TEME 28. SJEDNICE GRADSKOGA VIJEĆA GRADA SOLINA – Komunalna infrastruktura i sredstva za političke stranke

SOLINSKA KRONIKA 318, 15 veljače 2021.

Svrha novih odredbi je konačno razrješenje pravnoga statusa komunalne infrastrukture koja nije evidentirana u katastru i koja nije upisana u zemljišne knjige radi usklađenja upisa sa stvarnim stanjem izgrađene komunalne infrastrukture

Političke stranke i nezavisni vijećnici koji čine aktualni saziv Gradskoga vijeća financiraju se do travnja ove godine

Osim o vranjičkim ekološkim problemima vijećnici su na 28. sjednici održanoj 3. veljače raspravljali o odluci o utvrđivanju svojstva komunalne infrastrukture kao javnoga dobra u općoj uporabi. Odluku je predstavila Sanja Samardžija, pročelnica Odjela za komunalne djelatnosti i upravljanje prostorom, a ista je vezana uz nove odredbe Zakona o komunalnom gospodarstvu koje određuju da komunalnu infrastrukturu čine: nerazvrstane ceste, javne prometne površine na kojima nije dopušten promet motornih vozila, javna parkirališta, javne garaže, javne zelene površine, građevine i uređaji javne namjene, javna rasvjeta, groblja i građevine namijenjene obavljanju javnoga prijevoza. Zakon također uređuje pravno-tehničke radnje te postupak evidentiranja u katastru i upis u zemljišne knjige komunalne infrastrukture izgrađene do dana stupanja na snagu navedenog Zakona.
– Svrha ovih odredbi je konačno razrješenje pravnoga statusa komunalne infrastrukture koja nije evidentirana u katastru i koja nije upisana u zemljišne knjige radi usklađenja upisa sa stvarnim stanjem izgrađene komunalne infrastrukture – objasnila je pročelnica Samardžija.
Uslijedio je prijedlog odluke o raspoređivanju sredstava za financiranje političkih stranaka i nezavisnih vijećnika za razdoblje od siječnja do travnja 2021. koje je detaljnije predstavila pročelnica odjela za proračun i računovodstvo Tihana Žižić.
– Pred nama su lokalni izbor te formiranje novoga saziva Gradskog vijeća tijekom svibnja ove godine, pa smo sukladno tome donijeli odluku da se političke stranke i nezavisni vijećnici koji čine aktualni saziv Gradskoga vijeća financiraju do travnja ove godine, a od svibnja na dalje naknada će se dodjeljivati članovima novog saziva – objasnila je pročelnica Žižić.
Najavljena točka dnevnog reda vezana uz Strategiju upravljanja imovinom Grada Solina za razdoblje od 2021. do 2027. odgođena je za narednu sjednicu jer je odlučeno kako će se prije rasprave o ovoj temi objaviti javni poziv za savjetovanje sa zainteresiranom javnošću.

VIJEĆNIČKA PITANJA – AKTUALNOSTI U SOLINSKIM MJESNIM ODBORIMA

Ažurno i gorljivo sve do granice s Klisom

Na sjevernim obroncima Kozjaka nikada kroz povijest nije zabilježeno postojanje šume crnogorice. Europski projekti će situaciju stubokom promijeniti

U dijelu sjednice rezerviranomu za vijećnička pitanja vijećnik Marin Matijević (nezavisni) zanimao se za radove na Blacama, točnije za vađenje autohtonog bilja i sadnju crnog bora i čempresa koje se provode pod okriljem Europskoga poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj.
Zanima me o čemu se točno radi i koliko sadnica se planira posaditi – pitao je Marin Matijević.
Pročelnica Odjela za gospodarstvo, zaštitu okoliša i europske fondove Marijana Žižić najavila je da će odgovor na ovo pitanje dostaviti na sljedećoj sjednici Gradskoga vijeća.
Matijević je ovom prilikom ponovio i prije iznesenu inicijativu o potrebi tiskanja novoga plana grada, a zatražio je još i da mu se dostavi izvještaj o svim gradskim projektima koji se financiraju iz europskih fondova.
Jedan od prijedloga vijećnika Matijevića odnosio se i na postavljanja mjerne stanice za mjerenje kakvoće zraka u Vranjicu, naime, vijećnik je predložio da se ispita mogućnost premještanja postojeće mjerne stanice tvrtke »Cemex« iz kave u kojoj je trenutačno smještena na područje vranjičkoga poluotoka.

Parkiralište i kanalizacija Priko vode

Kritični nedostatak parkirališnoga prostora jedan je od gorućih problema naselja Priko vode

Vijećnik Niko Režić (Bolji Solin) zatražio je da mu se pisano dostavi informacija o osobi ili tvrtki koja je zadužena za radove na Novomu groblju u Solinu kao i izvješće o specifikaciji troškova za radove na stadionu NK Sloge u Mravincima.
Vijećnik Josip Brčić (Bolji Solin) predložio je da se parkiralište pored poslovnoga centra u naselju Priko vode prepusti na upravljanje korisnicima Poslovnog centra, odnosno da oni budu koncesionari istoga kako bi se taj prostor konačno adekvatno uredio.
Brčića je osim toga zanimalo kada kreću radovi na izgradnji kanalizacije na području Arapovca, a odgovorio mu je predsjednik Gradskoga vijeća Renato Prkić (HDZ) ističući kako je sredinom prosinca dobivena suglasnost Hrvatskih voda za navedeni projekt te se očekuje poziv za savjetovanje i raspisivanje javnoga natječaja.
Vijećnicu Dolores Jaman (SDP) zanimalo je kada će se u sklopu Prostornoga plana definirati namjena prostora u dijelu zapadno od Ulice Marka Marulića, uz predio Dvorine.
Prema riječima pročelnice Odjela za komunalne djelatnosti i upravljanje prostorom Sanje Samardžije u tijeku je izrada izmjena i dopuna Prostornoga plana Grada Solina.

Pitanje kanalizacije i pročistača na Izvoru

Veliki odroni zemljišta nakon oborina doveli su u pitanje način i kvalitetu saniranja pokosa i litice iznad novouređenoga poligona na Izvoru

Vijećnik Mario Jaman (SDP) upozorio je na učestalo parkiranje vozila na samoj prometnici u dijelu Ulice Marka Marulića pored novoga stambenog objekta te na formiranje ilegalnih odlagališta otpada od Vidovića mosta put Majdana.
Jaman je istaknuo i činjenicu da na prostoru bivšeg tupinoloma koji je uređen kroz projekt »Jadro izvor života« nema sanitarnog čvora ni fontane.
Osim toga uslijed kiša dolazi do slijevanja vode s pokosa koja se potom spušta do stambenih objekata – upozorio je vijećnik Jaman.
Pročelnica Marijana Žižić i ovom je prilikom naglasila kako je realizirana tek prva faza projekta »Jadro izvor života« te da je upravo dobivena pravomoćna dozvola za realizaciju druge faze koja uključuje niz popratnih sadržaja, između ostaloga i sanitarni čvor, te kompletno uređenje prostora i organizirani nadzor.
Vijećnik Ivan Andabak (NLM) pitao je ima li Grad informaciju kada bi trebala krenuti izgradnja pročistača vode na izvoru Jadra, a upozorio je i na nužnost izmjene dotrajalih drvenih stupova HEP-a u Rupotini. Uz to predložio je da se, s ciljem povećanja sigurnosti u prometu, postavi ogledalo na križanju Ulice braće Radić i Ulice Ante Starčevića u naselju Rupotina.
Predsjednik Gradskoga vijeća najavio je skoro raspisivanje natječaja za odabir izvođača radova za pročistač vode na Jadru koji se realizira pod okriljem VIK-a, a rok za dovršetak projekta je 24 mjeseca. Nadalje, apelirao je da se pitanje vezano uz izmjenu dotrajalih drvenih stupova uputi nadležnim službama HEP-a.

