REZULTATI DRUGOGA KRUGA IZBORA ZA GRADONAČELNIKA I ŽUPANA – Solinski festival demokracije

SOLINSKA KRONIKA 322, 15. LIPNJA 2021.

Po prvi puta u povijesti od osnutka svoga grada Solinjani su u drugomu krugu lokalnih izbora izabrali svoga gradonačelnika. Povjerenje je ponovno dobio dosadašnji gradonačelnik Dalibor Ninčević kandidat Hrvatske demokratske zajednice u srazu s Vedranom Duvnjakom kandidatom Nezavisne liste mladih

Prema službenim podatcima Državnog izbornog povjerenstva na području čitavoga grada u osam mjesnih odbora od 21 501 građanina s pravom glasa drugomu je krugu izbora pristupilo njih 47 posto ili 10 119, a prema listićima je glasovalo 10 114.

Prema broju važećih listića kojih je bilo 9 941 ili 98.29 posto, a nevažeća su bila 173, većinu glasova je dobio kandidat HDZ-a Dalibor Ninčević s osvojenih 5 056 glasova, dok je kandidat NLM-a Vedran Duvnjak osvojio 4 885 glasova odnosno 171 glas manje.

Drugi krug izbora za župana pak u Solinu nije iznenadio razlikom u glasovima jer je Blaženko Boban kandidat HDZ-a s 6 340 glasova premoćno pobijedio SDP-ovog Ranka Ostojića koji je osvojio 2 943 glasa. Iako je među 10 110 ubačenih listića važećih bilo 9 283, a 827 nevažećih svakako je zanimljivo za primijetiti da je u Solinu HDZ-ov kandidat za župana osvojio 1 284 glasa više nego kandidat za gradonačelnika.

Centar

U pet biračkih mjesta Mjesnoga odbora Centar glasovanju je od ukupno 2 970 građana s pravom glasa pristupilo njih 1 380 ili 46.46 posto. Daliboru Ninčeviću svoje je glasačko povjerenje dalo ukupno 719 ili 52 posto, a Vedranu Duvnjaku 652 glasača iz Mjesnoga odbora Centar.
Blaženko Boban pak kao HDZ-ov kandidat za župana u M.O. Centar je osvojio ukupno 774 glasa dok je SDP-ov Ranko Ostojić osvojio 518 glasova.

Kučine

Mjesni odbor Kučine s ukupno 900 stanovnika s pravom glasa obilježila je izlaznost od 50 posto odnosno 451 glasača. Od 446 važećih listića za Vedrana Duvnjaka je glasovao 271 ili 61 posto Kučinjana, a za Dalibora Ninčevića njih 175.
Iako je izbor za župana u Kučinama obilježio visok postotak nevažećih listića preko 9 posto, 247 glasova osvojio je Blaženko Boban, a Ranko Ostojić 162.

Mravince

Od ukupno 1 452 građanina s pravom glasa u Mravincima je na dva izborna mjesta pristupilo njih 702 ili 48 posto. Uz ukupno deset nevažećih listića svoj je glas Daliboru Ninčeviću dalo njih 360 ili 51 posto, a Vedranu Duvnjaku 332.
Uz ukupno 47 nevažećih listića Blaženko Boban je kao HDZ-ov kandidat za župana osvojio 445, a Ranko Ostojić kao SDP-ov kandidat 211 glasova.

Priko vode

Od ukupno 6 007 građana s pravom glasa u šest izbornih mjesta M. O. Priko vode drugomu je krugu pristupilo njih 2 460 ili 41 posto. Uz 41 nevažeći listić Vedran Duvnjak iz NLM-a je dobio ukupno 1 224 glasa ili 50.6 posto dok je Dalibor Ninčević dobio 1 195 glasova.
Uz 211 nevažećih listića HDZ-ov kandidat za župana Blaženko Boban osvojio je ukupno 1 535, a Ranko Ostojić 711 glas.

Vranjic

Od ukupno 950 građana s pravom glasa u Vranjicu drugome krugu izbora pristupilo je 465 glasača ili 49 posto. Svoje povjerenje Daliboru Ninčeviću dalo je 252 ili 55. 4 posto Vranjičana, a Vedranu Duvnjaku njih 203.
Za Blaženka Bobana na čelu županije uz 25 nevažećih listića glasovao je 301 glasač, a za Ranka Ostojića njih 139.

Rupotina

Na tri izborna mjesta od ukupno 2 099 Rupaćana s pravom glasa drugomu je krugu pristupilo njih 1 038 ili 49 posto. Uz ukupno 21 nevažeći listić Dalibor Ninčević je osvojio 513 ili 50.4 posto, a Vedran Duvnjak 504 glasa.
U izborima pak za župana uz 100 nevažećih listića Blaženko Boban je osvojio 654 ili 69 posto, a Ranko Ostojić 283 glasa.

Srednja strana

U četiri izborna mjesta M.O. Srednja strana od ukupno 4 020 građana s pravom glasa drugomu krugu izbora pristupilo je njih 2 223 ili 55 posto. Uz ukupno 36 nevažećih listića Dalibor Ninčević je osvojio 1 224 ili 56 posto, a Vedran Duvnjak ukupno 960 glasova.
HDZ-ov kandidat za župana Blaženko Boban uz 208 nevažećih listića osvojio je 1 493 ili 71 posto, a Ranko Ostojić 519 glasova.

Sveti Kajo

Od ukupno 3 103 stanovnika Svetoga Kaja s pravom glasa u četiri je izborne jedinice drugomu krugu izbora pristupilo 1 398 glasača ili 45 posto.
Uz 23 nevažeća listića svoj je glas Daliboru Ninčeviću dalo 673, a Vedranu Duvnjaku 701 ili 50.9 posto Svetokajaca.
U Izborima pak za čelnoga čovjeka županije uz ukupno 106 nevažećih listića 891 ili 69 posto svoj je glas dalo Blaženku Bobanu, a njih 400 Ranku Ostojiću.

DRUGI GRADONAČELNIČKI MANDAT DALIBORA NINČEVIĆA

Zajedno raditi na razvoju grada

Gradonačelnik Dalibor Ninčević: – Činjenica je da su se neki stavovi slijevali s različitih razina što je dijelom utjecalo i na izbore u našemu gradu

Nakon pobjede u drugomu krugu lokalnih izbora gradonačelnik Dalibor Ninčević uputio je zahvalu svim biračima koji su prepoznali njegov rad i iskazali mu potporu i povjerenje da u drugomu mandatu nastavi s realizacijom započetih i pokretanjem novih projekata.

– Iza nas je dosta zahtjevan izborni proces koji se ostvario u dva kruga, a upravo je drugi krug koji se odvijao 30. svibnja na sam Dan državnosti predstavljao vrhunac jer uistinu nije bilo bolje prigode da naši građani dobiju mogućnost izaći na izbore i glasovati.

I ovom prilikom zahvaljujem svima koji su pristupili izborima, a posebno onima koji su mi iskazali povjerenje te na taj način potvrdili da žele zadržati kontinuitet u razvoju našega grada – rekao je Ninčević dodajući kako je rezultat bio uistinu tijesan te da su to situacije na koje se trebamo navikavati jer su uvjetovane s više strana.

– Činjenica je da su se neki stavovi slijevali s različitih razina što je dijelom utjecalo i na izbore u našemu gradu. Budući da se radilo o lokalnim izborima žao mi je što nisu u većoj mjeri dominirale lokalne teme i lokalni projekti.

U svakomu slučaju upućujem čestitke i mom protukandidatu Vedranu Duvnjaku koji je postigao dobar rezultat. Na nama je sada da zajedno, ja kao gradonačelnik i izvršna vlast te Gradsko vijeće kao zakonodavna vlast, bez obzira koja većina bila u njemu, nastavimo raditi na razvoju grada te realizaciji brojnih projekata i programa.

Kao gradonačelnik jamčim da ću prihvatiti svaki konstruktivni prijedlog koji je u interesu grada bez obzira s koje strane dolazio. Isto tako ću odbiti sve ono što budem smatrao nerealnim, odnosno ono što bi na neki način moglo ugroziti gradski proračun.

U svakomu slučaju vjerujem da je suradnja moguća bez obzira na većinu u Gradskomu vijeću jer svi zajedno imamo zadatak punim intenzitetom, s puno volje i žara raditi na dobrobit naših građana i našega Solina – poručio je gradonačelnik koji se odmah po objavi službenih i konačnih rezultata izbora u potpunosti posvetio poslu te sazvao prošireni kolegij na kojemu su svi dobili zaduženja i plan aktivnosti s preciznim uputama i dinamikom izvršenja istih.

– Ovi izbori su nam na neki način poslali i poruku da u nekim segmentima, a posebno u segmentu održavanja, trebamo učinkovitije reagirati. U tom kontekstu sam razgovarao sa svojim suradnicima i mogu najaviti određene pomake – najavio je Ninčević dodajući kako je uvjeren da će u suradnji i sinergiji s Gradskim vijećem nastaviti s intenzivnim radom usmjerenim na razvoj grada.

Vedran Duvnjak: – ovim putem izražavam 4 885 puta hvala svima koji su podržali Nezavisnu listu mladih i put promjena

VEDRAN DUVNJAK NOSITELJ LISTE ZA GRADSKO VIJEĆE NEZAVISNE LISTE MLADIH I KANDIDAT ZA GRADONAČELNIKA

»Fajteri« do kraja

Nositelj liste za Gradsko vijeće Nezavisne liste mladih i kandidat za gradonačelnika Vedran Duvnjak zadovoljan je ostvarenim rezultatom bez obzira na činjenicu da je u drugom krugu izbora za gradonačelnika pobjedu odnio njegov protukandidat Dalibor Ninčević (HDZ).

