potvrda da se vrtićka ustanova »Cvrčak« koja uz Grad Solin pokriva i općine Klis, Muć i Dugopolje, treba razdvojiti.

Prema riječima gradonačelnika Dalibora Ninčevića već su pokrenuti određeni koraci u tomu smjeru, a dogovori su za sada ostvareni s općinama Muć i Dugopolje koje planiraju pokrenuti osnivanje vlastite ustanove.

– Dokumentacija je već poslana u nadležno Ministarstvo koje je dalo pozitivno mišljenje na predloženi nacrt izmjena Statuta tako da bismo već do kraja mandata ovoga Gradskog vijeća mogli odlučivati o formalnome razdvajanju, nakon kojega općinska vijeća Muća i Dugopolja trebaju donijeti odluku o formiranju nove ustanove – rekao je gradonačelnik dodajući kako će općina Klis još neko vrijeme ostati u zajedničkoj ustanovi s gradom Solinom.

Solinski gradski vijećnici jednoglasno su prihvatili izvješće o financijskom poslovanju DV-a »Cvrčak« za proteklu godinu.

JUK »Zvonimir« sukladno preporukama Ministarstva

Uslijedilo je predstavljanje prijedloga izmjena Statuta Javne ustanove u kulturi »Zvonimir« Solin koje je iznio ravnatelj ustanove Tonći Ćićerić.

– Statut JUK »Zvonimir« usvojen je u kolovozu 2020. te je dostavljen Ministarstvu kulture i medija RH koje je predložilo da se natječaj za imenovanje ravnatelja osim u dnevnom tisku i na mrežnim stranicama Ustanove objavi i u Narodnim novinama te je predložilo da se riječi »Ministarstvo kulture« zamijene riječima »ministarstvo zaduženo za poslove kulture« – objasnio je Ćićerić napominjući kako su to jedine stavke koje se mijenjaju u prošle godine usvojenomu Statutu.

Vijećnici su ovaj prijedlog jednoglasno usvojili.

Manje vijećnika i jedan zamjenik

Grad Solin nalazi se u skupini gradova koji imaju između 20 i 35 tisuća stanovnika te će sukladno tome u novomu sazivu Gradskoga vijeća umjesto 21 imati 19 članova. Izmjene i dopune odnose se i na izbor gradonačelnika i njihovih zamjenika, te će Grad Solin prema novim odredbama imati jednoga zamjenika gradonačelnika

Grad Solin će prema novim odredbama imati jednoga zamjenika gradonačelnika, umjesto dosadašnja dva

Solinski gradski vijećnici odlučivali su o izmjenama i dopunama statuta Grada Solina te poslovnika Gradskog vijeća Solina, a predstavio ih je predsjednik Odbora za statut i poslovnik Željko Ljubičić (HDZ).

– Riječ je o odredbama temeljenima na izmjeni i dopuni Zakona o lokalnoj i područnoj samoupravi, usvojenima u prosincu 2020., a njihov glavni cilj je racionalizacija lokalne i regionalne samouprave – objasnio je Ljubičić dodajući kako se u skladu s navedenim smanjuje broj članova predstavničkih tijela ovisno o broju stanovnika svake pojedine lokalne, odnosno regionalne samouprave.

Grad Solin nalazi se u skupini gradova koji imaju između 20 i 35 tisuća stanovnika te će sukladno tome u novomu sazivu Gradskoga vijeća umjesto 21 imati 19 članova, a njihova ukupna godišnja naknada ograničena je na maksimalno 11 tisuća kuna po vijećniku. Navedene izmjene i dopune odnose se i na izbor gradonačelnika i njihovih zamjenika, te će Grad Solin prema novim odredbama imati jednoga zamjenika gradonačelnika, umjesto dosadašnja dva.

Kada je u pitanju smanjenje broja Vijećnika predsjednik Gradskoga vijeća Renato Prkić ističe kako to ne bi trebalo utjecati na njegovu operacionalizaciju budući je ovo solinsko tijelo do izbora 2013. sukladno tada važećem zakonu također brojilo 19 vijećnika.

– U svakom slučaju cilj je smanjiti troškove rada predstavničkih tijela – rekao je Prkić.
Gradonačelnik Dalibor Ninčević kratko je prokomentirao što za grad Solin znači ukidanje funkcije drugoga dogradonačelnika ističući kako je svaka lokalna samouprava specifična na svoj način.

– Uzimajući u obzir činjenicu da je Solin populacijski najmlađi grad u Hrvatskoj, što ga čini posebno dinamičnim, te da ima tendenciju daljnjega rasta broja stanovnika, ukidanje ove funkcije nije dobro i zasigurno će otežati funkcioniranje rada gradske uprave. Razumijem da se prilikom izrade izmjena i dopuna zakona u prvom redu vodilo računa o uštedama, ali smatram da je pri tome ipak trebalo voditi računa o situaciji u svakom pojedinom gradu – smatra gradonačelnik.