Puževim korakom do semafora

Privremena semaforizacija rotora Bilice najavljena je na sjednici Gradskoga vijeća u veljači prošle godine

Vijećnk Davor Mikas (Bolji Solin) komentirao je činjenicu da se još uvijek ne nazire kraj dugogodišnjem sporu oko granica između grada Solina i općine Klis. Osim toga zanimalo ga je kada bi se trebala realizirati privremena senaforizacija rotora Bilice koju je predstavnik Hrvatskih cesta Goran Puž najavio na sjednici Gradskoga vijeća u veljači prošle godine.
Kada je riječ o granicama moram reći da u Gradu Solinu poduzimamo sve što je u našoj moći kako bi se to riješilo, ali predmet je još uvijek na Ministarstvu uprave. Što se tiče postavljanja semafora na rotor Bilice prema podacima dostupnim na stranicama Hrvatskih cesta vidljivo je da je izabran izvođač radova što znači da bi uskoro trebali krenuti radovi – odgovorio je Renato Prkić.
Vijećnik Vedran Duvnjak (NLM) zatražio je da mu se dostave pismeni odgovori na tri pitanja: posjeduje li Grad dio zemljišta na prostoru bivšega »Salonita«, kolika je vrijednost sadnica koje je Vlastiti komunalni pogon nabavio tijekom 2019. i 2020. godine te koliko je službenih putovanja od 2017. do danas na koja je gradonačelnika Dalibora Ninčevića vozio službeni vozač.
Vijećnik Josip Marković (HDZ) upozorio je na urušavanje potpornih zidova na Putu Salone te na potrebu tamponiranja makadamskog puta koji je trenutačno u lošem stanju. Osim toga apelirao je da Grad kontaktira Hrvatske vode kako bi se Jadro očistilo od otpada koji se nagomilao nakon nedavnih kiša.
Vijećnicu Ivanu Sedlar (HDZ) zanimalo je kada je planirano postavljanje javne rasvjete u Ulicu Blage Zadre, a upozorila je i na odlaganje glomaznoga otpada na zelenoj površini uz Držićevu ulicu.
Postavljanje javne rasvjete u Ulicu Blage Zadre trebalo bi krenuti za otprilike mjesec dana, a što se tiče gomilanja glomaznog otpada moram ponoviti kako svi građani koji uredno podmiruju komunalnu naknadu imaju pravo na besplatni kontejner za glomazni otpad – rekao je predsjednik Gradskoga vijeća.
Vijećnik Ivan Spajić (HDZ) zatražio je da mu se dostavi pismeni odgovor vezan uz nužnu sanaciju dijela Ulice put Blaca koji se urušio tijekom obilnih kiša.

SJEDNICI GRADSKOGA VIJEĆA NAZOČILI PREDSTAVNICI GRAĐANSKE INICIJATIVE »MJESTO KOJE HOĆE ŽIVJETI 2020.«

Vranjički papirnati ždralovi

Predstavnik Građanske inicijative Pino Ivić iznio je zapanjujući podatak da su članovi inicijative u nepunih šest mjeseci, koliko djeluju, na različite adrese odgovornih službi koje bi mogle zaustaviti zagađenje, odnosno kazniti počinitelje, poslali oko 600 prijava zbog zagađivanja mora i zraka

Nedavni incidenti u Vranjicu samo su vrh ekološke sante koja kruži oko ovoga bisera kaštelanskoga zaljeva

Solinski gradski vijećnici jednoglasno su podržali Vranjičane u njihovoj borbi protiv sustavnoga zagađivanja koje narušava kvalitetu života i zdravlja u njihovu mjestu, ali i u široj okolici. Naime na 28. sjednici Gradskoga vijeća, kojoj su nazočili predstavnici Građanske inicijative »Mjesto koje hoće živjeti 2020.«, Martina Grgić Vukić, Pino Ivić i Ivan Milišić, te predsjednik Vijeća mjesnoga odbora Vranjic Josip Jurić, vijećnici su raspravljali o problemima s kojima se mještani vranjičkoga poluotoka svakodnevno susreću, a koji su u posljednje vrijeme kulminirali.
– Truju nas sa svih strana. Na prostoru »Salonita« koji je u stečaju djeluju brojni privatnici koji nas svojom proizvodnjom, plastikom, metalom i bojama, neprestano zagađuju. Osim toga tu je i problem nekadašnjega remontnog brodogradilišta oko kojega se vode pravne bitke vezane uz koncesiju, a u kojemu se pjeskare brodovi na otvorenom i pali plastični otpad, gume i obojano drvo – rekao je predstavnik Građanske inicijative Pino Ivić iznoseći zapanjujući podatak da su članovi inicijative u nepunih šest mjeseci, koliko djeluju, na različite adrese odgovornih službi koje bi mogle zaustaviti ovo zagađenje, odnosno kazniti počinitelje, poslali oko 600 prijava zbog zagađivanja mora i zraka.

Uspavane inspekcijske službe

Nekadašnje remontno brodogradilište predstavlja veliki problem jer se u njemu pjeskare brodovi na otvorenom i pali plastični otpad, gume i obojano drvo

– Znate koliko je bilo kazni? Nijedna! Nitko nije kažnjen, naše prijave idu u prazno. Dovoljno je reći da inspekcije izlaze na teren dan ili dva nakon što ih pozovemo i utvrde kako zagađenja nema. Pa naravno da nakon dva dana više nema mrlja u moru jer ih struje odnesu – ogorčeno poručuje Ivić dodajući kako se iskreno nada da će se nakon ove sjednice Gradskoga vijeća konačno nešto pokrenuti.
Osim Pina Ivića o problemima Vranjica govorio je i predsjednik Vijeća MO Josip Jurić koji je pozvao sve stanovnike Solina i okolice da im se pridruže u rješavanju ovog problema koji se ne odnosi samo na Vranjic.
– Mi nismo protiv toga da se u Vranjicu radi, ali tražimo da se poštuju sve odredbe o zaštiti okoliša. Osim neodgovornih poduzetnika veliki problem predstavljaju neučinkovite inspekcije. Svjesni smo da ovo ne možemo riješiti preko noći, ali nećemo i ne smijemo odustati – poručio je Jurić.
Gradonačelnik Dalibor Ninčević i ovom je prilikom iskazao podršku Vranjičanima s kojima je u stalnoj komunikaciji.
– Desetljećima je Vranjic bio devastiran teškom i opasnom industrijom čije posljedice Vranjičani na najsuroviji način osjećaju i danas. U nastojanjima da Vranjicu vrati nekadašnji sjaj Grad Solin je, u suradnji s ministarstvima, tijekom proteklih tridesetak godina u vranjički poluotok uložio oko 100 milijuna kuna kroz razne infrastrukturne projekte. Kad su Vranjičani konačno trebali odahnuti i zasluženo uživati u svojoj »Maloj Veneciji«, ponovo se događaju devastacije i učestali ekološki incidenti proizašli iz neodgovornoga ponašanja određenih poslovnih subjekata – rekao je gradonačelnik napominjući kako on jednako kao i mještani, nije protiv toga da se odvijaju poslovni procesi, da se radi i zapošljava, ali je protiv toga da se sve to odvija bez ikakve kontrole i bez ikakva poštivanja propisa vezanih za zaštitu okoliša i zdravlje ljudi.
– Gospodo iz inspekcijskih službi, nije dovoljno po prijavi izaći na teren, radite odgovorno svoj posao i sankcionirajte one koji krše norme zaštite na radu i zaštite okoliša.
Grad Solin nema zakonske ovlasti postupati u navedenim slučajevima, ali napravit ćemo sve da Vranjic ponovo postane mjesto ugodno za život – poručio je gradonačelnik.
Solinsko Gradsko vijeće u konačnici je usvojilo deset zaključaka kojima je i službeno iskazalo podršku gradonačelniku , predsjedniku MO Vranjic i članovima inicijative »Mjesto koje hoće živjeti 2020.« u njihovim nastojanjima da se zaustavi daljnje ekološko zagađenje vranjičkog poluotoka.