I ovim putem izražavam 4 885 puta hvala svima koji su podržali Nezavisnu listu mladih i put promjena. Ponosni smo što je grad Solin pokazao da su one jako blizu.

Čestitam Daliboru Ninčeviću na pobjedi i nadam se da će biti gradonačelnik svih nas, a ja ću se zajedno s ostalim članovima Nezavisne liste mladih u Gradskomu vijeću i dalje boriti za interese naših građana. Ostat ćemo »fajteri« do kraja – poručio je Duvnjak.

DRUGI KRUG IZBORA ZA ČELNOGA ČOVJEKA ŽUPANIJE

Bobanova premoćna pobjeda

Kandidat Hrvatske demokratske zajednice za župana Splitsko-dalmatinske županije Blaženko Boban odnio je pobjedu u drugomu krugu lokalnih izbora s Rankom Ostojićem iz Socijaldemokratske partije kao protukandidatom.

Blaženko Boban: – Hvala svim građanima i biračima iz moga Solina u kojem sam ostvario uistinu respektabilan rezultat

Boban je s osvojenih 88 569 glasova nadmoćno pobijedio Ostojića kojemu su povjerenje iskazala 57 682 birača. Povjerenje novom, starom županu iskazali su i građani Solina u kojemu je osvojio 6 340 glasova, čak 3 397 više od protukandidata.

– Dopustite da zahvalim svim biračima s područja Splitsko-dalmatinske županije, kako onima koji su glasali za mene tako i onima koji su dali svoj glas Ranku Ostojiću jer ja sam i dalje župan svih građana naše županije.

Moram reći kako smo imali uistinu uljudnu i pristojnu kampanju obilježenu natjecanjem u programima i projektima. Na kraju slobodno mogu reći kako je ostvaren povijesni rezultat u našoj Županiji s razlikom od gotovo 31 tisuće glasova što znači da su birači prepoznali programe i projekte, ali i moj dosadašnji rad, najprije kao gradonačelnika Solina, a potom i kao župana.

Ovakav rezultat uistinu je obvezujući i predstavlja veliki teret za nastavak kvalitetnoga rada i ravnomjeran razvoj cijele Županije. Pred nama je realizacija već započetih projekata, ali i osmišljavanje novih s posebnim naglaskom na povezanost Dalmatinske zagore s priobaljem te želja za revitalizacijom dalmatinskih sela.

To će biti primarni zadaci na kojima ću raditi tijekom narednoga četverogodišnjeg mandata skupa s mojim zamjenicima dožupanima Antom Šošićem i Lukom Čogeljom.

Koristim priliku zahvaliti se Luki Brčiću, koji je u protekla četiri mandata obnašao dužnost dožupana i to vrlo kvalitetno, posebno u proteklom turbulentnom razdoblju kada je djelovao i kao načelnik županijskoga Stožera civilne zaštite.

Na kraju hvala svim građanima i biračima iz moga Solina u kojem sam ostvario uistinu respektabilan rezultat te iskrene čestitke Daliboru Ninčeviću na novom mandatu, nadam se jednako uspješnom kao što je bio i protekli – rekao je župan Blaženko Boban.

ODRŽAN TRADICIONALNI TURNIR U BALOTAMA I KARTAMA »MEMORIJAL GOJKO ŠUŠAK« – Za mirnodopskim stolom

SOLINSKA KRONIKA 322, 15. LIPNJA 2021.

– Sada imamo obilježavanje triju važnih dana u jednom, a odaziv naših branitelja i građana najbolja je potvrda važnosti održavanja ovoga turnira – poručio je Dragan Maretić

U organizaciji Udruge hrvatskih dragovoljaca Domovinskog rata grada Solina i Zajednice branitelja HDZ-a »Gojko Šušak« Splitsko-dalmatinske županije 27. svibnja uz izvor Jadra održan je tradicionalni turnir u balotama i kartama »Memorijal Gojko Šušak«.

– Turnir smo pokrenuli u znak obilježavanja Dana državnosti 30. svibnja te obljetnice smrti prvoga hrvatskog ministra obrane Gojka Šuška 3. svibnja – rekao je Dragan Maretić, predsjednik Zajednice branitelja HDZ-a »Gojko Šušak« SDŽ napominjući kako su 30. svibnja u vrijeme kada se Dan državnosti obilježavao na drugi datum, proglasili Danom branitelja grada Solina pa je to postao još jedan povod ovakvoga organiziranog okupljanja.

– Sada imamo obilježavanje triju važnih dana u jednom, a odaziv naših branitelja i građana najbolja je potvrda važnosti održavanja ovoga turnira – poručio je Maretić dodajući kako se ove godine za natjecanje u balotama prijavilo 8 ekipa, dok se u briškuli i trešeti okušalo 12 ekipa.

Braniteljska druženja nakon četvrt stoljeća od ratnih vremena pomažu u rasterećenju i opuštanju

– Moram napomenuti i to da prošle godine zbog propisanih epidemioloških mjera nismo održali turnir, a godinu prije toga, dakle 2019. u natjecanju su sudjelovale čak 32 ekipe. Nadam se kako će se ova situacija s pandemijom uskoro smiriti i da ćemo sljedeće godine imati još veći broj sudionika – dodao je Maretić upućujući zahvalu Ministarstvu hrvatskih branitelja, Vladi RH, Županiji splitsko-dalmatinskoj i Gradu Solinu na iskazanoj potpori i pokroviteljstvu natjecanja.

S braniteljima su se tijekom turnira družili župan splitsko-dalmatinski Blaženko Boban te predstavnici Grada Solina na čelu s gradonačelnikom Daliborom Ninčevićem.

– Držim kako su ovakva organizirana druženja branitelja iznimno važna jer im omogućavaju druženje i razgovor kroz kojega i u ova mirnodopska vremena pomažu jedni drugima – rekao je župan Blaženko Boban.

Na važnost organiziranoga okupljanja branitelja osvrnuo se i predsjednik HVIDRA-e Solin i predsjednik županijske Udruge hrvatskih dragovoljaca Domovinskoga rata Zoran Šunjerga.

– Braniteljima ovakva druženja uistinu puno znače, rasterete se i opuste – rekao je Šunjerga izražavajući zadovoljstvo što imaju priliku na ovaj dan ponovno obilježavati i Dan državnosti.

 Zanimljivi rezultati

Tradicionalni turnir u balotama i kartama »Memorijal Gojko Šušak« okupio je ove godine 8 ekipa u balotama te 12 ekipa u kartama. Prvo mjesto u balotama odnijela je ekipa GO UHDDR Solin (Andrija Sanader, Željko Kuduz, Žarko Kuduz i Iko Ćuk), drugo mjesto pripalo je ekipi Zajednice branitelja HDZ-a »Gojko Šušak« SDŽ (Dragan Maretić, Jure Župa, Zvone Zeljković i Zoran Vrbatović) dok je treće ponijela HVIDRA Solin (Josip Čule, Željko Taraš, Nikola Bosančić i Damir Matenda).

Najbolji rezultat u briškuli i trešeti zabilježili su Veterani 4. gardijske brigade (Marko Vukasović i Ante Listeš), slijede ih članovi Udruge roditelja poginulih branitelja grada Solina (Dalibor Celebić i Ivan Svalina), dok je treće mjesto zauzela ekipa HVIDRA-e Sinj(Dražan Pavlović i Željko Tadić Maks).

Revijalno natjecanje u balotama u kojem su snage odmjerile članice Zajednice žena »Katarina Zrinski« iz Splita te mladež HDZ-a Solina zaključeno je neriješenim rezultatom 12:12.

VJEČNI ZAVJETI SESTRE ANNE OD GOSPE OŽALOŠĆENE, SOLINJANKE ELIZABETE MIHALJ – Kći Gospe od Otoka

SOLINSKA KRONIKA 322, 15. LIPNJA 2021.

Svečano euharistijsko slavlje na kojemu je mlada Solinjanka položila vječne zavjete u predvečerje svetkovine Presvetoga Trojstva, 29. svibnja predvodio je nadbiskup José Rodríguez Carballo (OFM), tajnik Kongregacije za ustanove posvećenoga života i družbe apostolskog života

Sestra Anna od Gospe Ožalošćene, Solinjanka Elizabeta Mihalj

Zavjetujući se na čistoću, poslušnost i siromaštvo sestra Anna od Gospe Ožalošćene, Solinjanka Elizabeta Mihalj u samostanu »Gospe od Guadalupe i svetoga Benedikta« u talijanskome gradiću Piedimonte Matese položila je vječne zavjete u redu Vječnih klanjateljica Presvetoga oltarskoga sakramenta. Sestra Anna, dvadesetosmogodišnja Elizabeta peto je od sedmero djece Ante i Jasmine iz solinske župe, prasvetišta Gospe od Otoka.

Svečano euharistijsko slavlje na kojemu je mlada Solinjanka položila vječne zavjete u predvečerje svetkovine Presvetoga Trojstva, 29. svibnja predvodio je nadbiskup José Rodríguez Carballo (OFM), tajnik Kongregacije za ustanove posvećenoga života i družbe apostolskog života u koncelebraciji s gvardijanom franjevačkoga samostana Santa Maria Occorrevole Gennarom Russom (OFM), duhovnikom ocem Arturom Elbertijem (SJ) i brojnim drugim svećenicima i redovnicima.