PREDSTAVLJENA »STRATEGIJA UPRAVLJANJA IMOVINOM GRADA SOLINA ZA RAZDOBLJE OD 2021. DO 2027.«

Gradskih 20 stanova i 30 poslovnih prostora

Grad u svom vlasništvu ima 20 stanova te u zakup daje 18 poslovnih prostora za koje se plaća najamnina, 3 prostora koja su dana na korištenje bez naknade, a 9 je poslovnih prostora ustupljeno na korištenje vrtićima kojima je Grad osnivač. Dio solinske gradske oporbe pak spornim smatra utvrđivanje cijene najma gradskih poslovnih prostora

Jedna od točaka 29. sjednice Gradskoga vijeća odnosila se na predstavljanje Strategije upravljanja imovinom Grada Solina za razdoblje od 2021. do 2027. Navedena Strategija temelji se na primjeni Zakona o upravljanju državnom imovinom te sadrži nekoliko cjelina među kojima je analiza postojećega stanja upravljanja i raspolaganja imovinom u vlasništvu Grada te vizija, ciljevi i smjernice budućega upravljanja.

– Strategija se donosi s ciljem osiguravanja ekonomskoga, svrhovitoga i transparentnoga upravljanja imovinom Grada – rekao je pročelnik Odjela za pravne i opće poslove Ante Ljubičić napominjući kako je Registar gradskih nekretnina dostupan na službenoj mrežnoj stranici Grada.
Kao jedan od dokumenata upravljanja i raspolaganja imovinom Grad uz Strategiju donosi i godišnji Plan upravljanja imovinom kojim se određuju kratkoročni ciljevi i smjernice te provedbene mjere u svrhu provođenja Strategije. Godišnji Plan upravljanja donosi se do 30. studenoga tekuće godine za sljedeću godinu.
U Strategiji je naveden popis službenih vozila i radnih strojeva, dionica i poslovnih udjela koje Grad ima u pojedinim trgovačkim društvima, nekretnina, odnosno poslovnih prostora i stanova koje Grad posjeduje, zemljišta i komunalne infrastrukture koja obuhvaća nerazvrstane ceste, javne prometne površine i parkirališta, javne garaže, zelene površine, građevine i uređaje javne namjene, javnu rasvjetu, groblja te građevine namijenjene obavljanju javnoga prijevoza.
U Strategiji je između ostaloga navedeno kako Grad u svom vlasništvu ima 20 stanova za koje su zaključeni ugovori o najmu i to 14 sa zaštićenom najamninom i 3 sa slobodno ugovorenom najamninom dok su 3 stana u sporu. Uz to Grad daje u zakup 18 poslovnih prostora za koje se plaća najamnina i 3 prostora koja su dana na korištenje bez naknade, a 9 poslovnih prostora ustupljeno je na korištenje gradskim vrtićima kojima je Grad osnivač.

– Strategija upravljanja imovinom u službi je postizanja gospodarskih, infrastrukturnih i drugih razvojnih ciljeva te zaštite interesa Grada Solina sa svrhom očuvanja imovine i njezine važnosti za život i rad postojećih i budućih naraštaja – rekao je pročelnik Ljubičić napominjući kako je za navedeni dokument proveden i postupak javnoga savjetovanja tijekom kojega nije bilo primjedbi građana.
Vijećnici su predstavljenu Strategiju usvojili s pet glasova protiv i jednim suzdržanim, a najviše primjedbi odnosilo se na utvrđivanje cijene najma poslovnih prostora.

VIJEĆNIČKA PITANJA

Uklanjanje stoljetnih stabala, njemački investitori i građevni otpad

Prema riječima predsjednika Gradskoga vijeća Renata Prkića prvim DPU-om bila je predviđena izgradnja prometnice na području Klanac vrijedne oko milijun kuna, od čega se odustalo. Spomenuti DPU stavljen je izvan snage, a glavni ulaz će se formirati proširenjem postojeće spojne ceste Ulice don Frane Bulića i Klanca

Oporbeni gradski vijećnici sustavno iskazuju interes za pitanja vezana uz solinska groblja

Vijećnik Marin Matijević (nezavisni) upozorio je na nedostatak zajedničkih ukopnih grobnica na Novom solinskom groblju te na loše stanje postojećih.

– Na Novomu groblju trenutačno postoji nekoliko zajedničkih ukopnih grobnica koje djeluju poprilično zapušteno. Činjenica je da su takve grobnice neophodne stoga apeliram da se prilikom izgradnje novoga grobnog polja predvidi još jedno zajedničko ukopno mjesto – rekao je Matijević.
Nadalje, Matijević je istaknuo i potrebu postavljanja table s oznakom grada Solina u Solinskoj ulici kod trgovine »Građa« te predložio da se iz parka na ulazu u Solin, na početku Zvonimirove ulice, uklone stabla platane koja prijete parkiranim automobilima, te da se ovaj prostor adekvatno uredi.
Matijević je istaknuo i potrebu uređenja pristupa predjelu Klanac na kojem je bila planirana izgradnja studenskog kampusa. Prema riječima predsjednika Gradskoga vijeća Renata Prkića (HDZ) prvim DPU-om bila je predviđena izgradnja prometnice na području Klanac vrijedne oko milijun kuna, ali od toga se u međuvremenu odustalo.

– Spomenuti DPU stavljen je izvan snage, a glavni ulaz bi se sukladno novim planovima i proračunskim projekcijama formirao proširenjem postojeće spojne ceste Ulice don Frane Bulića i Klanca – objasnio je Prkić.

Funkcionalnost i izgled novoga vrtića

Vijećnik Davor Mikas (Bolji Solin) komentirao je prostor novoga vrtićkog centra u Arapovcu, odnosno izrazio nezadovoljstvo načinom njegova uređenja.