Osnovano povjerenstvo

Izgradnjom naftnoga terminala u Sjevernoj luci Vranjic bi sa čitavom okolicom ušao u novu zonu sumraka

U zaključcima solinskoga Gradskog vijeća vezanima uz katastrofalno ekološko stanje u Vranjicu iznesen je prijedlog gradonačelniku za upućivanjem zahtjeva nadležnim inspekcijskim službama da po podnesenim prijavama od strane Grada Solina, Mjesnoga odbora Vranjic, Građanske inicijative »Mjesto koje hoće živjeti 2020.« i drugih zainteresiranih građana reagiraju odmah po privitku prijave. Istovremeno je od gospodarskih subjekata koji djeluju na vranjičkom poluotoku zatraženo da svoje poslovne aktivnosti obavljaju sukladno zakonskim propisima te da unutar prostora tvrtki zaustave odvijanje škodljivih poslovnih procesa.
Nadalje, vijećnici su predložili gradonačelniku i stručnim službama Grada da izvide mogućnost nabave i postavljanja mjerne stanice za mjerenje kakvoće zraka u Vranjicu te da ispitaju mogućnost pasivnog dežurstva djelatnika komunalnog redarstva na vranjičkom poluotoku.
U zaključcima je između ostaloga istaknuto i to da se Grad Solin izričito protivi izgradnji naftnoga terminala u Sjevernoj luci jer izgradnja istoga izravno i znatno utječe na smanjenje kvalitete života mještana Vranjica i Solina.
Jedan od zaključaka odnosio se na nužnost poboljšanja prometne protočnosti u Vranjicu te je s tim u vezi istaknuto kako će Grad Solin kroz svoju Prostorno plansku dokumentaciju predvidjeti najprikladnije rješenje za dodatni izlaz iz Vranjica.
Na kraju je zatraženo od gradonačelnika da se u roku od osam dana imenuje Povjerenstvo za praćenje provedbe usvojenih zaključaka te da se u isto imenuju dva predstavnika Grada Solina, jedan predstavnik MO Vranjic, Jedan predstavnik Inicijative »Mjesto koje hoće živjeti 2020.« te dva predstavnika Gradskoga vijeća, jedan iz redova oporbenih stranaka, a jedan iz redova vladajućih. Povjerenstvo se obvezuje da redovito, najmanje jednom u dva mjeseca, o svojim aktivnostima izvijesti Gradsko vijeće i zainteresiranu javnost.

 

RASPISAN JAVNI POZIV ZA ODABIR IZVOĐAČA RADOVA I PROVEDBU STRUČNOG NADZORA NA NOVOM OBJEKTU SOLINSKOGA CRVENOG KRIŽA – Izgradnjom do humanosti

SOLINSKA KRONIKA 318, 15 veljače 2021.

Doznačenim sredstvima kupljeno je zemljište na prostoru između poslovnoga pogona tvrtke »Coca-cola« i Kunčeve grede površine oko 1830 metara četvornih, a u studenom prošle godine dobivena je građevinska dozvola za izgradnju objekta površine oko 700 metara četvornih

Novi objekt površine oko 700 metara četvornih niknut će na zemljištu između poslovnoga pogona tvrtke »Coca-cola« i Kunčeve grede

Gradsko društvo Crvenoga križa Solin raspisalo je zadnjeg dana prosinca 2020. javni poziv za odabir izvođača radova i provedbu stručnog nadzora na objektu koji će se graditi u sklopu projekta »U službi humanosti« vrijednom nešto više od 11.6 milijuna kuna.
Projekt se provodi u suradnji s Gradom Solinom i Centrom za socijalnu skrb Split, podružnica Solin, a financira se bespovratnim sredstvima Europskog fonda za regionalni razvoj kroz Operativni program Konkurentnost i Kohezija putem Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije.
– Ovaj projekt predstavlja odgovor na rastuće potrebe za pružanjem socijalnih usluga kao što su pomoć u kući, boravak za starije osobe i organizirano stanovanje na području Grada Solina te općina Klis, Muć i Dugopolje koje su obuhvaćene radom GD CK Solin – rekao je ravnatelj Društva Željko Grubišić, ujedno voditelj projekta.
– Doznačenim sredstvima kupljeno je zemljište na prostoru između poslovnoga pogona tvrtke »Coca-cola« i Kunčeve grede površine oko 1830 metara četvornih, a u studenom prošle godine dobivena je građevinska dozvola za izgradnju objekta površine oko 700 metara četvornih – rekao je Grubišić napominjući kako je rijetkost da se u sklopu EU projekata financira nabavka zemljišta.
– Za nabavku zemljišta predviđeno je 10 posto iznosa od ukupne vrijednosti projekta što se pokazalo nedovoljnim. Naime, cijena zemljišta je sukladno stručnoj procjeni iznosila oko tisuću kuna po metru četvornom što u konačnici iznosi oko 1.8 milijuna tako da nam je nedostajalo 600 tisuća kuna koje smo osigurali kreditnim zaduženjem – objasnio je ravnatelj GD CK Solin napominjući kako je rok za otplatu kredita 12 mjeseci s počekom od 2 mjeseca.
– Svakako moram istaknuti kako je Grad Solin naš partner na projektu, u proračunu za 2021. osigurao 200 tisuća kuna namijenjenih otplati kredita što će nam biti od velike pomoći. I ovim putem zahvaljujem Gradu, ali i svim nadležnim službama Županije splitsko-dalmatinske, ostalim javnopravnim tijelima, kao i susjedima koji graniče s predmetnim zemljištem jer su nam svojim promptnim djelovanjem i suglasnostima pomogli da u najkraćem mogućem roku dobijemo građevinsku dozvolu – poručio je Grubišić uz kojega je tijekom predstavljanja projekta bila i projektna administratorica Buga Blažević, koja je među najzaslužnijima za pokretanje ove hvalevrijedne ideje.

S gradnjom objekta bi se trebalo krenuti odmah nakon odabira izvođača radova i stručnoga nadzora, a rok za dovršetak je svibanj 2023.

S gradnjom objekta bi se trebalo krenuti odmah nakon odabira izvođača radova i stručnoga nadzora, a rok za dovršetak je svibanj 2023.
Projekt »U službi humanosti« podržava i Grad Solin koji će prema riječima gradonačelnika Dalibora Ninčevića i dalje aktivno sudjelovati u njegovoj realizaciji.
– Držim kako je riječ o iznimno vrijednom projektu koji će znatno doprinijeti kvaliteti života naših sugrađana, a posebno osoba treće životne dobi – rekao je gradonačelnik Ninčević najavljujući daljnju potporu Grada.

Projekt velikog potencijala

– U sklopu projekta »U službi humanosti« predviđena je izgradnja objekta površine oko 700 metara četvornih u kojem će se smjestiti dnevni boravak za osobe treće životne dobi, kuhinja kapaciteta do 250 obroka dnevno, dvije stambene jedinice namijenjene smještaju djece iz domova za nezbrinutu djecu koja nakon punoljetnosti moraju napustiti dom, skladišni prostor površine oko 250 metara četvornih te četiri ureda namijenjena radu našeg Društva. Uz to će se u dijelu zelene površine urediti svojevrsni zeleni amfiteatar namijenjen održavanju društvenih manifestacija na otvorenom.
U dnevnom boravku za osobe starije životne dobi planiran je prostor za pedesetak korisnika kojima će u vrijeme dok su članovi njihove obitelji na svojim radnim mjestima, biti osigurana adekvatna briga, prilagođene aktivnosti, druženje i prehrana – objasnio je ravnatelj GD CK Solin Željko Grubišić.
– Nadalje u svakoj od spomenute dvije stambene jedinice predviđen je smještaj troje korisnika Domova za nezbrinutu djecu što znači da će ukupno šest mladih osoba nakon izlaska iz Doma imati stambenu sigurnost – dodao je Grubišić ističući još jedan važan segment projekta, a to je nabavka dvaju vozila.
– Sve ovo otvorit će i mogućnost novih zapošljavanja – najavio je Grubišić dodajući kako je trenutačno u GD CK Solin stalno angažirano osam djelatnika.

PUTEM UGOVORA O RADU 16 OSOBA RADI U UDRUZI »MOJE DIJETE« SOLIN – Nada za samostalnost

SOLINSKA KRONIKA 318, 15. veljače 2021.