Slavlju su uz monahinje iz samostana u Piedimonteu nazočile i sestre iz drugih samostana njihova reda u čitavoj Italiji (Napulj, Sortino, Cartoceto i Vedana) među kojima su i tri Hrvatice, sestre Agnese (Ljubica), Gabriella (Bernarda) i Noemi (Marina), a zbog epidemiološke situacije prisutni su bili roditelji i manji dio slavljeničine mnogobrojne obitelji.

Mlada je Solinjanka još kao sedamnaestogodišnjakinja ovomu redu pristupila prije 11 godina ušavši u samostan u Napulju, a prije četiri godine s nekolicinom je sestara poslana u samostan u Piedimonte Matese.

Osvrćući se na život i poziv sestre Anne koju prati od samih početaka njezina poziva nadbiskup Carballo je istaknuo važnost njezine mladosti u odgovoru Božjem pozivu, naglasivši kako je njezin primjer u današnjemu društvu istinska rijetkost, ali kršćanska dragocjenost. Već na početku obraćanja sestri Anni tijekom obreda nadbiskup Carballo ju je pozvao na hrabrost.

– Ne boj se! Hrabro! Bog je tvoja zaštita i samo se u njega uzdaj, kao što si i navela u svome redovničkome geslu (U Tebe se, Gospodine, uzdam!).
Ostani! Ostani u redovničkoj zajednici, ostani uvijek u Bogu. Ako želiš biti misionarka u potpunom smislu, tada moraš biti potpuno kontemplativna.

Ostani radosna i ne srami se. Ne boj se jer neće biti sve lako, bit će teških vremena. Neće sve biti u ružama. Ali ako ostaneš u Bogu, on će biti tvoj štit.

Daj plod! Ne želimo da budeš u samostanu i da se osjećaš neplodna, već da daješ plod za Crkvu, za svoj život i da znaš da se najveći plod prinosi upravo dajući se za druge, za sestre, služeći drugima – naglasio je nadbiskup Carballo posebno se u konačnici osvrćući na važnost obitelji.

– Najljepša »definicija« Boga koja postoji nije ona koju smo u Katekizmu naučili da je Bog onaj koji je sve stvorio i koji svime upravlja, nego da je Bog obitelj. Bog je Presveto Trojstvo, odnos između Oca, Sina i Duha Svetoga.

Sestre iz drugih samostana u Italiji (Napulj, Sortino, Cartoceto i Vedana) uz nadbiskupa Joséa Rodrígueza Carballa (OFM), tajnika Kongregacije za ustanove posvećenoga života i družbe apostolskog života

Nešto najljepše što od Boga možemo naučiti jest da živimo u odnosu s drugima. To nije lako, zajednički život nije lagan, kako u obitelji tako i u redovničkoj zajednici, ali je moguć ako se uzdamo u Gospodina – zaključio je nadbiskup Carballo.

Obredno bogatim liturgijskim slavljem sestra Anna je postala Vječna klanjateljica Presvetom Sakramentu, primajući od nadbiskupa veo, sveti habit, medaljon s prikazom Presvetoga i brevijar, a od časne Majke priore samostana u Piedimonteu Marriane od Uskrslog Isusa, krunu od ruža.

Dolazak Vječnih klanjateljica Presvetom Sakramentu u ovaj talijanski gradić 2017. je inicirao i podržao upravo nadbiskup Carballo. Živost i radost koju su sa sobom redovnice donijele nebrojeno su puta posvjedočili klerici, ali i vjernički puk iz ovoga kraja.

– Naučili smo ih poznavati i diskretno i u tišini primati snagu njihove molitve i kvalitetu njihova svjedočenja kao posvećenih osoba, redovnica – isticao je nedugo nakon njihova dolaska u samostan u Piedimonteu mons. Valentino Di Cerbo, biskup u miru biskupije Alife-Caiazzo.

– Već nekoliko mjeseci od dolaska znakovi njihove prisutnosti postali su jasno vidljivi u našoj mjesnoj Crkvi. Samostan, nasljednik stoljetne molitvene tradicije koju su podržavali benediktinci sada priključen novoj redovničkoj zajednici nastavlja živjeti svoju neprekinutu kontemplativnu dimenziju s duhom radosti i obnovljene snage – zaključio je mons. Valentino Di Cerbo, biskup u miru.

Štoviše upravo je klanjanje danju i noću uz prisutnost vjerničkoga puka koji se pridružuje redovnicama u molitvi, kako u Piedimonteu tako i u drugim mjestima u kojima su Vječne klanjateljice dalo snagu i nadu lokalnoj Crkvi da s obnovljenom žarom naviješta Evanđelje.

Najbrže rastuća ženska monaška zajednica u čitavoj Italiji, obogaćena brojnim mladim zvanjima u posljednje je vrijeme istinski znak živuće Crkve. Neprestano, cjelodnevno i cjelonoćno klanjanje pred Presvetim istinski je odgovor mladih na Božji poziv u kojemu čitav svoj život predaju i posvećuju molitvi za Crkvu, pritom nikada ne zaboravljajući domovinu i župnu zajednicu iz koje su potekli.

U SALONI ODRŽANA ZAVRŠNA KONFERENCIJA 29 UČENIČKIH RADOVA OSNOVNIH I SREDNJIH ŠKOLA IZ ČITAVE ŽUPANIJE NA TEMU »SKRIVENA BLAGA MISTA MOGA« – Salonitanski život dalmatinske baštine

SOLINSKA KRONIKA 322, 15. LIPNJA 2021.

Cilj projekta »Čuvari baštine« poticanje je darovitosti kod učenika te razvijanje svijesti o potrebi očuvanja prirodne i kulturne zavičajne baštine. Predstavljeni učenički projekti izvrsno pridonose izgradnji osobnoga, kulturnoga i zavičajnog identiteta kroz stvaranje zanimljivih i korisnih sadržaja uz uključenje mladih nada umjetničkoga i društvenoga sektora u društveno korisne projekte

Dvjesto godina nakon što je prvim arheološkim istraživanjima započelo otkrivanje bogate baštine glavnoga grada rimske provincije Dalmacije, na Manastirinama u razmeđi grobova svetoga Dujma i don Frane Bulića baština je oživjela u punomu životnom izričaju.

Salonitanski su lokaliteti još jednom pokazali nemjerljiv potencijal u ovakvim projektima

Završna konferencija 29 učeničkih radova osnovnih i srednjih škola iz čitave županije na temu »Skrivena blaga mista moga« vrhunac je projekta »Čuvari baštine« Centra izvrsnosti Splitsko-dalmatinske županije i partnera. Predstavljanjem radova kroz učeničku su maštovitost i kreativnost, uporan jednogodišnji rad u otežanim pandemijskim uvjetima, mentorsku požrtvovnost pokazani svi društveni potencijali dalmatinske baštine.

Završnu su konferenciju održanu na izvorištu županijske baštine, antičkoj Saloni organizirali Centar izvrsnosti Splitsko-dalmatinske županije, Javna ustanova u kulturi »Zvonimir« Solin, Arheološki muzej u Splitu i Grad Solin.

Osim učenika i njihovih mentora završnoj su konferenciji organiziranoj sukladno svim epidemiološkim mjerama nazočili Blaženko Boban, župan splitsko-dalmatinski, Tomislav Đonlić, prof., županijski pročelnik Upravnoga odjela za prosvjetu, kulturu, tehničku kulturu i sport, Ivica Rakušić, zamjenik gradonačelnika grada Solina, dr. sc. Ante Jurčević, ravnatelj Arheološkoga muzeja u Splitu Ivica Zelić, ravnatelj Centra izvrsnosti članovi stručnoga žirija i drugi cijenjeni gosti.

Uz »Oca« čuvara baštine

Blaženko Boban, župan Splitsko-dalmatinske županije proglašavajući konferenciju otvorenom posebno je istaknuo važnost mjesta na kojemu se ona održava

Nakon pozdravnih i uvodnih govora koje su u ime organizatora održali Tomislav Đonlić, Dr. sc. Ante Jurčević te u ime grada Solina zamjenik gradonačelnika Rakušić nazočnima se obratio župan Blaženko Boban koji je čestitavši ponajprije djeci i njihovim mentorima na upornomu i ustrajnomu radu, zatim i organizatorima na konferenciji naglasio važnost očuvanja i prenošenja baštine, posebno se osvrnuvši na mjesto na kojemu se konferencija održala.

– Uvjeren sam kako u čitavoj našoj županiji nije bilo boljega mjesta za početak ove priče doli ovoga na kojemu se danas nalazimo. Manastirine u Saloni koje pričaju priču naše bogate baštine i na kojima se u sjeni stoljetnih čempresa nalazi posljednje počivalište velikoga čuvara baštine Don Frane Bulića.

Štoviše rekao bih upravo ovom prigodom, gledajući sve vas djeco, vaše radove i projekte, živost koju ste donijeli u Salonu da je upravo Don Frane Bulić onaj prvi čuvar baštine, Otac čuvarâ baštine.

Imajući na umu njegovo djelo želim svima da vam upravo on bude uzor u budućem radu – istaknuo je župan Boban proglasivši konferenciju otvorenom.

Humanistički potencijali

Nakon uvodnih obraćanja i govora program konferencije se nastavio predstavljanjem učeničkih radova s time da su najprije predstavljeni radovi osnovnih škola, a u drugomu bloku su radove predstavili srednjoškolci.

»Balature moga grada« najbolji je projekt kojega su realizirali učenici Srednje škole Ivana Lucića iz Trogira pod vodstvom mentorice Nikoline Vukman i Lucije Šegrt-Dražić

Tijekom predstavljanja radova stručni je žiri obilazio svih 29 izloženih i predstavljenih projekata te kroz aktivnu komunikaciju sa sudionicima konferencije prikupljao informacije za konačnu sliku o projektima.