– Dvorište se nalazi u suterenu i onemogućava djeci adekvatan pogled, zgrada nema prozore koji se mogu otvoriti tako da je cijeli prostor pokriven ventilacijom, a prostori u kojima borave djeca međusobno su odijeljeni staklenim stjenkama koje onemogućavaju privatnost – komentirao je Mikas.
Gradonačelnik Dalibor Ninčević nije se složio s primjedbama vijećnika, a u svom je obrazloženju između ostaloga istaknuo kako se radi o reprezentativnom objektu uređenom prema najsuvremenijim metodama u kojima je osiguran ugodan i siguran boravak najmlađih.
Mikas je ponovio i pitanje izneseno na jednoj od prethodnih sjednica vezano uz proširenje groblja u Kučinama te je zatražio pisani odgovor upravitelja Vlastitoga komunalnog pogona Ante Parčine.

Dom za stare i građevni otpad

Josip Brčić (Bolji Solin) zanimao se za najavljenu izgradnju doma za stare i nemoćne na zemljištu uz Ulicu Marka Marulića.

– Tu su prije otprilike dvije godine napravljeni iskopi, ali već dugo vremena nema nikakvih aktivnosti pa me zanima je li investitor odustao od navedenog projekta – pitao je Brčić.

– Radilo se o investitoru iz Njemačke koji je napravio idejno rješenje za izgradnju doma za stare i nemoćne te napravio predugovor s vlasnicima zemljišta. Međutim, prema našim saznanjima došlo je do određenih problema u pregovorima s vlasnicima i projekt je stavljen u mirovanje – rekao je gradonačelnik dodajući kako je Grad podržao inicijativu investitora.

Brčić je upozorio i na nedostatak legalnoga odlagališta za građevinski otpad, ali taj problem bi prema gradonačelnikovim riječima trebao biti riješen kroz narednih mjesec do dva.

– U tijeku je uređenje reciklažnoga dvorišta za građevni otpad kojega su pokrenuli tvrtka »Cemex« Hrvatska i Grad Kaštela, a koji se nalazi na zapadnom dijelu postojećega eksploatacijskog polja Sv. Juraj – Sv. Kajo. Bit će to prva lokacija za zbrinjavanje građevnoga otpada u Splitsko-dalmatinskoj županiji koja će i našim građanima osigurati legalno zbrinjavanje ove vrste otpada – rekao je gradonačelnik.

Pohvala dobrim rješenjima

Vijećnik Goran Milavić (NLM) zatražio je da mu se dostavi pismeno izvješće o realizaciji projekata financiranih EU sredstvima, Glorijetu, Kulturnom centru i Gradini, kao i o rokovima realizacije druge faze projekta »Jadro izvor života«.

– Na kraju bih svakako uputio pohvale na račun uređenja dječjega igrališta smještenoga pored reciklažnoga dvorišta u Ulici Joze Kljakovića Šantića. To se posebno odnosi na postavljanje gumene podloge koju bi, po mom mišljenju, trebalo postaviti i na druga dječja igrališta u gradu – poručio je Milavić.

 

JAVNI UVID U PRIJEDLOG IZMJENA I DOPUNA GENERALNOGA URBANISTIČKOG PLANA SOLINA – Životna logika i prostorno uređenje

SOLINSKA KRONIKA 319, ožujak 2021.

Na području južno od Gospina Otoka formira se zona ugostiteljsko-turističke namjene T1, a namijenjena je izgradnji i rekonstrukciji hotela visoke kategorije koji može pružati usluge kongresnoga i zdravstvenog turizma te ostalih građevina smještajnih i ugostiteljskih namjena, pratećih sportskih, rekreacijskih, zdravstvenih, zabavnih i sl. sadržaja

U razdoblju od 26. veljače do 8. ožujka ove godine provodio se javni uvid u prijedlog izmjena i dopuna Generalnoga urbanističkog plana Solina, a javno izlaganje održano je 3. ožujka u Domu »Zvonimir«. GUP Solina donesen je 2006., nakon čega je pet puta mijenjan i dopunjavan, a posljednje izmjene i dopune usvojene su u lipnju 2018.
– Izrada Izmjena i dopuna GUP-a dio je procesa kontinuiranoga planiranja koje se temelji na praćenju i ocjenjivanju stanja u prostoru, a izmjene se rade na cijelom području obuhvata važećega prostornog plana – rekla je Ines Berlengi u ime izrađivača plana, tvrtke »GIS plan«, iznoseći ocjenu trenutačnoga stanja.
– Među bitnim obilježjima ističu se neplanski izgrađene površine na kojima je nakon završetka procesa legalizacije potrebno provesti sanaciju. Uglavnom je riječ o područjima izgrađenima višestambenim građevinama nezadovoljavajućega urbanog standarda te s prometnim površinama i parcelacijama koje su neprilagođene potrebama urbanoga razvoja grada. Sve to zahtijeva kontinuirano ulaganje u unapređenje prometne mreže te javnih sadržaja i površina – rekla je Berlengi osvrćući se i na areal antičke Salone, odnosno zonu arheološkog parka koja je samo djelomično uređena i dostupna te neadekvatno prezentirana.