Matej je zaposlen u rujnu prošle godine putem Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje kroz projekt »Društveno koristan rad za sve nas«. Antonija djeluje u Udruzi od ožujka prošle godine na mjestu voditeljice likovne radionice, a zaposlena je na 20 sati tjedno putem projekta »Želimo, Možemo, Znamo!«

Antonija Šerić: – Angažman u udruzi pruža mi vrijedno iskustvo rada s djecom i neizmjerno sam sretna kad vidim s kolikom radošću sudjeluju u radionicama

Udruga roditelja djece s poteškoćama u razvoju »Moje dijete« Solin trenutačno putem ugovora o radu zapošljava 16 osoba među kojima su dvije osobe s invaliditetom, Matej Nosić, po zanimanju grafički tehničar pripreme, i Antonija Šerić, magistra slikarstva i profesorica likovne kulture.
Matej je zaposlen u rujnu prošle godine putem Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje kroz projekt »Društveno koristan rad za sve nas« koji traje 6 mjeseci, a nakon toga će zahvaljujući Nacionalnoj zakladi za razvoj civilnoga društva, koja je odobrila Institucionalnu podršku Udruzi »Moje dijete« nastaviti s radom 10 sati tjedno.
Antonija djeluje u Udruzi od ožujka prošle godine na mjestu voditeljice likovne radionice, a zaposlena je na 20 sati tjedno putem projekta »Želimo, Možemo, Znamo!« kojeg je financiralo Ministarstvo obrazovanja i znanosti, a trenutačno se provodi uz potporu Grada Solina i donatora. Riječ je o projektu koji obuhvaća aktivnosti likovnog i glazbeno scenskog izričaja te zabavno rekreativne aktivnosti namijenjene djeci s teškoćama u razvoju i osobama s invaliditetom.
Uz to što su oboje osobe s invaliditetom i što rade u istoj Udruzi 22-godišnjem Mateju i 26-godišnjoj Antoniji zajednička je i činjenica da im je ovo prvi radni angažman.
– Od završetka srednje škole neprestano sam slao molbe i javljao se na natječaje, ali odgovor je uvijek bio negativan. Teško je kad u ovoj dobi još uvijek financijski ovisiš o roditeljima, zato mi ovaj posao u Udruzi stvarno puno znači i daje mi nadu da ću jednoga dana ipak biti samostalan – govori Matej koji živi u Splitu, ali je od djetinjstva, još od 2005. član Udruge »Moje dijete«.
Odrastao sam uz ovu udrugu i ona mi je neizmjerno puno pomogla. Uz to što mi je osigurala logopedske, psihološke i pedagoške tretmane dala mi je još puno više u segmentu stjecanja vrijednih prijateljstava i aktivnom uključivanju u društvo – ističe Matej dodajući kako se nada da će mu posao u udruzi otvoriti neka nova vrata, da će netko prepoznati njegovu želju da radi i privređuje.

Matej Nosić zaposlen je u rujnu prošle godine putem Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje kroz projekt »Društveno koristan rad za sve nas«

Antonija je odmah nakon stjecanja diplome 2019. krenula u potragu za zaposlenjem, a najveća želja joj je raditi u školi.
– Angažman u udruzi pruža mi vrijedno iskustvo rada s djecom i neizmjerno sam sretna kad vidim s kolikom radošću sudjeluju u radionicama – rekla je mlada Solinjanka dodajući kako je u međuvremenu došla na ideju da jednoga dana pokrene malu likovnu školu kroz koju bi svoja znanja i vještine prezentirala najmlađima.
Voditeljica Udruge Ljubica Milković za Mateja i Antoniju ima samo riječi hvale te napominje kako su u svom radnom timu i do sada imali osobe s invaliditetom.
Svim podržavateljima i donatorima Udruge ovom prilikom zahvaljujem u ime svih naših članova i djelatnika među kojima su Matej i Antonija, prekrasne mlade osobe koje su zahvaljujući projektima dobile priliku potpisati svoj prvi Ugovor o radu – poručila je Milković.

SOLINSKI PRILOG 16. NOĆI MUZEJA – Virtualnost i prolaznost

SOLINSKA KRONIKA 318, 15 veljačE 2021.

U sklopu virtualnoga programa koji se odvijao na Facebook stranici JUK »Zvonimir« prikazana je video-izložba »Antički portreti iz zbirke Salona Divina« iz stalnoga postava Galerije »Zvonimir« te video-izložba »U svijetu likovnih umjetnika« koju su priredili učenici Osnovne škole don Lovre Katića Solin

Zadnji petak u mjesecu siječnju tradicionalno je bio rezerviran za Noć muzeja, manifestaciju koja je tijekom proteklih petnaest godina zabilježila gotovo tri ipo milijuna posjetitelja, a koja se ove godine zbog pandemije uglavnom odvijala »online«.
Prigodna tema »Zadaće muzeja u uvjetima krize« okupila je preko 170 sudionika, muzejskih, baštinskih i obrazovnih institucija, a brojni ljubitelji kulture i umjetnosti najvećim su dijelom virtualnim putem razgledali željenu lokaciju. U manifestaciju su se i ove godine uključili Javna ustanova u kulturi »Zvonimir« Solin te Arheološki muzej Split koji skrbi o arheološkom lokalitetu Salone.

Javna ustanova u kulturi »Zvonimir« Solin

Izložbom na otvorenom »Zvonimirovom, kroz sjećanja…«, javnosti su još jednom prigodno prikazane arhivske fotografije glavne solinske ulice

S obzirom na već spomenute specifične uvjete u kojima se odvijala 16. po redu Noć muzeja Javna ustanova u kulturi »Zvonimir« Solin svoj je program priredila u dva dijela.
– U želji da zadržimo kontinuitet programa Noći muzeja ove smo se godine prilagodili uvjetima koje nalaže pandemija korona virusa tako da smo program organizirali na virtualnim platformama putem dviju video izložbi te jednom izložbom na otvorenom, »Zvonimirovom, kroz sjećanja…«, na kojoj su prikazane arhivske fotografije glavne solinske ulice. U svakom slučaju, držim kako smo usprkos svim poteškoćama uspješno realizirali planirani program – rekao je Tonći Ćićerić, ravnatelj JUK »Zvonimir« Solin dodajući kako je poseban interes solinskih građana izazvala izložba starih fotografija Zvonimirove ulice postavljena na malom glorijetu u gradskomu središtu.
– Riječ je o poznatim lokacijama pored kojih naši sugrađani svakodnevno prolaze, a koje su tijekom dvadesetoga stoljeća značajno promijenile svoju vizuru. Posjetitelji su tako imali priliku vidjeti kako su neke od tih lokacija izgledale početkom prošloga stoljeća, pa i ranije, vidjeti građevine kojih više nema te usporediti izgled ovoga prostora nekada i danas. Namjera izložbe bila je mapirati amblematske lokacije centra Solina koje su sačuvane do danas, a koje, osim svoje kulturno-povijesne i urbanističke vrijednosti, predstavljaju točke kolektivne memorije grada koje bi svakako valjalo sačuvati za buduće generacije – rekao je ravnatelj Ćićerić napominjući kako je izložba bila postavljena četiri dana.

Program Noći muzeja kojega potpisuje JUK »Zvonimir« Solin dodatno je obogaćen cjelovečernjim koncertom jazz/swing/bossa nova/samba banda »Hot Shots« iz Splita

U sklopu virtualnog programa koji se odvijao na Facebook stranici JUK »Zvonimir« prikazana je video-izložba »Antički portreti iz zbirke Salona Divina« iz stalnoga postava Galerije »Zvonimir« te video-izložba »U svijetu likovnih umjetnika« koju su priredili učenici Osnovne škole don Lovre Katića Solin u sklopu međunarodnog »eTwinning« projekta autorica Nevenka Dimač i Sandre Vuk.