Od 29 projekata najboljim je proglašen projekt »Balature moga grada« kojega su realizirali učenici Srednje škole Ivana Lucića iz Trogira pod vodstvom mentorice Nikoline Vukman i Lucije Šegrt-Dražić.

Stručni žiri ocjenjivao je projekte u tri kategorije, a do samoga kraja bila je neizvjesna borba za prva tri mjesta u ukupnoj kategoriji gdje su pribrajane ocjene 29 koordinatora/mentora te su se ekipe smjenjivale, a izvrstan projekt osnovne škole Silvija Strahimira Kranjčevića iz Lovreća u posljednji je trenutak izgubio mjesto na postolju i ustupio mjesto Zdravstvenoj školi.

Izvrsnost i identitet

Po završetku glasovanja koordinatora/mentora te konačne odluke stručnoga žirija, a prije svečanoga proglašenja pobjednika nazočnima se obratio Ivica Zelić, ravnatelj Centra izvrsnosti Splitsko-dalmatinske županije.

– Cilj projekta »Čuvari baštine« jest poticanje darovitosti kod učenika te razvijanje svijesti o potrebi očuvanja prirodne i kulturne zavičajne baštine.

Ivica Zelić i Dragan Šupe iz Centra izvrsnosti Splitsko-dalmatinske županije

Kada smo krenuli u ovaj projekt, koji je u ime Centra doslovno iznio na svojim leđima kolega Dragan Šupe bili smo duboko svjesni da će učenički projekti upravo na ovakav način pridonijeti izgradnji osobnoga, kulturnoga i zavičajnog identiteta kroz stvaranje zanimljivih i korisnih sadržaja uz uključenje mladih nada umjetničkoga i društvenoga sektora u društveno korisne projekte.

Hvala svima na sudjelovanju. Veselimo se idućoj školskoj godini i novim predivnim projektima.

Ujedno i velika hvala članovima ocjenjivačkog suda Matei Dorčić, Mariju Matijeviću, Josipu Bujasu, Draganu Šupi i Anti Jurčeviću na velikomu trudu i entuzijazmu, a i hrabrosti, jer izabrati najbolje nije bilo lako – istaknuo je ravnatelj Centra Ivica Zelić.

Po dodijeli nagrada i završetku same manifestacije u ime organizatora »spiritus movens« čitavoga projekta Dragan Šupe uputio je posebnu pohvalu mališanima iz Osnovne škole Srinjine koji su se veselili uspjesima drugih škola bez obzira što su i sami bili na korak do nagrade, a i svim drugim školama i njihovim voditeljima. Da je bilo koja škola dobila glavnu nagradu to ne bi bilo nezasluženo.

Nagrađeni projekti

Nagrade stručnoga žirija u kategoriji osnovnih škola
1. mjesto – OŠ Slatine
2. mjesto – OŠ Manuš
3. mjesto – OŠ Milana Begovića Vrlika

Nagrade stručnoga žirija u kategoriji srednjih škola
1. mjesto – Zdravstvena škola Split
2. mjesto – Srednja škola Ivana Lucića Trogir
3. mjesto – Industrijska škola Split

Kategorija ukupni pobjednici koja je ujedno i kategorija u kojoj su timovi dobili novčane nagrade za opremanje škole
1. mjesto – Srednja škola Ivana Lucića Trogir za projekt »Balature moga grada«
2. mjesto – OŠ Slatine za projekt »Prizidnica srca moga«
3. mjesto – Zdravstvena škola Split za projekt »Šumsko blago«

Ogledni projekti

Matea Dorčić, dipl. iur. Voditeljica pododsjeka za granice pomorskoga dobra, održavanje i planiranje na pomorskom dobru i ekologiju mora Splitsko-dalmatinske županije kao članica stručnoga žirija istaknula je važnost ovakvih projekata.

Posebnu živost čitavoj konferenciji dali su osnovci sa svojim projektima

– Kada sam dobila poziv CI SDŽ za sudjelovanjem u radu ocjenjivačkoga suda na natječaju »Skrivena blaga mista moga« nisam ni u primisli imala da će ocjenjivački posao biti toliko zahtjevan. Radovi u obje kategorije; osnovne i srednje škole, toliko su sadržajno kvalitetni, sveobuhvatni i izazovni da je bilo gotovo nemoguće izabrati samo šest najboljih.

Zadaća nam se na kraju svela, uz puno analize i diskusije, na odabir »najboljeg od najboljih«. Svojim su radovima djeca pokazala zavidnu maštu i kreativnost, ali i vještinu prezentacije i promidžbe.

Konferencija održana u antičkoj Saloni bila je pravi pogodak jer omogućila svakomu od 29 projekata da se predstave i zabljesnu u punomu sjaju. Iskoristila bih ovu priliku čestitati svim nagrađenima, sudionicima, koordinatorima i učiteljima, ali i kolegama iz CI SDŽ na hrabrosti i inicijativi da u uvjetima »novog normalnog« započnu ovu predivnu priču.

Ponosna sam i zahvalna što sam bila mali dio ovoga velikog projekta – zaključila je Mate Dorčić.

Osvrćući se na uspješnost prve godine ovoga hvalevrijednoga projekta Dragan Šupe iz Centar izvrsnosti SDŽ istaknuo je značaj u specifičnome, suvremenome pristupu i modelima rada.

-Prilikom promišljanja aktivnosti kojima bismo poticali izvrsnost i potencijalnu darovitost u društveno humanističkom području bilo nam je jasno da moramo istražiti drugačije modele od onih postojećih u već etabliranim centrima izvrsnosti.

Društveno humanističko područje dugo je u našemu obrazovnom sustavu poistovjećeno s gomilanjem informacija umjesto s kreacijom. Iz toga smo razloga program usmjerili kreaciji.

Kada bih jednom rečenicom opisao ovogodišnja događanja u programu »Čuvari baštine« rekao bih da smo imali namjeru u šumi tražiti zeca, a našli smo medvjeda.

Naše škole skrivaju ogroman kreativan potencijal i jedan mala iskra bila je dovoljna da rasplamsa požar kreativne energije koji smo dobili. Izabrati najbolje projekte bilo je izrazito teško i ponosni smo na sve škole i njihove projektne timove.

Škole i svi sudionici ujedno su i najzaslužnije za sve što je napravljeno.

»ČAROBNA FRULA« KAO ČETVRTI KOPRODUKCIJSKI OPERNI PROJEKT »ZVONIMIRA« I UMJETNIČKE AKADEMIJE SVEUČILIŠTA U SPLITU – Solinsko operno kazalište

SOLINSKA KRONIKA 322, 15. LIPNJA 2021.

Suradnjom dviju institucija na daskama Doma kulture »Zvonimir« su, uz recentnu »Čarobnu frulu«, izvedene i opere »Nikola Šubić Zrinski« Ivana pl. Zajca, »Ljubavni napitak« Gaetana Donizettija te »Figarov pir« Wolfganga Amadeusa Mozarta. Prve tri produkcije izvedene su scenski, dok je »Čarobna frula« zbog epidemioloških mjera i nemogućnosti održavanja zajedničkih režijskih proba izvedena koncertno

Koncertnom izvedbom arija, dueta i ansambala iz opere »Čarobna frula« Wolfganga Amadeusa Mozarta realiziran je četvrti koprodukcijski operni projekt Javne ustanove u kulturi »Zvonimir« Solin i Umjetničke akademije Sveučilišta u Splitu. Suradnjom spomenutih institucija na daskama Doma kulture »Zvonimir« su, uz recentnu »Čarobnu frulu«, izvedene i opere »Nikola Šubić Zrinski« Ivana pl. Zajca, »Ljubavni napitak« Gaetana Donizettija te »Figarov pir« Wolfganga Amadeusa Mozarta.

Prve tri produkcije izvedene su scenski, dok je »Čarobna frula« zbog epidemioloških mjera i nemogućnosti održavanja zajedničkih režijskih proba izvedena koncertno.

U ovogodišnjoj produkciji »Čarobne frule« nastupili su studenti Odsjeka za solo pjevanje Umjetničke akademiju u Splitu

U ovogodišnjoj produkciji »Čarobne frule« nastupili su studenti Odsjeka za solo pjevanje Umjetničke akademiju u Splitu bas Mate Panjkota u ulozi Sarastra, tenor Vjekoslav Kaštelančić u ulozi Tamina, sopranistica Ana Malovan u ulozi Kraljice noći, sopranistica Neda Aleksić u ulozi Pamine, sopranistica Ana Čudina u ulozi Prve dame, sopranistica Rahela Ujević u ulozi Druge dame, mezzosopranistica Dora Jana Klarić u ulozi Treće dame, sopranistica Mia Gazdović u ulozi Prvog dječaka, sopranistica Marina Mrđen u ulozi Drugog dječaka te bas-bariton Matija Škiljo u ulozi Papagena. Dora Jana Klarić i Mia Gazdović su, uz spomenute uloge, tumačile i uloge Trećeg dječaka, odnosno Treće dame.

Uz vokalne soliste nastupio je i Puhački oktet Orkestra Umjetničke akademije u Splitu kojemu se pridružio pijanist Zoran Velić, dok je izvedbom ravnao mo. Hari Zlodre.

Projekt su sa studentima splitske Akademije pripremili njihovi mentori doc. Žana Marendić, doc. Terezija Kusanović, red. prof. Cynthia Hansell – Bakić, Ante Jerkunica, prof. i izv. prof. Hari Zlodre.