Grad na moru bez pristupa obali

– Osim toga imamo nedostupnu i neuređenu morsku obalu zauzetu neodgovarajućim sadržajima i nepovezanu s ostatkom grada – rekla je Berlengi iznoseći potom i neke od glavnih izmjena i dopuna sadržanih u novom prijedlogu GUP-a.
– Istočni dio gospodarske zone u obalnomu dijelu naselja Sv. Kajo s dijelom luke za prihvat tankera, namijenjen je rekonstrukciji postrojenja INE te se novim prijedlogom GUP-a omogućava povećanje ukupnih postojećih skladišnih kapaciteta do 15 posto radi planiranoga uklanjanja postrojenja i pripadajućih cjevovoda na predjelu vranjičko Blato – najavila je Berlengi.
Na području južno od Gospina otoka formira se zona ugostiteljsko-turističke namjene T1, a namijenjena je izgradnji i rekonstrukciji hotela visoke kategorije koji može pružati usluge kongresnoga i zdravstvenog turizma te ostalih građevina smještajnih i ugostiteljskih namjena, pratećih sportskih, rekreacijskih, zdravstvenih, zabavnih i sl. sadržaja. Nije dopuštena izgradnja stambenih građevina, a minimalna površina građevne čestice je tisuću metara četvornih.
Pored školske-sportske dvorane u Arapovcu na zemljištu površine 12 tisuća metara četvornih, planirana je izgradnja srednjoškolskoga centra, a na prostoru zapadno od Novoga solinskog groblja nove osnovne škole. Na području Đurine kave predviđeno je područje za izgradnju stanova iz programa poticajne stanogradnje, a predio Bunje se iz zone mješovite pretežito poslovne namjene pretvara u zonu mješovite pretežito stambene namjene.
U obalnomu dijelu područja Kosica u Vranjicu planira se uređenje plaže te su dozvoljene intervencije u smislu nasipanja šljunka, uređenja platoa i sunčališta te izgradnje valobrana i obalnih zidova. Osim toga moguće je postavljanje pokretnih i montažnih sadržaja koji neće ugroziti ili oštetiti okoliš i koji se, po završetku kupališne sezone moraju ukloniti s plaže.
Na području zapadno od amfiteatra moguće je formiranje novoga ulaza u arheološki park s javnim parkiralištem i infrastrukturom za posjetitelje, uz prethodne uvjete, suglasnost i nadzor nadležnih tijela. Propisuje se obveza održavanja postojeće ili uređivanja nove pješačke komunikacije Salone, odnosno naselja sv. Kajo, s obalom i plažom Mramorna, preko željezničkoga kolodvora.

Novogradnja s više parkirališnih mjesta

Jedna od dopuna odnosi se i na gradnju višestambenih građevina s 10 i više stambenih jedinica koje ubuduće moraju osigurati minimalno 30 posto površine prizemlja za poslovne sadržaje u funkciji stanovanja, poput dnevne opskrbe, osobnih usluga i sl.
Povećavaju se i postojeći standardi za izgradnju garažnih i parkirnih mjesta pa tako minimalni broj parking mjesta koja treba osigurati na građevnoj čestici s 4 ili više stambenih jedinica i višestambene građevine iznosi 2 i po mjesta na 100 metara četvornih bruto površine, ali ne manje od jednog i po mjesta po stambenoj jedinici, umjesto dosadašnjega jednoga mjesta.
Na svim česticama koje graniče s tokom rijeke Jadro nužno je osigurati prostor za uređenje šetnice, od izvora do ušća rijeke Jadro, na način da se ne zadire u obalnu zonu rijeke, da se očuva postojeća obalna vegetacija i zasjenjenost rijeke, te ostavi dovoljno prostora za obnovu obalne vegetacije tamo gdje ona nedostaje. Minimalna udaljenost građevina od riječne obale je 15 metara.
Detaljan pregled izmjena i dopuna GUP-a svi zainteresirani mogu pronaći na službenim mrežnim stranicama Grada Solina, a pisana mišljenja, prijedlozi i primjedbe mogli su se podnositi zaključno do 8. ožujka do kada je trajao javni uvid.

GRAĐANSKI PRIJEDLOZI I PRIMJEDBE NA IZMJENE I DOPUNE GUP-A

Zatrpavanje ekološko-zdravstvene bombe

Rasprava je započela pitanjem o 40-godišnjem nepostojećem koridoru spojne ceste u Svetomu Kaju, vranjičkoj plaži Kosica koja počiva na milijunima kubika azbestnoga otpada, izgradnji Srednjoškolskoga centra i nogometnoga stadiona u Arapovcu, zabrani brodogradnje uz vranjički poluotok te dinamici uklanjanja rezervoara za gorivo u vranjičkomu Blatu

Prema digitalnoj katastarskoj podlozi nastaloj na temelju zračnih snimaka iz 1968. vidljivo je da je čitava obala vranjičke Kosice formirana nasipanjem azbestne sirovine, a o čemu su na brojnim mjestima posvjedočile generacije Vranjičana Izvor fotografije: e-katastar