Učenici su kroz svoje likovne uratke prikazali različita povijesna razdoblja likovne umjetnosti kao i eminentna likovna imena domaćih i stranih umjetnika koja su obilježila pojedina razdoblja likovnoga stvaralaštva, a sve to pod vodstvom svojih učiteljica Ivane Sedlar, Fani Vidović, Zrinke Dajak, Atanasije Bilić, Maje Mamut, Jelene Biskupović i Svjetlane Vuić.
Program Noći muzeja kojeg potpisuje JUK »Zvonimir« Solin dodatno je obogaćen cjelovečernjim koncertom jazz/swing/bossa nova/samba banda »Hot Shots« iz Splita koji je bio planiran na otvorenom, ali je zbog loših vremenskih uvjeta održan u zgradi Doma kulture u skladu sa svim važećim epidemiološkim preporukama i odlukama.

Arheološki muzej i Salona

Arheološki muzej u Splitu proslavio je 2020. dvjestotu godišnjicu osnutka, a ove godine slavi dvjestotu godišnjicu prvih sustavnih arheoloških istraživanja u Saloni, nekadašnjem glavnom gradu rimske provincije Dalmacije. Dva stoljeća rada Muzeja u Saloni rezultirala su velikim otkrićima koja nam omogućavaju saznanja o povijesti i izgledu antičkog grada.
– Potaknuti ovom obljetnicom, a u skladu s propisanim epidemiološkim mjerama, program ovogodišnje Noći muzeja priredili smo uz pomoć modernih tehnologija koje se danas koriste za prezentaciju arheoloških lokaliteta – rekla je Ema Višić Ljubić viša kustosica Arheološkoga muzeja Split.
Tako se u sklopu programa, u vremenu od 18 do 1 sat, prikazivao kratki film »Putovanje u prošlost s don Franom u Saloni« u kojem don Frane uz pomoć novih tehnologija vodi gledatelje po istočnom dijelu Salone i njezinim građevinama prezentiranima u njihovom nekadašnjem sjaju.
– Ovaj kratki video početak je velikoga projekta vizualizacije Salone kroz njezine građevine i upoznavanja sa svakodnevnim životom žitelja nekadašnjega glavnog grada rimske provincije Dalmacije – rekla je Višić Ljubić.
– Osim u filmu svi zainteresirani sudionici ovogodišnje Noći muzeja imali su priliku uputiti se u virtualnu šetnju kroz Salonu pripremljenu u formatu 360° uz kojega je moguće istražiti svaki kutak antičke Salone te Arheološkoga muzeja u Splitu – dodala je Višić Ljubić izražavajući zadovoljstvo što je unatoč specifičnim uvjetima i pomalo neobičnom izdanju ovogodišnja Noć muzeja privukla posjetitelje i poklonike ove manifestacije.

RUKOMET: ŽRK PETASON-VRANJIC – Vranjičanke pobjednice regionalnog Kupa

SOLINSKA KRONIKA 318, 15. veljače 2021.

Utakmicu je odlično otvorila ekipa Splita i imale su vodstvo do 18 minute. Vranjičanke su zbile svoje redove u obrani, a u napadu organizirano dolazile do brzih golova. Slijedi dominacija igračica trenerice Suzane Ćoko Vulikić, dolaze u vodstvo, a u 52. minuti imaju prednost od osam pogodaka

U četvrtak 11. veljače u ŠD Gripe u Splitu odigrano je finale Regionalnog kupa između domaćina ŽARK Splita i RK Petason Vranjica. Zasluženo je pobijedila ekipa Petason-Vranjica, rezultatom 29:34.
U redovima Vranjičanki najuspješnija je bila povratnica u matični klub Marija Draganić (Ljubičić) s 14 postignutih pogodaka. Na drugoj strani iskusna Marija Hrgović predvodila je Splićanke s 13 postignutih pogodaka, ali nije bilo dovoljno za pobjedu domaćina.
Utakmicu je odlično otvorila ekipa Splita i imale su vodstvo do 18 minute. Vranjičanke su zbile svoje redove u obrani, a u napadu organizirano dolazile do brzih golova. Slijedi dominacija igračica trenerice Suzane Ćoko Vulikić, dolaze u vodstvo, a u 52. minuti imaju prednost od osam pogodaka. Čestitamo i jednoj i drugoj ekipi što su nam pružile dobru utakmicu! Obje ekipe će igrati u završnici Kupa RH.
Igračicama i stručnom vodstvu RK Petason Vranjic jedno veliko hvala za novi pehar u prostorijama u GSD na Bilankuši.
Rukometašice Petason Vranjica ne odustaju od povratka u Prvu HRL, zaključiti je iz razgovora s tajnicom kluba Anitom Božić. Premda nakon nepotpunoga osmog kola na vrhu Druge HRL jug nisu zadovoljne zbog dva poraza od ŽARK Splita i Trogira. Želja im je, a na tome i rade povratak u prvu ligu. Svakako da im je važan ishod utakmica splitskoga derbija između Splita 2010 i ŽARK Split. Povratkom Marije Draganić dobili su na kvaliteti i snazi, a njenim stopama krenula je Ivka Kljaković Gašpić i registrirala se za prvoligašice iz Sinja!
– Moj povratak u matični klub je trebao biti rekreativni zbog problema s leđima, no nije tako dat ću sve od sebe, jer želimo prvo mjesto i povratak u elitu. Prvi dio se malo griješilo no odlično se trenira i možemo dobiti svakoga što je potvrdila i finalna utakmica za Kup. Nažalost moramo ovisiti i o drugim rezultatima, ali sezona je duga. Uvjerena sam da možemo dobiti konkurentice Trogir i ŽARK Split jer mlađe igračice dobro rade i zaslužile smo prvo mjesto. Nagovorila sam i kumu Mateju Olujić Šimičić, da se uključi nakon što je rodila drugo dijete i bit će spremna za završnicu prvenstva. Ovomu klubu sam veliki dužnik, jer tu sam krenula u karijeri i stoga sam na neki način odlučila pomoći vratiti ugled klubu u hrvatskim okvirima, jer to zaslužuje – rekla je Marija Draganić, ex Ljubičić.

KOŠARKA: ZABRANA TRENIRANJA OSTAVLJA OZBILJNE POSLJEDICE – Seniori na čekanju, a juniori trče po Starinama!

SOLINSKA KRONIKA 318, 15. veljače 2021.

U sportskom razvoju izgubljene su gotovo tri sezone koje se ne mogu vratiti pa je u cijelom sustavu nastala rupa. Nezadovoljni su i roditelji, čekali su informacije stožera kao zapete puške, a mi unutar onoga što nam je dozvoljeno možemo učiniti vrlo malo. Teško je igrati košarku »online«

Solinski košarkaški juniori treniraju, ostali uzrasti ne. Hrvoje Oršulić, trener KK Solin ističe kako je Hrvatski košarkaški savez upućivao dopise prema Vladi i Stožeru, no to nije urodilo nikakvim plodom. Jedini odgovor je – strpite se.
– Razočarani smo. Nema liga, nema natjecanja, djeca gube interes. U godinu dana trenirali smo svega par mjeseci pa je razina na kojoj radimo zbilja pala na niske grane. Djecu i sport nitko ne spominje, a za njihovo mentalno i fizičko zdravlje trening je veoma bitan. U sportskom razvoju izgubljene su gotovo tri sezone koje se ne mogu vratiti pa je u cijelom sustavu nastala rupa. Nezadovoljni su i roditelji, čekali su informacije stožera kao zapete puške, a mi unutar onoga što nam je dozvoljeno možemo učiniti vrlo malo. Teško je igrati košarku »online« – ističe trener Hrvoje Oršulić, koji smatra da se sport ne može staviti u isti koš s ostalim djelatnostima.
– Razumijemo okolnosti, ali ako djeca mogu u školu, mogu se i baviti sportom, poštujući mjere – zaključuje Oršulić.
– Seniori su također još izvan pogona, čeka se odluka Stožera o nastavku prvenstva, nadamo se što prije. Osim odlaska našega najboljeg igrača Ivana Siriščevića u austrijsku Viennu, nema promjena u popisu, čeka se prijelazni rok da možemo angažirati koje pojačanje – rekao je tajnik kluba Mirko Podrug.

Najmlađi u Starinama!