– Iznimno smo zadovoljni ostvarenom suradnjom sa solinskim »Zvonimirom« koja traje od 2018. i koja se potvrđuje iz projekta u projekt. Osim zadovoljstva naših studenata i kolega mentora, svakako vrijedi spomenuti i veliki interes solinske publike koja je sve naše izvedbe popratila s oduševljenjem.

Žao nam je što zbog trenutačne situacije »Čarobna frula« nije izvedena scenski kao prethodna tri projekta i što smo imali samo jednu izvedbu, ali nam je isto tako drago što smo usprkos ovom izazovnom vremenu zadržali kontinuitet, kao zalog da će se ovi naši solinski operni projekti nastaviti i ubuduće, kako u »Zvonimiru« tako i ambijentalno, na otvorenim solinskim pozornicama.

Posebno zahvaljujem ravnatelju Tonću Ćićeriću i svim djelatnicima »Zvonimira« koji svake godine na tjedan ili dva tijekom naših projekata svoju ustanovu transformiraju u malo operno kazalište i tako našim mladim umjetnicima omoguće izvanredne uvjete za rad i umjetnički razvoj – istaknuo je nakon izvedbe mo. Hari Zlodre.

 

U POVODU 50. OBLJETNICI SMRTI PJESNIKA JOSIPA PUPAČIĆA KNJIGA: MOJ KRIŽ SVEJEDNO GORI – Sudbina iscrtana žeravicom s vrha vrućega ugljena

SOLINSKA KRONIKA 322, 15. LIPNJA 2021.

Piše: Siniša VUKOVIĆ

Fotografije: Borko GUNJAČA

Svekolika je poezija Josipa Pupačića bila oživotvorenje i odraz njegova prekratkog života. Predstava u zbilji… Kao u kazalištu, tom jedincatom mjestu nepatvorene stvarnosti gdje se istinabog, najlakše legalno laže i najbrže legitimno bježi od istine… Kulise su tvarni razmaci od stvarnosti… Iluzija je legitimacija bitka u kojoj ama baš svatko može imati neki svoj, ne nužno i vlastiti, identitet

Jedan od najosebujnijih »farabuta« u hrvatskoj književnosti i bespoštedni umjetnik koji je neposredno dijelio i komplimente i falimente, Antun Gustav Matoš, baladeskno je bio odgudio u molskom tonalitetu s mnoštvom alteriranih i disonantnih tonova kako je: »smrt oduvijek imala dobar ukus…« Jasno, genijalni je naš vrli opismenjeni predšasnik – ali, ne zaboravimo, i glazbenik: violončelist! – onomad bio zabetonirao takav stav potaknut mnogim smrtima preko reda što su bile uznemirile njegov duh i vrijeme.

Josip Pupačić je s čitavom svojom obitelji nastradao u zrakoplovnoj nestreći na otoku Krku prije točno pola stoljeća 23. svibnja 1971.

Naravno, Matoš je bio inspiriran to reći potresen preranom smrću Janka Polića Kamova (umro je s 24 godine), a kasnije su zaredala umiranja preko reda i načina. Dovoljno je sjetiti se Antuna Branka Šimića, Frana Galovića, Augusta Cesarca, Ive Kozarčanina, Ivana Gorana Kovačića, Željka Sabola, pa i Augusta Šenoe ili Milana Milišića, a iz Splita su i prerano ili tragično bili nastradali Lujo Medvidović, Stipe Jakelić, Dasen Štambuk, sve pjesnici… Ni među skladateljima nije bajno u škartocu historiografije po tom pitanju: i Wolfgang Amadeus Mozart, i Vincenzo Bellini, i Vatroslav Lisinski, umrli su s oko 35 godina u živom trajanju, a i Pjotr Iljič Čajkovski nije se baš bio nauživao života…

I sad, da je prepisati ono što su, na primjer, Mozart ili Bellini skladali, a Kamov ili Šenoa napisali, bi li se moglo tom mogućem prepisivaču dati – penziju za uloženi rad? E, tim pitanjem, najmanje retoričkim, želim aktivno uključiti čitatelja u ovaj tekst…

Na svo ovo razmišljanje da, ponukala nas je sudbina pjesnika Josipa Pupačića: uže Poljičanina, šire Dalmatinca. Već dobrano potvrđeni pjesnik, realiziran i kao lirik i kao urednik u tada važnim časopisnim publikacijama, bio je pred portalom utjecaja i prošpetivom oglašavanja, jasno bivajući u prilici davanja kursa i estetskoga ukusa. Zacrtanim kriterijima, pri čijem je stvaranju fundamentalnih gradivnih elemenata i sâm sudjelovao, podvrgavao je i vlastito djelo: vazda ga ostavivši otvorenim za sva moguća propitkivanja, preispitivanja i procjenjivanja.

Tako položeno na plitici, kao da je hostija u času posvećenja na žrtveniku u prezbiteriju, biva mi pred očima svekoliko djelo Pupačićevo, čitavo djelo njegovo; do onda, do onoga kobnoga časa napisano i pušteno u javni opticaj, kao da je ono kondenzat toga pjesničkog salda, ustvari, krštena voda u kamenom baptisteriju korak-dva unutra, nakon što se u katoličku bogomolju uđe…

Pjesnik nikada ne gleda je li posvećenost prostora odana tradiciji katolištva: pjesniku je svaka bogomolja prostor nepovredive duhovne intimnosti. Ne vrijede tu ni osobne ni zdravstvene iskaznice; štoviše, tragovi sjećanja vode k tome kako je začinjavac Bepo više držao do običaja, negoli do nametnute mjere vjere…

Josip Pupačić oko godine 1956.

Pa opet, iz nekoga razloga htio je udovoljiti zovu obiteljske tradicije; htio je biti sljedbenikom familijarne baštine, pa je neposredno pred odlazak na Otok, u Veliku Britaniju, dao krstiti svoju kćerkicu jedinicu Rašeljku… Kratko nakon toga, vraćajući se iz Londona, svi su nastradali u zrakoplovnoj nesreći na otoku Krku, i evo, točno je pola stoljeća da se to dogodilo: 23. svibnja 1971.

Također, pola je vijeka i od posthumno objavljene Pupačićeve knjige »Moj križ svejedno gori«, koja je iz tiska izišla na jesen te iste godine. Sudbinska je jedna pjesma u njoj, posvećena upravo Omišlju na Krku:
»More i kopno/ Grad nad obalom/ I rub bijeloga pijeska između neba i zemlje/ Gle kako ga prebiru/ U visinama borovi/ Prstima sitnim poput sunčanih zraka/ Iglicama šapata/ Od kog se nabire more/ Zrnce po zrnce svjetlosti/ Preostale iz davnina/ Kap po kap znoja iscijeđenog iz umrle krvi/ Na svakom zrncu po stopa/ Otisnuta prema nebu (između neba i zemlje)«.

Svaki je naslov svake pjesme pisan minuskolom, baš kao što svaka pjesma ne završava točkom, već je sustavno provedena redukcija interpunkcije. I u ovomu dijelu pjesme sadržani su svi elementi što su inkrustirali sve dosadašnje Pupačićevo pjesništvo: i vatra, i voda, i zrak, i zemlja… Posebice su naglašene riječi »nebo« i »svjetlost«, te kao pretežiti likvidni element u njegovu pjesništvu, uz more i vodu (Cetinu), u ovoj je knjizi to – krv… Recimo pjesma »Vodama Cetine«:
»Vodama Cetine moj narod mrmori/ Povorke mrtvih s kamenjem na ramenu/ S kapima znoja na čelu, s kapima krvi u znoju/ Gaze – a voda do grla – zubima zarivenim u zemlju.«
Ili, u pjesmi »Biokovo«:
»Visoka svjetlosti/ Što strepiš od vlastite pa naše krvi…«
Ili, snažna profetska poruka kao opomena u pjesmi »Iz dana u dan«:
»I plaćat ćemo svoje piće posljednjim kapima djedovske krvi/ Što se već poodavno cijedi niz naše ukočene prste…«

Amblematska je naravno njegova pjesma po kojoj je knjiga i ponijela ime, a koja resi svaku antologiju hrvatske poezije koja je tiskana nakon što je ova pjesma/knjiga objavljena:
»Evo me, moj svijete, na raskršću/ I tvom i mome/ Oprostimo se. – Ti plačeš/ Moj križ svejedno gori/ Udaljuješ se; bez pozdrava, bez riječi, bez boga/ I odlazim prema istoj nepoznatoj zvijezdi (…) Moj križ svejedno gori/ Odblistava u beskraj tvoje ime/ Udaljujemo se/ I putujemo prema istoj nepoznatoj zvijezdi/ Ti toneš po svome snu/ A ja koracam/ I grcam, i grcam, i gledam prema beskraju/ Moj križ svejedno gori/ Moj križ a tvoje ime…«

Svekolika je poezija Josipa Pupačića bila oživotvorenje i odraz njegova prekratkog života. Predstava u zbilji… Kao u kazalištu, tom jedincatom mjestu nepatvorene stvarnosti gdje se istinabog, najlakše legalno laže i najbrže legitimno bježi od istine… Kulise su tvarni razmaci od stvarnosti… Iluzija je legitimacija bitka u kojoj ama baš svatko može imati neki svoj, ne nužno i vlastiti, identitet. Otuda najčešći među nama nesporazumi…

No u životu i pjesništvu Josipa Pupačića nije bilo kulisâ od stiropora, nije bilo umjetnih dimova i falših zidova od šperploče ili iverice. Svaki je njegov stih autentičan poput navlastitoga otiska prsta, svaka je njegova pjesma identična proživljenomu životu kao u ispod indiga vjernom presliku, svaka je njegova knjiga spomenik u pozitivu načinjen od životnoga materijala po ishodišnom negativu…

Takva je i Pupačićeva knjiga »Moj križ svejedno gori« – spomenik hrvatskoj književnosti i to spomenik učinjen u trajnomu materijalu u bronci, ali i spomenik njemu, njegovoj ženi Benki i kćerkici Rašeljki, kojoj je djevojčici udahnuta i blagoslovna dedikacija upisana u rukopis buduće knjige i predana nakladniku prije puta u London: ucrtana žeravicom s vrha vrućega ugljena eda bi se razgorjela do u trajan oganj, do u plam sjećanja zavazda, do u vječnu vatru, baš kao u crkvi ili katedrali.