Građani koji su sudjelovali u javnoj raspravi o izmjenama i dopunama Generalnoga urbanističkog plana Solina usmeno su iznijeli svoje prijedloge i primjedbe.
Mirko Ćapeta iz naselja Sveti Kajo zatražio je brisanje koridora spojne ceste između ulica Jajići i Dudini, koji prolazi njegovim česticama.
– Taj koridor postoji od 70-ih godina prošloga stoljeća i smatram da sam bio dovoljno strpljiv da poslije toliko godina čekanja i nemogućnosti korištenja i upravljanja svojom nekretninom imam razloga zatražiti uklanjanje navedenoga spojnog puta uz napomenu kako na tim česticama nikada nije postojao put u naravi – naglasio je Ćapeta.
– Koridor je izmjenom i dopunom plana smanjen i prilagođen na način da što manje zadire u predmetne čestice – odgovorila je Berlengi ističući kako će se izgradnjom prometnice planiranim koridorom ostvariti odgovarajući pristup budućim građevnim česticama, a samim time i povećati vrijednost zemljišta.
Zlata Ninčević iz Vranjica komentirala je uređenje plaže na predjelu Kosica istaknuvši kako je riječ o umjetnoj tvorevini nastaloj od azbestnoga i asfaltnoga otpada te da je zabrinjava kad vidi da se planira uređenje kupališta bez spominjanja sanacije. U skladu s navedenim predložila je da se u novi plan uvrsti i ta obveza.
Vatroslav Japirko se u ime navijača Nogometnoga kluba Solin zanimao za najavljenu izgradnju Srednjoškolskoga centra u Arapovcu. Zanimalo ga je hoće li će se time smanjiti površina predviđena za izgradnju stadiona solinskoga kluba te je predložio da se škola izmjesti na drugu lokaciju, a kao prijedlog iznio je prostor istočno od trgovine »Lidl«, odnosno prostor nekadašnjega »Salona Graditelja«.
Prema riječima Ines Berlengi planiranje čestice za izgradnju srednje škole nije ugrozilo veličinu parcele potrebne za izgradnju stadiona.
Ivan Grubišić Tasić, predstavnik Inicijative »Mjesto koje hoće živjeti 2020.«, predložio je da se na prostoru na kojemu se nalaze objekti bivšega »Salonita« i »Brodoremonta«, a koji ima poslovno-proizvodnu namjenu, onemogući brodogradnja koja je najveći izvor zagađenja vranjičkoga poluotoka. Osim toga zanimao se za dinamiku uklanjanja Ininih rezervoara iz Vranjičkoga blata.
– Znam da oni mogu biti na toj lokaciji do isteka vijeka trajanja, ali mislim da bi bilo dobro kada bi Grad donio određeni vremenski rok do kojega bi se oni trebali izmjestiti – predložio je predstavnik vranjičke Inicijative.

U SALONITANSKOM AMFITEATRU ZAPOČELA PREDIZBORNA KAMPANJA NEZAVISNE LISTE MLADIH – Solinsko zagrijavanje političke klime

SOLINSKA KRONIKA 319, ožujak 2021.

Vedran Duvnjak iz Nezavisne liste mladih – Solin najavio je kandidaturu za gradonačelnika na predstojećim lokalnim izborima. Uz Duvnjaka je tijekom predstavljanja održanoga u salonitanskom amfiteatru bila i kandidatkinja NLM-a za zamjenicu gradonačelnika Anita Perković Milišić

Vedran Duvnjak, kandidat za gradonačelnika na predstojećim lokalnim izborima

– Najavljujem bolja i ljepša vremena za sve građane Solina. Naš je slogan »razvedravanje« i ne to nema veze s meteorološkim prilikama, nego označava promjenu političke klime u Solinu – poručio je Vedran Duvnjak iz Nezavisne liste mladih – Solin najavljujući kandidaturu za gradonačelnika na predstojećim lokalnim izborima. Uz Duvnjaka je tijekom predstavljanja održanoga u salonitanskom amfiteatru bila i kandidatkinja NLM-a za zamjenicu gradonačelnika Anita Perković Milišić.
– Solin se kroz medije stalno provlači kao mladi grad, ali mi kao grad nismo napravili gotovo ništa da privučemo mlade obitelji. One su doselile u Solin zbog nižih cijena stanova u odnosu na Split. Kad već uživamo blagodati dolaska mladih ljudi u naš grad, moramo im omogućiti i bolju infrastrukturu. Nedopustivo je da nam svake godine ostaje velik broj djece neupisane u vrtiće, a upravo to je osnovni preduvjet da bi mladi mogli raditi. Gradnjom novih vrtića i izjednačavanjem cijena gradskih i privatnih vrtića možemo i moramo riješiti probleme neupisane djece rane i predškolske dobi. Gradnja sigurnih pristupnih puteva do škola i vrtića te dječjih igrališta neophodna je za podizanje kvalitete života tih istih mladih obitelji – poručio je Duvnjak najavljujući i zalaganje za transparentnije funkcioniranje grada.
– Znam da je ta riječ već postala pomalo izlizana, ali mi želimo da to zaista bude tako jer je osnova svakoga zdravog poslovanja i odnosa – istaknuo je Duvnjak dodajući kako nije slučajno da su ovo predstavljanje odlučili organizirati u Saloni.
– Izabrali smo ovo mjesto jer želimo ukazati na neiskorišteni turistički potencijal kojega grad Solin ima. Ovo je bogatstvo koje bi dobro unovčili svi svjetski gradovi, ali to kod nas nije slučaj – rekao je poručujući kako tijekom kampanje neće nikoga napadati te da će pričati isključivo o problemima koji muče građane i nuditi rješenja.
– Svaka stranka ima odličan predizborni program, ali problem je što ga postizborno ne provodi. Naš je program napisan realno, u njemu nema megalomanskih projekata i sva su obećanja ostvariva – poručio je Duvnjak.

Anita Perković Milišić, kandidatkinja za zamjenicu gradonačelnika

Kandidatkinja za zamjenicu gradonačelnika Anita Perković Milišić između ostaloga je iznijela mišljenje kako svaka osoba treba aktivno sudjelovati u politici jer su samo tako moguće promjene.
– Solinski se NLM odlučio upravo za to, za aktivno djelovanje. Želimo da Solin bude među najboljima po povlačenju novca iz EU, da budemo među najboljima po odvajanju otpada te među prvima po transparentnosti. Više ne prihvaćamo prosječnost. Tu smo da promijenimo dosadašnji način rada i funkcioniranja. Solin može i mora puno bolje! – zaključila je Perković Milišić.