Slijedom popuštanja mjera i dopuštanja treninga na otvorenom organizirali su druženje uz lagano rastrčavanje za najmlađe polaznike škole košarke. Uz vidljivo oduševljenje djece, ali i roditelja treninzi su krenuli u jedinstvenom ambijentu amfiteatra u staroj Saloni. Dok odlukom stožera traje zabrana treniranja u dvoranama treniranje će biti na vanjskim košarkaškim igralištima i u Starinama!

POVRATAK STAROME SOLINU – NASELJE NA IZVORU (2) »Jojo je slomija nogu!«

SOLINSKA KRONIKA 318, 15. veljače 2021.

Piše: Marija GRUBIŠIĆ

Na onom dijelu di je sad igralište na Meterizama, tu je bila dizalica i slijepi kolosijek od pruge. Vlak je dolazija iz Siverića i dovozija ugalj koji se tu onda krca i iša u Majdan, jer nije bilo onda kamionskog prijevoza

Ovako je izgledala feratina od Majdana do Vranjica

Iako su iz sjedišta »Cemexa« najavili zatvaranje svoje tvornice »10. kolovoz« nakon više od stoljeća rada, Majdan će se još dugo vezat za cimentare, budući da su generacije u njoj radile, a neki i živili u kućama i zgradama pored same tvornice.
– Bila je onda proizvodnja u punon jeku pa se tako kolona kamiona koji su čekali za red na ukrcaj znala protezat od ulaza sve tamo do osmoljetke na Bilankuši, šta bi značilo jedno dva kilometra – prisjeća se Boško Pleština koji je svoje najlipše godine ditinjstva proveja u Majdanu, a cili život u tvornici i radija.
Ima zato puno tih priča iz tvornice.
– Za vrime jednog remonta u Majdanu dotrča jedan od radnika do Joviše, šefa radione i kaže mu: »Jojo je slomija nogu!«
– Kako, koju nogu? Šta? – uvatija se Joviša za glavu znajući da taj radnik radi nešto oko reduktora na jednom stroju.
– Ajme, pa jel’ se može zavarit? – pita ga Joviša.
– Ma, kako koju, pa svoju! – odgovara mu radnik videći kako je Joviša mislija da se radi o nekom dijelu stroja.
– Aaa, svoju, ma nema veze, glavno da nije od motora – odgovorija mu je Joviša.
Na fotografijama koje Boško Pleština pažljivo čuva puno je onih iz tvorničkoga, ali i vatrogasnoga života. Vidi se lipo uređena staza kod novoga ulaza u tvornicu i posađena stabla, ka i uređenje spremišta vatrogasnoga voda za 50 godina postojanja DVD-a Dalmacijacement godine 1974.
Na jednoj se vidi i feratina koja je iz Majdana vozila cimenat u Vranjic, a s Meteriza ugalj iz Siverića za vertikalne peći u Majdan.
– Na onom dijelu di je sad igralište na Meterizama, tu je bila dizalica i slijepi kolosijek od pruge. Vlak je dolazija iz Siverića i dovozija ugalj koji se tu onda krca i iša u Majdan, jer nije bilo onda kamionskog prijevoza.
Cimenat se prije pakova u drvene bačve, pa su tako bile i bačvarije, u Majdanu, u Svetome Kaji i Juri. Pakova se prvo u bačve, iza toga u jutene vriće, onda u papirnate – govori nam Boško, pa nam prepričava kako su zapravo u Majdanu osnovani vatrogasci čiji je i on dugogodišnji član.
– U Majdanu je 1924. izbija požar u tvornici, izgorila je ta bačvarija di su se pravile bačve za cimenat.
U ona vrimena kad bi slabo iša cimenat, tvornice su znale namjerno izazvat požar, jer su bile osigurane, pa bi dobile lovu, dok su s druge strane ljudi, odnosno nadničari, živili od tvornice i to jin nije bilo u interesu.
Dvi ipo ure je tribalo da vatrogasci iz Splita dođu u Majdan, pa su se nakon toga događaja ljudi organizirali, nabavili nešto opreme i tako osnovali prvo vatrogasno društvo u sklopu tvornice. I tako su vatrogasci postali sastavni dio života u Majdanu.

Uređenje vatrogasnog spremišta za 50 godina postojanja DVD-a Dalmacijacementa godine 1974.

U vatrogascima san od svoje 11. godine, više od pola stoljeća. U moje vrime, kad san bija zapovjednik, ima san šest kategorija vatrogasaca, od pionira, omladinaca do seniora, znači muške i ženske ekipe, a kasnije smo imali i veterane.
– Imali smo i puno uspjeha na natjecanjima. Najbolji period mi je bija negdi od 1980. pa do 1992. ali se tada sve to počelo pomalo raspadat…
Nema više toga kako je nekoć bilo. Sad su vatrogasna društva više na profesionalnoj osnovi. U moje vrime je u DC-u bija samo jedan profesionalac, i to po službenoj dužnosti zapovjednik, koji je sidija u istoj kancelariji sa referentima zaštite na radu i civilne zaštite.
Radija san ka mehaničar u kavi, ali ako u slučaju požara odeš na požarište, dobiješ potvrdu, i ako si umoran da nemoš radit pišu ti se ure ka da si radija – prisjeća se Boško tih dana kad su uz darovatelje krvi vatrogasci bili sastavni dio tvornica.
Ima Boško još puno vatrogasnih uspomena, pa nan pokazuje kako su imali i razne vježbe, ka šta je i ova na Osnovnoj školi »Barišić Kajo Rudin«, današnja »Don Lovre Katića«.
– Tad smo zapalili dimnu bombu pa se penjali i gasili… – vrti Boško slike i dodaje kako se svake godine na Solinovu igralištu održavalo međuvodno natjecanje između sve četri tvornice…

Žene radnice

I žene su bile prave radnice u tvornici priča nam Boško.
– Jedna je tako nosila vriću cimenta na glavi i još po jednu ispod svake ruke, i to do najvišeg dijela stare tvornice, na Fornažu, tako smo taj dio zvali. Svaka joj čast – govori Boško.

Udri bulina

Jedanput smo išli u Kragujevac uvježbavat njihove ekipe iz Crvene zastave, pa smo tako na nekom proplanku na Šumaricama zaigrali na balote, kad eto ti policije!
Da su neki ljudi prijavili da je tamo neka vika, svađa, da se nešto događa… A mi samo igrali na balote. Biće smo vikali: »Udri bulina!« i slično – smije se Boško dogodovštinama sa svojim ekipama od mladih do veterana.

PEDIJATRIJA – Kašalj u djece

SOLINSKA KRONIKA 318, 15. veljače 2021.

Piše: prim. mr. sc. Katica OBRADOVIĆ, dr. Med., spec. pedijatar

Pohađanje vrtića čest je uzrok prehlada i kašlja naročito u prvoj godini pohađanja vrtića, kada se očekuje da će dijete biti prehlađeno i kašljati 2 do 3 puta mjesečno. Brojne studije su pokazale da tek nakon 3 godine pohađanja vrtića učestalost obolijevanja od akutnih respiratornih infekcija opada na razinu učestalosti obolijevanja djece koja ne pohađaju vrtić

Svi ljudi, djeca i odrasli tijekom dana se zakašlju nekoliko puta. Kašalj je široko rasprostranjen naročito kod djece predškolske dobi. Dijete koje kašlje svakodnevni je problem pedijatra i pedijatrijskoga pulmologa, kao i obitelji. To je jedan od najčešćih nespecifičnih simptoma, najčešće uzrokovan akutnim ponavljajućim infekcijama gornjega dišnog sustava no može biti i simptom ozbiljne bolesti. Podražaj na kašalj može izazvati prašina, promjena temperature zraka (topla kuhinja, hladna soba), a kod djece najčešće nastaje zbog alergije ili upale sluznice dišnih puteva.
Uslijed dugotrajnoga curenja nosa i slijevanja sekreta u ždrijelo, dušnik i bronhe djeca imaju povremena zakašljavanja sa sluzi. Taj kašalj zna biti jači noću, jer dok dijete spava refleks gutanja je slabiji i slina koja se slijeva ulazi u dušnik jer je dijete ne guta. Kašalj je jači kada se dijete zatrči i pri većim fizičkim naporima.
Pohađanje vrtića čest je uzrok prehlada i kašlja naročito u prvoj godini pohađanja vrtića, kada se očekuje da će dijete biti prehlađeno i kašljati 2 do 3 puta mjesečno. Brojne studije su pokazale da tek nakon 3 godine pohađanja vrtića učestalost obolijevanja od akutnih respiratornih infekcija opada na razinu učestalosti obolijevanja djece koja ne pohađaju vrtić.