STUDENTI UMJETNIČKE AKADEMIJE U SPLITU NA TERENSKOJ NASTAVI PO SOLINSKIM LOKALITETIMA – Restauratori, Salona i »rasturatori«

SOLINSKA KRONIKA 322, 15. LIPNJA 2021.

Arheološki lokaliteti u solinskom gradskom središtu idealna su podloga na kojoj studenti sa stručnoga gledišta mogu izravno uočiti kulturne i društvene potencijale, ali nažalost istom i neprimjerene sustave, metode i tehnike pri revitalizaciji lokaliteta odnosno arheološke baštine

Studentice treće godine konzervacije-restauracije pri Umjetničkoj Akademiji Sveučilišta u Splitu predvođene doc. dr. sc. Mionom Milišom, a u suradnji s JUK »Zvonimir« Solin u sklopu nastave posjetile su solinske arheološke lokalitete u gradskomu središtu, točnije lokalitete u zoni »B« arheološke zaštite.

Situacija s lokalitetima koji u središtu suvremenoga Solina kroz kvalitetnu ili pak ikakvu prezentaciju nisu uspjeli ostvariti svoj kulturološki, a time ni društveno identitetski potencijal kod studentica je sudeći prema njihovu interesu i komentarima ostavila dubok dojam.

Specifična rješenja u arheološkomu lokalitetu u Gradini ostavila su poseban dojam na stasajuće stručnjake s područja konzervacije-restauracije

Štoviše uspješnom terenskom nastavom u samomu je začetku dogovoren nastavak ovoga oblika međuinstitucionalne suradnje.

Sadržaji usvojeni na kolegiju »Konzervacija-restauracija arheološke baštine 2« koji se sluša na jednom od 4 specijalistička usmjerenja Odsjeka za konzervaciju i restauraciju – Konzervacija-restauracija metala i arheološke baštine tako su terenskom nastavom u solinskomu gradskom središtu dobili na dodatnomu značaju.

Kontroverzni lokalitet na kojemu je nedavno pronađen pa izgubljen dio gradskih bedema koji su štitili salonitansku luku, dio antičke ulice uz samostan svetoga Rafaela, gradilište budućega Kulturno-informativnoga centra sa senzacionalnim nalazima antičkih mozaika, arhitektonski sklop uz Istočnu salonitansku baziliku na kojemu će se uskoro podići stambeno poslovna zgrada te u konačnici Gradina u kojoj se uređuje nova ljetna pozornica idealan su poligon na kojemu studenti sa stručnoga gledišta mogu izravno uočiti kulturne i društvene potencijale, ali nažalost istom i neprimjerene sustave, metode i tehnike pri revitalizaciji lokaliteta.

Ostatci antičkoga bedema pronađeni pa izgubljeni na lokalitetu jugoistočno od Gospina otoka

– Tumačiti materiju o konzervaciji i restauraciji arheološke baštine studentima u razredu u Splitu uz najveći arheološki lokalitet u Hrvatskoj udaljen tek nekoliko kilometara od te iste predavaonice, bio bi apsurd. Postoji i onaj pametan niz u pedagoškoj edukaciji: »Reci mi i zaboravit ću. Nauči me i možda ću se sjetiti. Uključi me i sigurno ću naučiti.«

Iako su za Salonu svi odavno čuli tijekom školovanja, potrebno je osvijestiti potencijal neistraženih područjâ lokalitetâ, potencijal vrhunskoga arheološkog materijala, te potencijal da zaista dugi niz godina na lokalitetu odrastaju generacije mladih restauratora, arheologa, povjesničara umjetnosti, ali i mnogih drugih struka.

Kao profesori budućim mladim restauratorima, kroz suradnju s raznim kulturnim institucijama, svjedoci smo nepovezanosti i nekoordiniranosti, što samo otežava pokušaj zaštite arheoloških lokaliteta, a tako i arheoloških nalaza koji su posljedica svakoga arheološkog istraživanja – istaknula je doc. dr. sc. Miona Miliša.

ŽENSKA KLAPA »TAMARIN« I UDRUGA »SOLINJANI« GOSTOVALI KOD MAKEDONSKO-HRVATSKOGA DRUŠTVA – HRVATSKI KULTURNI CENTAR »MARKO MARULIĆ« U BITOLI – Solinsko bitolska obitelj

SOLINSKA KRONIKA 322, 15. LIPNJA 2021.

Fotografije: Jakov TEKLIĆ

Sve nazočne u dvorani Nacionalne ustanove Centra za kulturu Bitola pozdravio je Branko Maretić, predsjednik MKD-Hrvatski kulturni centar »Marko Marulić«, a među njima je bila i Nives Tiganj, veleposlanica RH u Republici Sjevernoj Makedoniji, te Vlado Uzelac, savjetnik u Veleposlanstvu, gradonačelnica Bitole Nataša Petrovska, gradonačelnik Općine Novaci Ljube Kuzmanoski, te Maja Andonovska Ilijevski, ravnateljica Nacionalne ustanove Centra za kulturu Bitola

Sat kula u Bitoli

Ženska klapa »Tamarin« i članovi Udruge »Solinjani« još jednom su potvrdili svoje prijateljstvo s Makedonsko-hrvatskim društvom – Hrvatski kulturni centar »Marko Marulić« u Bitoli.

Na poziv toga bitolskog društva i njihova predsjednika dr. sc. Branka Maretića Solinjani su boravili četiri dana u Republici Sjevernoj Makedoniji, a sve kako bi obilježili Dan državnosti Republike Hrvatske prilikom kojega je klapa »Tamarin« predstavila našu tradiciju pjesmom, a Udruga Solinjani gastronomijom, nošnjama i zapisima naše pučke tradicije.

Bilo je zaista dirljivo kada su »Solinjani« uredili svoj stol pun mirisa Dalmacije pred prostorima Nacionalne ustanove Centra za kulturu Bitola. Od kroštula, rafiola, pandulata, šapica, kuglofa, dukata, orahnjače…, do domaćih likera poput orahovice, rogačuše, limunčela, prošeka ili višnjevače, koji su zajedno sa solinskim suvenirima krasili dugi stol ukrašen rikamanin stolnjakom.

Domaćini i uzvanici su bili oduševljeni, a još kad su »Tamarinke« zapjevale ugođaj je bio upotpunjen. Na repertoaru njihova koncerta bile su i domoljubne skladbe poput »Bože čuvaj Hrvatsku«, kao i izvorni napjevi, te autorske klapske pjesme, a osim naše hrvatske izveli su i makedonsku državnu himnu, što je također posebno razgalilo posjetitelje.

Sve nazočne u dvorani Nacionalne ustanove Centra za kulturu Bitola pozdravio je Branko Maretić, predsjednik MKD-Hrvatski kulturni centar »Marko Marulić«, a među njima je bila i Nives Tiganj, veleposlanica RH u Republici Sjevernoj Makedoniji, te Vlado Uzelac, savjetnik u Veleposlanstvu, gradonačelnica Bitole Nataša Petrovska, gradonačelnik Općine Novaci Ljube Kuzmanoski, te Maja Andonovska Ilijevski, ravnateljica Nacionalne ustanove Centra za kulturu Bitola.

– Ovaj povijesni datum prilika je da se podsjetimo neprocjenjivosti hrvatskoga zajedništva i svih trenutaka koje smo skupa u bremenitim vremenima prošli i kojima je naša Hrvatska vratila svoju suverenost i demokraciju – poručio je u uvodu Branko Maretić.

Udruga Solinjani i domaćin Branko Maretić uz tradicijski stol

Veleposlanica Nives Tiganj već je na samomu početku, prilikom ulaska u dvoranu, izrazila oduševljenje tradicijski bogato ukrašenim stolom i načinom kako su Solinjani predstavili svoju baštinu, do samog koncerta »Tamarinki« i anegdota kako su živjeli stari Solinjani.

– Ovo je potvrda koliko naše dvije države imaju visoku razinu odličnih prijateljskih, političkih, bilateralnih odnosa, a promocija svega onoga s područja kulture je zapravo najbolji ambasador naše suradnje – rekla je veleposlanica čestitavši Branku Maretiću na organizaciji ovakvih događanja.

– Svaki sam puta oduševljena kada se promovira hrvatska kultura prilikom posjeta naših društava i svih drugih umjetnika, a svaki taj susret mi govori koliko su zapravo naša dva naroda bliska i povezana. Nadam se da će epidemiološke mjere dozvoliti da državljani Republike Sjeverne Makedonije turistički posjete Hrvatsku, a isto tako i naši hrvatski znamenitosti koje ova zemlja ima u nemalom broju.