PRIBLIŽAVANJEM PROLJEĆA ZAHUKTAVAJU SE RADOVI NA REKONSTRUKCIJI GRADSKIH PROMETNICA VRIJEDNI 2.7 MILIJUNA KUNA – Prema kvalitetnijim rješenjima

SOLINSKA KRONIKA 319, ožujak 2021.

Rekonstrukcijom Ulice Petra Krešimira IV. u naselju Priko vode obuhvaća se čitava dužina ulice od oko 550 metara, najavljuju i skori početak radova na rekonstrukciji i proširenju dijela Ulice 27. rujna u Mravincima. Radovi na prometnici u dužini od 140 metara planirani su u trajanju od 90 dana. Među prioritetnim je i Ulica sv. Nikole u Svetomu Kaju na potezu od crkve sv. Anastazija do Ulice Dudini

Rekonstrukcija gradskih prometnica jedan je od prioriteta djelovanja Grada te se sukladno gradonačelnikovim najavama u onim ulicama koje su u posebno lošemu stanju, pored redovitoga održavanja, provodi kompletna rekonstrukcija koja predstavlja daleko kvalitetnije rješenje i dugoročno donosi uštedu.
U skladu s navedenim provodi se i rekonstrukcija Ulice Petra Krešimira IV. u naselju Priko vode, a radovima koji su u tijeku obuhvatit će se gotovo čitava dužina ulice od oko 550 metara.
– Ulica je puna zakrpa, ulegnuća i rupa te će se izvršiti skidanje asfaltnoga sloja, popravak loših mjesta plićim zahvatima ili dubljim kopanjem do nosivoga sloja, stavljanjem tampona i asfaltiranje čitavoga kolnika, dijelom izravnavajućim slojem, dijelom habajućim i nosivim slojem. Skidat će se i asfalt na nogostupima, izvršiti popravci te ugraditi rampe za invalide i zamijeniti dio propalih i oštećenih rubnjaka – izvijestili su iz Odjela za komunalne djelatnosti i upravljanje prostorom.
Radove na rekonstrukciji Ulice Petra Krešimira IV., koji zajedno s troškovima nadzora iznose nešto više od 931 tisuću kuna s PDV-om, izvodi tvrtka »Pling« d.o.o. iz Solina.
Iz spomenutoga Odjela najavljuju i skori početak radova na rekonstrukciji i proširenju dijela Ulice 27. rujna u Mravincima.
– Planirani radovi koji će se provoditi u dužini od 140 metara, obuhvaćaju proširenje asfaltnoga zastora na 5.5 metara i metar proširenje za upušteni nogostup za pješački promet i mimoilaženje većih vozila. Rekonstrukcija obuhvaća skidanje asfalta i popravak loših mjesta, ulegnuća i rupa, eventualno tamponiranje gdje je potrebno te stavljanje habajućega i nosivog sloja asfalta. Zbog proširenja će se srušiti postojeći potporni i ogradni zidovi te sagraditi novi armirano-betonski. Postavit će se nova vodovodna instalacija, a oborinska odvodnja će se riješiti asfaltnim rigolima i betonskim kanalicama – specificirali su iz nadležnoga Odjela.
Za navedene radove ishođena je građevinska dozvola i odabran izvođač radova, »Gradina mont« d.o.o. Vučipolje. U tijeku je žalbeni rok nakon čega se očekuje potpisivanje ugovora. Početak radova najavljen je za drugu polovicu ožujka, a procijenjena vrijednost planiranih zahvata s troškovima nadzora iznosi oko 780 tisuća kuna s PDV-om. Predviđeni rok za dovršetak projekta je 90 dana.
Na popisu ulica u kojima uskoro kreću radovi, a koja je do sad više puta isticana kao prioritetna je Ulica sv. Nikole u Svetomu Kaju na potezu od crkve sv. Anastazija do Ulice Dudini.
Postojeća prometnica kako ističu iz Odjela za komunalne djelatnosti i upravljanje prostorom nema nogostup te je time onemogućeno sigurno odvijanje pješačkoga prometa, osobito kretanje djece iz osnovne škole Vjekoslava Paraća. Osim toga, križanje ulica Sv. Nikole i Dudini je nepregledno što ugrožava sigurno odvijanje prometa vozilima i pješacima. Stanje asfaltnoga kolničkog zastora je vrlo loše s mjestimičnim rupama te uzdužnim i mrežastim pukotinama. Projektom je stoga predviđeno proširenje ceste i dogradnja nogostupa, rušenje postojećih potpornih i ogradnih zidova te izgradnja novih, proširenje opasne krivine, skidanje gornjega stroja ceste, popravci loših mjesta, te navlačenje novoga asfalta. Također će se u nogostupu postaviti nova javna rasvjeta, a riješit će se i oborinska odvodnja ceste. Dužina čitavoga zahvata je 107 metara. Za navedene radove ishođena je građevinska dozvola i u tijeku je natječajni postupak za odabir najpovoljnijega ponuditelja. Procjena vrijednosti radova s troškovima nadzora je oko 980 tisuća kuna s PDV-om, a rok izvođenja radova je 60 dana.