Kada zatražiti liječničku pomoć djeteta koje kašlje?

Svaki kašalj koji značajno remeti spavanje ili hranjenje, teški kašalj koji uzrokuje povraćanje više puta na dan, te iscrpljenost i mirnoća djeteta zahtijevaju posjet pedijatru. Znaci otežanoga disanja (ubrzano i površno disanje, produljen izdisaj, hroptanje pri izdisaju) mogu biti znakovi bronhoopstrukcije te upale donjih dišnih puteva. Bolni kašalj (bol iza prsne kosti, bol u prsnom koši ili grlu) ukazuje na mogućnost bakterijske upale i potrebe liječenja antibioticima.
Kod pedijatra se ide kod laringelanog kašlja, kašlja poput laveža. Ako se pojavi visoka temperatura uz tresavicu kod djeteta koje kašlje. Naročito trebamo biti oprezni kod djece mlađe od 12 mjeseci, 5 do 6 mjeseci jer kod te djece zbog nerazvijenoga imunosnog sustava upala se može brzo širiti.
Kašalj je proizvod kompleksnoga zbivanja kojemu je cilj izbacivanje stranih čestica ili sluzi iz dišnog sustava. Centri za kašalj i povraćanje nalaze se međusobno blizu u produženoj moždini. Jaki kašalj može biti praćen povraćanjem (kao npr. kod gornjih dišnih infekcija, upale pluća, hripavca), a povraćanje kašljem bilo zbog blizine tih centara, bilo zbog aspiracije. Podražaj na kašalj dolazi iz bronhalnoga stabla, odnosno sa sluznice dišnih puteva gdje se receptori za kašalj nalaze u sluznici ždrijela, grkljana, traheje, glavnih bronha, te sve do malih bronhiola. U alveolama receptori su vrlo rijetki, što objašnjava zašto se kod nekih opsežnih pneumonija ne javlja kašalj kao simptom bolesti. Osjetljivost receptora za kašalj je promjenljiv, podložan vanjskim oštećenjima, a trajanje pojačane osjetljivosti, kao nakon infekcija produženog tijeka; pertusisom, klamidijom, mikoplazmom, respiratornim virusom i adenovirusom, a sada i Covidom-19 može trajati više tjedana ili mjeseci, nakon čega dolazi do spontanoga oporavka. Izvan dišne cijevi receptori za kašalj prisutni su u vanjskom zvukovodu, pleuri, perikardu i dijafragmi.

Brojni uzroci

Uzrok dugotrajnoga kašlja je i astma, kod koje je karakteristična zaduha, sipnja, suhi kašalj noću ili kašalj nakon napora, a naročito uz pozitivnu obiteljsku anamnezu ili prisutne i druge znakove za atopijsku bolest, kao što je atopijski dermatits, hunjavica.
Kašalj u male djece najčešće je uzrokovan slijevanjem sekreta iz povećanih adenoidnih vegetacija (treći krajnik) koje su žarište trajne upale, koji podražuje receptore u ždrijelu, larinksu i bronhima. Taj kašalj je produktivan i obilan, javlja se nakon ustajanja ili nakon lijeganja. Kod starije djece upala paranazalnih sinusa je uzrok produljenoga kašlja.
Izloženost pasivnomu pušenju ima značajnu ulogu u nadražaju dišnoga puta i trajnomu kašlju. Naročito dolazi do izražaja u vlažnim stanovima.
Upozoravajući kašalj je onaj koje je nastao u novorođenačkoj dobi, kašalj koji je vezan uz hranjenje, nagli nastup kašlja, kronični vlažni kašalj s gnojnim iskašljajem, pridruženo noćno znojenje i gubitak na tjelesnoj masi, trajno intenzivan i pogoršavajući kašalj, te znakovi kronične plućne bolesti.
Iznenadni početak kašlja kod djeteta upućuje na moguću aspiraciju stranoga tijela. Dijagnostički postupak za potvrditi ili isključiti našu sumnju je bronhoskopija. Promukli kašalj poput laveža koji se javlja noću iza prvoga sna najčešće upućuje na akutni laringitis koji je čest u našim pedijatrijskim ordinacijama. Ako je dijete teže bolesno, promuklo je i kašlje poput laveža ne smijemo zaboraviti na ozbiljne i teške bolesti, a to je epiglotitis, te traheo bronhomalacija. Dijagnostički postupak za potvrditi ili isključiti našu sumnju je bronhoskopija. Paroksizmalni kašalj s dubokim inspirijem poput kukurikanja ili magarećega javljanja upućuje na sindrom hripavca. Dijagnostički postupak za potvrditi dijagnozu je serologija na bordetelu, mikoplazmiu i klamidiju. U vrijeme pandemije Covid-19 infekcije kašalj je suh, nadražajni i na kraju sa sekretom. Kako nosimo maske, držimo odstojanje i često peremo ruke u našim ordinacijama ima manje djece koja dosta kašlju, koja su prehlađena, rjeđe inhalator radi u odnosu na prošle godine, a nema ni gripe.

Simptomi i dijagnoze

Epizode hroptanja, atopija, otežano disanje u naporu, podizanje prsnog koša, uvlačenje juguluma upućuje na astmu. Dijagnostički postupak potvrde dijagnoze je spirometrija s bronhodilatacijskim testom. Curenje nosa, alergijski pozdrav (češanje nosa), nakašljavanje, čišćenje grla upućuje na alergijski rinitis. Treba učiniti alergološko testiranje. Kašalj uz hranjenje poremećaj neurorazvoja upućuje na moguće ponavljajuće aspiracije. Treba učiniti rtg. toraksa akt gutanja, ph-metrija bronhoskopija. Vlažni kašalj, slabo napredovanje na tjelesnoj masi, znakovi malapsorpcije, nosni polipi, gnojni iskašljaj, batičasti prsti upućuju na bronhiektazije kojeg je mogući uzrok cistična fibroza ili primarna cilijarna diskineza.
Prodoran bizarni kašalj koji nestaje u snu je psihogeni kašalj. Temeljitom obradom kod pulmologa svi nalazi su u granicama referentnih vrijednost, rtg toraksa, spirometrija. Treba izbjegavati široku obradu. Takvo dijete se upućuje kod psihologa i psihijatra. Ako je kašalj i dalje prisutan psihijatar uvodi psihijatrijsku terapiju.
Gnojni sekret iz nosa, kronični začepljen nos, bol u području sinusa upućuje na sinusitis. Treba učiniti rtg sinusa. Progresivni kašalj, gubitak tjelesne mase, povišena temperatura, noćno znojenje, iskašljavanje krvi upućuje na tuberkulozu. Obrada obuhvaća rtg tortaksa, PPD test na tuberkulozu, aspirat želučanoga sadržaja na BK, sputum. Kašalj može uzrokovati i uzimanje lijekova ACE inhibitora. Prekinemo uzimanje lijeka.
Kronični kašalj (traje od 4 do 8 tjedana) može biti i posljedica aspiracija stranog tijela. Kod male djece to je aspiracija malih dijelova igračaka. Kod veće djece tinejđera koji počinju s pušenjem našao se bronhoskopskim pregledom aspirirani dio celuloze, tj. dio papira cigarete.
Dijete koje ima kronični kašalj je izazov za pulmologa. Učini se opsežna pulmološka obrada sa bronhoskopijom, CT pluća, alergološka obrada i obrada na prirođene bolesti pluća. Ako su svi nalaz uredni govori se o psihogenom kašlju. Jedan dječak u sedmom razredu u školu nije išao 265 dana. U obitelji su svi iritirani neprestanim kašljem svog djeteta. Taj je kašalj prisutan danju. Kada dijete spava ne kašlje.

Što učiniti kod djeteta koje dugotrajno kašlje?