Hvala također na ovom koncertu i predstavljanju, bili ste sjajni, a ova Kraljica Jelena će u spomen na ovaj susret krasiti salu našega Veleposlanstva u Skoplju – rekla je veleposlanica primajući na dar od Hele Milišić, predsjednice Udruge »Solinjani« te u ime klape Tamarin ovaj lijepi suvenir iz solinskoga Doma »Zvonimir«.

Pokrovitelj ove manifestacije je između ostalih i Splitsko-dalmatinska županija, iz sredstava za Hrvate izvan Republike Hrvatske, dok je solinske suvenire osigurao Grad Solin, a koji su također uručeni i ostalim uzvanicima, te domaćinu.

»Solin sve u šešnest« u Makedoniji

Crtice iz života staroga Solina predstavila je iz svoje knjige »Solin sve u šešnest« i Mia Sesartić, članica Udruge »Solinjani«, a u sklopu večeri predstavljena je i knjiga makedonskoga književnika i akademika Zorana Pejkovskog »Hrvatski kazališni glumci i redatelji koji su u Makedoniji radili od 1913. do 1941.«. Knjigu je predstavio promotor i recenzent prof. dr. Dimitar Pandev iz Skopja.

Čitav program Dana državnosti Republike Hrvatske zaokružen je zajedničkom pjesmom »Croatio, iz duše te ljubim«.
Solinjani su u sklopu svoga boravka bili u obilasku grada i njegovih znamenitosti, a posebno oduševljenje iskazali su nakon posjeta Muzeju Bitola i antičkom lokalitetu Heraklea, a također i crkvi Presvetoga Srca Isusova u gradskomu središtu, upravo na istoimeni blagdan 11. lipnja kada je svetu misu predvodio i skopski biskup msgr. Kiro Stojanov uz koncelebraciju župnika don Davida L. T. Regalada.

Tom je prilikom skopski biskup msgr. Kiro Stojanov zahvalio na dolasku na svetu misu u povodu proslave ovoga velikog katoličkog blagdana u Bitoli.
– Pozdravite nam Solinjane i svetište Gospe od Otoka, hvala vam što ste svojim dolaskom i nošnjama uveličani blagdan Presvetog Srca Isusova – rekao je biskup pozvavši sve prisutne na zajedničko fotografiranje.

Posebno nam se na kraju u razgovoru zahvalio i Petar Dimitrovski, laik koji pomaže župu Presvetog Srca Isusova, što smo posjetili njihovu malu katoličku zajednicu, tim više mu je bilo drago što stižemo iz Dalmacije jer je, kako je rekao, on rođen u Šibeniku, majka mu je iz Tisnoga.

Lijepih trenutaka ni druženja nije nedostajalo, a u večeri 12. lipnja nakon programa proslave Dana hrvatske državnosti u Centru za kulturu Bitola zapjevale se i hrvatske i makedonske pjesme, sređivali su se dojmovi i dan nakon.

Tamarinke su pismom razgalile srca okupljenih

– Klapa »Tamarin« ove godine slavi svoju 30. obljetnicu djelovanja te je pozvana od strane organizatora proslave da svojim sudjelovanjem i koncertom uveliča svečanost predstavljanjem hrvatske kulturne baštine klapskoga pjevanja, koje je zaštićeno kao nematerijalno dobro na popisu svjetske kulturne baštine UNESCO-a.

Ova međunarodna suradnja naših »Tamarinki« i MHD – hrvatskog kulturnog centra »Marko Marulić« koja traje već desetak godina nastoji učvrstiti potrebe za prepoznavanjem važnosti tradicije, osobito značaj očuvanja kulturne baštine i kulturnoga identiteta hrvatske manjine, te osjećaja svoje pripadnosti u državama regije i hrvatske dijaspore u svijetu – istaknula je Rosita Martić iz »Tamarinki« još uvijek pod dojmom čitave atmosfere nakon koncerta.

Hela Milišić, predsjednica Udruge Solinjani rekla je pak kako je njima ovo drugi susret s Makedonsko-hrvatskim društvom iz Bitole, bili su im već jednom domaćini u Solinu te se raduju što su im gastronomiju, kao i zapise naše pučke tradicije mogli uz posebno zadovoljstvo na ovaj način predstaviti u Bitoli.

Osim bitolskoga kraja prošetali smo i Ohridom, uz Ohridsko jezero do Biljaninih izvora, a Ana Žižić, u ime svojih »Tamarinki« i Hela Milišić u ime Udruge »Solinjani« su na kraju susreta izrazile veliki ponos ovakvim predstavljanjem Solina i Hrvatske u želji za daljnjom uspješnom suradnjom na sličnim projektima.

 

ČLAN BK “SALONA” IZ SOLINA, JE NA OLIMPIJSKIM IGRAMA U TOKIJU! – Boksač »Salone« Luka Plantić je olimpijac!

SOLINSKA KRONIKA 322, 15. LIPNJA 2021.

Dečko iz Sesveta i novi stanovnik Solina Luka Plantić (24) protutnjao je Parizom i izborio nastup na Olimpijskim igrama. U polufinalu je odmjerio snage s Britancem Benjaminom Whittakerom, no glavni cilj je ostvaren – plasman u Tokio

Boksač Luka Plantić, član BK Salona iz Solina, je na Olimpijskim igrama u Tokiju! On je bio prvi hrvatski boksač koji se kvalificirao. Sve čestitke Luki i njegovu treneru Tomislavu Bašiću. U četvrtfinalu turnira u Parizu uvjerljivo je jednoglasnom odlukom sudaca 5:0 pobijedio Irca Emmeta Brennana! Bravo Luka, s tri čiste pobjede u kvalifikacijama osigurao je nastup u Tokiju u poluteškoj kategoriji (-81kg).

Višestruki hrvatski prvak u poluteškoj kategoriji u silovitom je stilu, nezaustavljivo pobijedio trojicu suparnika u kvalifikacijama i prolaskom u polufinale turnira u Parizu osigurao olimpijsku vizu i ispunio olimpijski san! Luka je savršeno odradio kvalifikacijski turnir – lani u Londonu startao je trijumfom nad nositeljem Austrijancem Umarom Džambekovom, a u Parizu je prvo uraganskim prekidom u prvoj rundi slomio Armenca Gora Nersesyana, a onda uvjerljivo slavio nad Ircem Emmetom Brennanom!

Luka je protiv irskoga borca Brennana krenuo u svom stilu, u nezaustavljivom jurišu od prve minute, ispucao seriju udaraca u tijelo i glavu Brennana, načeo i brzo razbio gard čvrstog Irca i već nakon prve minute prve runde prisilio suca na brojanje. Plantić je dominirao prvu rundu koju je dobio jednoglasnom odlukom. Irski boksač došao je do daha u drugoj rundi, opreznije izbjegavao Plantićeve ulaske, a i tu rundu Luka je dobio podijeljenom odlukom 4:1. U trećoj rundi Plantić je spustio tempo, orijentirao se na kontre i prošlo je nekoliko žestokih koje su obeshrabrile Irca. I tu je rundu Plantić dobio jednoglasno i uzdignutih ruku, u naletu emocija dočekao kraj meča i svog olimpijskog puta.

U ponedjeljak, 7. lipnja polufinale protiv Britanca Benjamina Whittakera, visokog boksača dugačkih ruku, odličnog tehničara i vrlo pokretnog, no glavni cilj je ostvaren – Luka je dohvatio zvijezde i olimpijske snove, te je rekao nakon meča:

– Godinu dana radili smo za ovaj trenutak i pripremali se za kvalifikacije. Došao sam maksimalno spreman, jako sam napredovao i znao sam da me nitko ne može zaustaviti. Četvrtfinale protiv Irca bilo mi je kao finale Svjetskog prvenstva, veliki pritisak, a kao što sam najavio – znao sam da sam veći »fighter« od njega i od bilo koga i da ću to dokazati. Nije bilo jednostavno, vrlo je čvrst, nije posustajao sve tri runde.

Imao sam snage za još nekoliko rundi, ali nakon prve dvije bilo je jasno da imam veliku prednost i da se mogu i malo štedjeti za polufinale. Borba s Whittakerom bit će puno opuštenija, bez pritiska, sad ću uživati u boksu, a uspjeh ćemo proslaviti po povratku u Hrvatsku.

– Presretni smo, Luka se vrhunski pripremio i odradio borbe za plasman u Tokio. Za Irca se nismo posebno taktički pripremali, bili smo koncentrirani da Luka nakon pobjede nad Armencem bude maksimalno fokusiran i da nametne svoj stil, napade i serije bez predaha. U polufinalu ćemo biti opušteniji, ali želimo i u Parizu otići do kraja i vratiti se sa zlatnom medaljom – rekao je nakon meča trener Tomislav Bašić.

Napravili su već sve što su zacrtali, i više od toga. Luka Plantić protutnjao je Parizom, borit će se na Olimpijskim igrama u Tokiju! Dečko iz Sesveta, naš heroj iz Solina gdje je preselio da bi se s trenerom Tomislavom Bašićem pripremio na najbolji mogući način za nastavak kvalifikacija i plasman u Tokio, posvetio se potpuno treninzima i boksu i apsolutno je zaslužio sve čestitke i olimpijski turnir!

Naklon do poda, sve čestitke Luki i treneru Bašiću u BK Salona i Hrvatskom boksačkom savezu koji ih je pratio i podržavao u svim fazama priprema i akcijama koje su ih lansirale na Olimpijske igre!

Izvor: Hrvatski boksački savez

PREDSJEDNIK KLUBA IVAN SPAJIĆ I TRENER IVAN MATIĆ, NASTAVLJAJU SURADNJU I U NOVOM PRVENSTVU – Nova sezona je ključna za budućnost kluba

SOLINSKA KRONIKA 322, 15. LIPNJA 2021.