U POVODU SVJETSKOGA DANA BUBREGA U GRADSKOMU SREDIŠTU ODRŽANA JAVNO-ZDRAVSTVENA AKTIVNOST – Solinsko sjedilačko stanovništvo

SOLINSKA KRONIKA 319, ožujak 2021.
Piše: Marijana BATARELO-JELAVIĆ
Fotografije: Jakov TEKLIĆ

Mjerenjima u hvalevrijednoj akciji u organizaciji udrugâ »Zdravi dan« iz Solina Udruge dijaliznih i transplantiranih bolesnika SD županije i studentskom udrugom CroMSIC kod solinskoga je stanovništva utvrđene povećane vrijednosti krvnoga tlaka i razine šećera u krvi, tjelesne težine, udjela masnoga tkiva te smanjene vrijednosti mišićnoga tkiva

Deset posto od nešto više od stotinu ispitanika imalo je povećane vrijednosti krvnoga tlaka i šećera u krvi

Udruga »Zdravi dan« iz Solina u suradnji s Udrugom dijaliznih i transplantiranih bolesnika Splitsko-dalmatinske županije i studentskom udrugom CroMSIC, organizirala je 11. ožujka u povodu Svjetskoga dana bubrega javno-zdravstvenu aktivnost mjerenja šećera, tlaka i indeksa tjelesne mase za građanstvo s ciljem prevencije bubrežne bolesti i promicanja znanja i svijesti o istoj. Svjetski dan bubrega u Hrvatskoj se obilježava od 2007. svakoga drugog četvrtka u ožujku, a ovogodišnje aktivnosti odvijale su se pod sloganom »Živjeti dobro s bubrežnom bolešću«.

Dobar odaziv i poražavajući rezultati

Akcija se tijekom jutra odvijala u gradskom središtu Solina ispred zgrade gradske uprave, a poslijepodne u prostorijama Mjesnoga odbora Sveti Kajo. Mjerenja su, zahvaljujući iznimno dobrom odazivu, provedena na stotinjak ispitanika, a zabilježeni rezultati još jednom su potvrdili važnost preventivnoga djelovanja.
– Gotovo deset posto ispitanika imalo je povećane vrijednosti krvnoga tlaka i šećera u krvi te su usmjereni svom liječniku obiteljske medicine – izvijestila je predsjednica Udruge »Zdravi dan« dr. Ivana Petrović iznoseći i rezultate antropometrijskih mjerenja koja je provodila tajnica Udruge Kristina Greblo Boban, mag. nutricionizma.

Poslijepodnevna mjerenja provedena su u prostorijama Mjesnoga odbora Sveti Kajo

– Antropometrijska mjerenja pokazala su povećane vrijednosti tjelesne težine, udjela masnoga tkiva te smanjene vrijednosti mišićnoga tkiva što ukazuje na sjedilački način života, premalo tjelesne aktivnosti te loše prehrambene navike – rekla je dr. Petrović dodajući kako su ovakvi rezultati dijelom posljedica Covid pandemije te su usko povezani s povećanim vrijednostima krvnoga tlaka, šećera u krvi i kroničnim nezaraznim bolestima koje proizlaze iz stresnoga i sjedilačkoga načina života te posezanja za brzom i procesuiranom hranom.
– Uz to smo primijetili i lošu hidrataciju ispitanika, naime, uz pravilne prehrambene navike, redovitu tjelesnu aktivnost i san, za zdravlje je ključna i navika pijenja vode. Premali unos vode uzrokuje dehidraciju u organizmu, koja ovisno o stupnju izaziva smetnje. Manji gubici uzrokuju suhoću usana i usta, suhu kožu, glavobolju, manjak koncentracije, smetnje mentalnih funkcija, rada bubrega te probavnoga sustava i srca. Dnevna preporuka je piti 0,3 dl vode po kilogramu tjelesne mase – savjetovala je dr. Petrović.

Aktivni život bolesnika

Akciju je u Solinu popratila i tajnica Udruge dijaliznih i transplantiranih bolesnika Splitsko-dalmatinske županije Marina Bogdanović koja se posebno osvrnula na geslo ovogodišnje akcije, potrebu zdravoga i kvalitetnog života unatoč bolesti.
– Dijagnoza bubrežne bolesti, a poglavito potreba za nadomještanjem bubrežne funkcije dijalizom uvelike utječe na kvalitetu života bolesnika stoga je izuzetno važno omogućiti im da zadrže svoju ulogu i socijalno funkcioniranje te da nastave s aktivnim životom – poručila je Bogdanović.
Svoj doprinos obilježavanju Svjetskoga dana bubrega dali su i studenti Medicinskoga fakulteta u Splitu, članovi udruge CroMSIC, kojima ovakve akcije prema riječima studentice Katarine Čavke, pružaju priliku za stjecanje dodatne prakse neizmjerno važne za njihov budući rad.