Piše: Miro PODRUG

Koliko novi raspored političkih snaga u Gradskom vijeću Solina može utjecati na ustrojstvo i rad najstarijeg sportskog kluba u Solinu?

U taboru nogometnog drugoligaša Solina jedino su igrači prve momčadi na odmoru, dok mlađi uzrasti još nisu završili svoja natjecanja. Pionirima i kadetima za ostanak u 1. HNL bilo je potrebno osvojiti samo jedan bod uz Jadro protiv vršnjaka NK Zagreba. Pioniri su izgubili 0:1, a kadeti su pobijedili 3:1, »hat-trick« Nine Majdova. Solin je praktički dva kola prije završetka prvenstvenoga natjecanja osigurao ostanak u Drugoj HNL, pod vodstvom trenera Ivana Matića i paskom predsjednika kluba Ivana Spajića. Igrači su na zasluženom odmoru nakon zajedničkog druženja u Čaporicama!

Predsjednik kluba Ivan Spajić nam je iskazao zadovoljstvo, jer su ostvarili cilj, a to je ostanak u ligi, te je rekao:

– Trener Matić ostaje na kormilu i slijeće sezone u to nema dvojbe, a razgovori sa svim igračima bit će obavljeni ovih dana. Jedino je službeno otišao Argentinac Daniel Tobias Donsanti, koji je bio na posudbi. Ističu ugovori s napadačem Valentinom Vujinovićem i lijevim braničem Romariom Matovom, dok je stoper Domagoj Franić obećao ostanak ako ne nađe puno bolji angažman u inozemstvu. Pripreme za novu sezonu su planirane početkom srpnja.

Ivan Matić i Ivan Spajić, trener i predsjednik Solina

Koliko novi raspored političkih snaga u Gradskomu vijeću Solina može utjecati na ustrojstvo i rad najstarijega sportskog kluba u Solinu? A dakako i Redovna izborna skupština kluba, koja je planirana krajem lipnja. Predsjednik kluba Spajić nam je dao neke odgovore:

– Poznato je da sam predsjednik kluba od prošloga ljeta, nakon ostavka Mire Dugeča. Odlučio sam se kandidirati za novi mandat od četiri godine. Poznato je da je NK Solin klub od posebnoga značaja za grad Solin, te će ustrojstvo kluba ovisiti i o odlukama donesenim na Skupštini kluba. Postoji prijedlog da se smanji broj članova Izvršnoga odbora, po meni glomaznog, s 15 na devet ili jedanaest.

Solin je praktički pobjedom nad Junakom u Sinju, dva kola prije završetka prvenstvenoga natjecanja osigurao ostanak u Drugoj HNL., premda je Hajduk II na ljestvici ispred Solina. Po postojećim propozicijama Druge HNL tri najlošije plasirana napuštaju ligu, Međimurje i Junak, te plus Hajduk II, koji je službeno odustao od natjecanja u slijedećoj sezoni!

– Bila je ovo teška sezona. Iskreno moram reći dok sam pohvatao konce trebalo je proći neko razdoblje. Strpljiv i stručan rad je došao na naplatu u nizu od šest utakmica bez poraza, što je trasiralo ostanak. A nadasve mir u radu, što su potvrdili i igrači.

Naš cilj je zadržati okosnicu momčadi uz naše nade ponikle uz Jadro, slijedeća je sezona ključna za budućnost kluba, jer ispada čak pet klubova. Zašto? Slijedi u sezoni 2022./2023. novo ustrojstvo prva tri razreda natjecanja u HNL – rekao je stari, a prema najavama za sada, i budući predsjednik NK Solin Ivan Spajić.

Solinjani pobjedom u Sinju praktički osigurali ostanak u Drugoj HNL

Pod paskom Splićanina Ivana Matića (49) drugoligaš Solin je praktički dva kola prije završetka prvenstvenoga natjecanja osigurao ostanak u ligi. On je službeno na kormilo Solina od zaostale utakmice 6. kola protiv Hajduka II uz Jadro, a nakon smjene Ivana Bubala momčad je tri utakmice vodio pomoćni trener Duje Tokić.

Uvjerljivom pobjedom u Sinju nad izravnim suparnikom Junakom (4:1), momčad Solina je potvrdila igračku kvalitetu i mjesto u drugoligaškomu razredu natjecanja. Matić je opravdao povjerenje uprave kluba na čelu s predsjednikom Ivanom Spajićem.

Solinjani su zimovali na posljednjemu mjestu u 2. HNL, a u drugomu dijelu struka je ostala nepromijenjena, Matićev prvi pomoćnik je Duje Tokić, trener vratara Hrvoje Višić, a za kondicijske pripreme je zadužen Josip Maleš.

Modri su ove sezone mnogo bodova prosuli uz Jadro, koje je ranije imalo epitet neosvojive tvrđave (pet poraza i šest remija), ali su zato u gostima ubilježili pet pobjeda i dva neodlučna rezultata, zasigurno više od većine klubova koji se bore za vrh ljestvice.

– Drugi dio smo započeli pobjedom protiv Intera, no uslijedila je možda najlošija serija, kući neriješeno s Opatijom i minimalan poraz od BSK-a, te dva poraza u gostima, od Kustošije i Dinama II. Mnogi su nas tada otpisivali no, imao sam povjerenje u igrače. Uslijedila je pozitivna serija od šest utakmica bez poraza, četiri pobjede i dva neodlučna – počeo je priču solinski strateg Ivan Matić, te naglasio:

– Nakon kiksa od Orijenta u Solinu dokazali smo psihičku snagu i moć. Dobili smo važne utakmice, Osijeka II i Junak u gostima. Protiv Osječana smo uspjeli okrenuti rezultat, a u Sinju psihički i tehnički odradili utakmicu.

U drugomu dijelu prvenstva postigli smo 29 pogodaka, a primili 23 što je pozitiva za gornji dio ljestvice. Dokazali smo kvalitetan rad, zahvaljujući igračima i stručnomu stožeru. U svakomu slučaju velika prevaga je i dodatno dobra atmosfera u klubu od strane uprave na čelu s predsjednikom Spajićem koji su nam omogućili vrlo dobre uvjete za rad. Važno je, jer kada rezultat ne odgovori željama, možeš diskutirati i tražiti prava rješenja.

Dolaskom Ivana Matića na kormilo Solina predsjednik Ivan Spajić je imao veliko povjerenje, i potvrđeno je da je bio u pravu, jer je Matić nije »ho-ruk« trener, odnosno trener šok terapije, nego rada i kontinuiteta. Uza sve to imao je i dobro posložen izbor kvalitetnih igrača na svim pozicijama.

– Mislim da svaki trener teži tome. Da ima podršku ljudi, koji vode klub i tada mu je lakše raditi. I u svemu tome je najvažnija reakcija igrača, kada oni slijede određene ideje, filozofiju i osjete da je to pravi put. Tada te i sportska sreća nagradi.

Općenito imali smo vrlo malo oscilacija što se tiče igre bez obzira na rezultate. A i kući nismo bili toliko dominantni rezultatski, dok smo u gostima uknjižili pet pobjeda i dva neriješena rezultata.

Unatoč glavnomu cilju da Solin bude drugoligaš u slijedećoj sezoni, uspjeli smo i promovirati nekolicinu mladih igrača. A svakako je dobitak strpljivo čekanje i opravak za drugi dio Ninčevića, Llanosa i Puljića, jer su uz dolazak igrača za drugi dio svojom kvalitetom itekako doprinijeli našem rezultatu, i samim tim nastavili razvoj naših mladih igrača. Plus promijenili smo mentalitet u pobjedničku momčadi.

Jeste li razgovarali za slijedeću sezonu? Pitali smo Matića prije dvije posljednje utakmice, s Dugopoljem i Međimurjem.

– Skupština kluba je krajem lipnja mjeseca i pitanje je upravljačke strukture. Kako stvari stoje normalno je izgledan i nastavak suradnje – zaključio je trener Ivan Matić, koji je u Solin došao iz trećeligaša istarskoga Novigrada, a ranije je vodio bivše prvoligaše RNK Split i NK Rudeš, te u stožeru mlađih selekcija HNS-a. Matić je i bivši igrač Solina, i to u sezonama 1994./1995. i 1995./1996.

Konačna ljestvica 2.HNL

Prisjetimo se Drugu HNL napuštaju tri kluba, Međimurje, Junak i Hajduk II, koji je najavio službeno prestanak natjecanja u 2. HNL. Prvak Hrvatski dragovoljac je novi član 1. HNL, a u Drugu HNL se vratio Varaždin. U slijedećoj sezoni liga će brojiti 16 klubova, a 16. član će biti najbolji trećeligaš nakon kvalifikacija!
Redoslijed 2.HNL, nakon posljednjeg 34. kola: 1. Hrvatski dragovoljac 59, 2. Rudeš 57, 3. BSK Bijelo Brdo 55, 4. Cibalia 51, 5. Kustošija 51, 6. Sesvete 51, 7. Opatija 50, 8. Dugopolje 48, 9. Dubrava Tim Kabel 46, 10. Inter-Zaprešić 45, 11. Orijent 1919 45, 12. Croatia 44, 13. Dinamo II 43, 14. Osijek II, 15. Hajduk II 41, 16. Solin 38, 17. Junak 34, 18. Međimurje 24.
M.P.

Novi broj Solinske Kronike

posljednji broj solinske kronike

Pratite nas

   Facebook

   RSS

   Newsletter

Zvonimir Solin Newsletter

Najvažnije vijesti u vašem email sandučiću