RAZGOVOR S DOPREDSJEDNICOM UDRUGE »ZDRAVI DAN« DOC. DR. SC. JOSIPOM RADIĆ, SPEC. NEFROLOGOM

Ugroženost djece u Dalmaciji

Doc. dr. sc. Josipa Radić, spec. nefrolog: – Nedavno smo imali priliku čuti porazne statističke podatke vezane uz mladu populaciju prema kojima su djeca u Dalmaciji već pretila

Dopredsjednica udruge »Zdravi dan« doc. dr. sc. Josipa Radić, spec. nefrolog, u povodu provedene akcije i istraživanja kroz razgovor nam je približila prijeku potrebu davanja pažnje bolestima s ovoga spektra kao i učestalost, simptome kronične bubrežne bolesti te načine prevencije.
– Koliko je bubrežna bolest učestala i kako ju prepoznati?
– Bubrežna je bolest danas vrlo učestala i jedan je od velikih, globalnih problema. Prema službenim podacima od nje boluje gotovo 10 posto odrasle populacije, a jedan od najvećih problema krije se u njezinoj podmuklosti. Naime vrlo često bolesnici u ranim stadijima nemaju nikakvih znakova ni simptoma pa samim time nisu ni svjesni svoje bolesti. S druge strane ukoliko je neprepoznata i neliječena bubrežna bolest napreduje i uzrokuje brojne komplikacije, odnosno povećava rizik za nastanak drugih bolesti, prvenstveno bolesti srčano-žilnoga sustava koje dodatno ograničavaju kvalitetu života osobe s bubrežnom bolesti.

Pandemija pretilosti

– Na koje simptome bismo trebali obratiti pozornost kako bismo na vrijeme prepoznali bubrežnu bolest?
– Teško je reći koji bi određeni simptom ukazivao na bubrežnu bolest. Postoje određeni nespecifični simptomi kao što su mučnina, slabost, slabokrvnost i svrbež kože, ali možda je umjesto toga ispravnije istaknuti populaciju koja bi trebale češće brinuti o svojim bubrezima. To su osobe sa šećernom bolesti i arterijskom hipertenzijom koje su dva najčešća uzročnika kronične bubrežne bolesti, odnosno završnoga stadija zatajenja bubrežne funkcije. Tome svakako treba pridružiti i debljinu, a danas smo nažalost svjesni prave pandemije pretilosti, kako diljem svijeta tako i u našoj dalmatinskoj populaciji. Nedavno smo imali priliku čuti porazne statističke podatke vezane uz mladu populaciju prema kojima su djeca u Dalmaciji već pretila.

– Koliko je bolesnika u Hrvatskoj kod kojih je nužno provoditi postupke nadomještanja bubrežne funkcije?
– Bolesnicima s kroničnim zatajenjem prijeko je potrebno nadomjestiti bubrežnu funkciju dijalizom, kao što su hemodijaliza i peritonejska dijaliza, ili transplantacijom bubrega. Prema službenim podacima Hrvatskoga zavoda za javno zdravstvo u Hrvatskoj se tim postupcima liječi oko 4 tisuće bolesnika, a svake godine se bilježi oko 500 novih.
Naglasila bih da danas svaka odrasla osoba u Hrvatskoj koja nema određenu zapreku ima mogućnost za transplantaciju. Međutim, da bi netko bio transplantiran izuzetno je važno na vrijeme prepoznati bolest kako bi se usporio njezin tijek i napredovanje, ali i rizik od razvoja komplikacija, u prvom redu srčano-žilnih bolesti, koje mogu biti zapreka za provođenje postupka transplantacije.

Preventiva prije svega

– Kolika je važnost preventivnih akcija u prepoznavanju bolesti bubrega?
– Preventivne akcije su iznimno važne i doprinose prepoznavanju bolesti jer, kao što sam istaknula na početku, osoba može izgubiti svoju bubrežnu funkciju i imati uznapredovali stadij bubrežne bolesti, a da toga zapravo uopće nije svjesna. U svakom slučaju riječ je o bolesti koju nećemo prepoznati ukoliko je ne tražimo, a u prvom redu bi je trebale tražiti osobe sa šećernom bolešću i arterijskom hipertenzijom. Statistika kaže kako trećina ljudi sa šećernom bolesti ima i kroničnu bubrežnu bolest samo je pitanje znaju li za nju.

– Kome se obratiti pri sumnji na bubrežnu bolest?
– Najbolje je se posavjetovati sa svojim liječnikom obiteljske medicine koji je zapravo nositelji ukupne zdravstvene skrbi određenoga bolesnika. Osim toga liječnici obiteljske medicine vrlo dobro poznaju svoje bolesnike i među njima mogu pravovremeno prepoznati one koji su pod povišenim rizikom i napraviti im jednostavne pretrage kao što je vrijednost kreatinina u krvi ili razina albumina u urinu kako bi na vrijeme postavili dijagnozu kronične bubrežne bolesti i krenuli s liječenjem, odnosno prevencijom njezina napretka.

Optimistični početak

Udruga »Zdravi dan« osnovana je u veljači 2020. s ciljem promocije zdravih životnih navika, a okuplja dvadesetak članova, liječnika, magistara farmacije, nutricionista, fizioterapeuta i drugih stručnjaka koji svojim radom i djelovanjem mogu dati doprinos realizaciji zadanoga cilja.
– Krenuli smo optimistično s jako puno planova u kojima nas je nažalost omela pandemija Covida-19. Ove godine smo pokrenuli određene aktivnosti pa tako organiziramo medicinsku gimnastiku uz koju nudimo i nutricionističke savjete. I ovim putem bih se zahvalila Mjesnomu odboru Sveti Kajo koji nam je ustupio svoje prostorije te tako omogućio aktivan rad – poručila je predsjednica Udruge dr. Ivana Petrović.

Novi broj Solinske Kronike

posljednji broj solinske kronike

Pratite nas

   Facebook

   RSS

   Newsletter

Zvonimir Solin Newsletter

Najvažnije vijesti u vašem email sandučiću