Anamneza je prvi korak; obiteljsko opterećenje, dob djeteta kada je kašalj nastao, postnatalne okolnosti, karakteristike kašlja i iskašljavanja, okolnosti pod kojima se kašalj javlja, pridruženi simptomi, da li plavi u kašlju, koje lijekove uzima?
Temeljiti klinički pregled s posebnim osvrtom na pluća i srce.
Laboratorijske pretrage određivanje parametara upale, rtg. pluća, određivanje hiperreaktivnosti bronha.
Prvi korak u liječenju su simptomatske mjere kojima je cilj smirivanja podražaja na sluznici dišnih puteva, a one uključuju tople obloge na prsa, tople kupke, ovlaživanje zraka ili inhalacija vodenih para. Važno je uzimati obilno tekućine. Kod stvaranja sekreta dolazi u obzir fizikalna terapija koja je vrlo važna kod dugotrajnoga kašlja; udaranja po leđima, tijela nagnutoga prema naprijed, nagona na kašalj, kod manje djece na povraćanje, te iskašljavane sekreta. Kod veće djece preporuča se trening autogene drenaže, metoda disanja kojima dijete pokreće nakupljeni sekret i iskašljava, sve pod nadzorom fizioterapeuta.
Indikacije za uzimanjem antitusika, sirupa za smirivanje kašlja na bazi opijata, su vrlo rijetke kod djece. Najčešće su to akutne infekcije dišnih puteva sa suhim, neproduktivnim kašljem koji ometa svakodnevne aktivnosti i noćni odmor. Tada treba uzimati antitusik samo nekoliko dana. Dojenčad ne smiju uzimati sirupe na bazi opijata jer mogu dovesti do prestanka disanja.
Ekspektoransi, sirupi za iskašljavanje, kod neke djece mogu donijeti izvjesno poboljšanje. Jednako dobar ekspektorans je i uzimanje dovoljno tekućine, naročito kod dojenčadi.
Dijete treba obraditi rtg toraksa, kloridi u znoju, genotipizacija, bronhoskopija, biopsija nosne bronhalne sluznice. Ponavljajuće infekcije, vlažni kašalj upućuje na imunodeficijenciju i treba učiniti imunološku obradu. Suhi kašalj i osjećaj pomanjkanja zraka upućuje na intersticijsku bolest pluća. Treba učiniti rtg toraksa, spirometriju, biopsiju pluća.
Uzrok kroničnoga kašlja mogu biti prirođene anomalije dišnoga sustava, bronhiektazije, poremećaj motiliteta cilija, kod cistične fibroze, defekti imunološke funkcije, razvoj autoimunoga procesa na plućima, te postojanje gastroezofagealnoga refluksa.

LJEKOVITO BILJE I BILJNI PRIPRAVCI – PROPOLIS

SOLINSKA KRONIKA 318, 15. veljače 2021.

Piše: dr. sc. Olivera CRMARIĆ

Propolis je prirodni lijek koji ljudi upotrebljavaju već stoljećima, a danas najčešće se koristi tijekom sezone prehlade i gripe. Postoje podaci o korištenju propolisa već od starih Babilonaca, Egipćana, Arapa, Grka i Rimljana. Oni su koristili propolis kao lijek kod kožnih povreda, rana i infekcija

Pčele su za zaštitu svojih pčelinjih zajednica smolu prikupljenu s raznih biljaka preradile u proizvod ugodnoga aromatskog mirisa, žute do tamnosmeđe boje. Radi se naravno o propolisu, smolastoj tvari kojom pčele popunjavaju manje šupljine u košnicama, te na taj način štite svoju zajednicu od nepovoljnih vanjskih uvjeta i mikroorganizama.
Propolis je prema tome smjesa smolastih tvari koje pčele skupljaju s kore i listova biljaka i miješaju sa sekretom čeljusnih žlijezdi čime ga enzimski modificiraju. Pčele su na taj način povezale izlučevine biljaka i stvorile propolis koji zapravo predstavlja vrlo učinkovit i gotovo idealan prirodni lijek koji ima antivirusna, antibakterijska, protuupalna i antitumorska svojstva.
Propolis je prirodni lijek koji ljudi upotrebljavaju već stoljećima, a danas najčešće se koristi tijekom sezone prehlade i gripe. Postoje podaci o korištenju propolisa već od starih Babilonaca, Egipćana, Arapa, Grka i Rimljana. Oni su koristili propolis kao lijek kod kožnih povreda, rana i infekcija. U medicinske svrhe je prepoznat odavno i propisan je u engleskoj i europskoj farmakopeji još od 17.stoljeća, od kada uživa veliku popularnost u borbi protiv bakterija. Tijekom II. svjetskog rata Rusi ga koriste kao pomoć u liječenju tuberkuloze, jer su prepoznali da olakšava plućne tegobe i poboljšava apetit.
Prvi znanstveni rad koji je opisao kemijska svojstva i sastav propolisa objavljen je 1908. Osobito su intenzivirana znanstvena istraživanja propolisa zadnjih dvadesetak godina i uspjela su dokazati njegovu djelotvornost zbog koje se u narodnoj medicini primjenjuje oduvijek. Brojna istraživanja opravdavaju ovakvu primjenu. Istraženo je i potvrđeno djelovanje ekstrakta propolisa na bakterije E. coli, Listeria monocytogenes, Helicobacter pylori, Streptococcus pyogenes, Pseudomonas aeruginosa, Staphylococcus aureu, koje su bile iznimno osjetljive na djelovanje propolisa. Ekstrakt propolisa pokazao je značajnu antibakterijsku aktivnost protiv Gram pozitivnih bakterija, dok je pozitivan učinak na Gram negativne bakterije bio znatno manji. Antibakterijski učinak objašnjen je između ostaloga, saznanjem da propolis može blokirati diobu bakterijskih stanica sprječavajući bakterijski rast.
Osim antibakterijskoga zabilježeno je antivirusno i osobito antifungalno djelovanje propolisa. U studiji iz 2001. znanstvenici su ispitivali aktivnost propolisa na 80 sojeva kvasca Candide, gdje je propolis značajno smanjio aktivnost kvasaca osobito C. albicans.

Sastav ovisi o porijeklu

Sastav propolisa je vrlo specifičan i varijabilan, te ovisi o vremenu sakupljanja, vegetaciji i podneblju. Naime pčele posjećuju veliki broj raznolikog bilja pri njegovom sakupljanju pa se može reći da je njegov sastav ovisan o njegovu geografskom porijeklu kao i biološkoj raznolikosti bilja na kojemu se podneblju nalaze pčelinje zajednice za vrijeme prikupljanja propolisa. Propolis mogu sakupljati samo pčele starije od 21 dan koje sudjeluju u letovima izvan košnice, najstarije letačice imaju ulogu sakupljanja propolisa s različitih vrsta biljaka što ovisi o flori koja raste oko košnice.
Propolis sačinjavaju biljne izlučevine (smole, balzami, eterična ulja, flavonoidi, mineralne tvari….), pčelinji sekreti te primjese poput voska. Kad pčela nađe biljnu smolu otkida ju uz pomoć gornje usne i prednjih čeljusti, te uz pomoć prvoga para nogu obrađuje smolu do željenoga oblika koji tada prosljeđuje trećemu paru nogu. Pčele sakupljeni propolis obogaćuju svojim izlučevinama, a samo sakupljanje propolisa se odvija po toplom i lijepom vremenu. Pčela jednokratno unosi oko 10 mg propolisa u košnicu.
Dosadašnja znanstvena istraživanja su dala uvid u više od 300 izoliranih različitih spojeva kod propolisa. U pravilu sadrži najviše smola oko 50 %, ima do 30% pčelinjeg voska, 10% bi spadalo na eterična ulja, oko 5% na pelud, te oko 5% različitih organskih tvari gdje bi spadali vitamini B skupine, 22 minerala, organske kiseline i flavonoide. Upravo bogatstvo biokemijskim sastavnicama, većinom kombinacije fenola, flavonoida aglikopena, fenolne kiseline i njenih estera te fenolnih aldehida i ketona, terpena, sterola, vitamina i amino kiselina, čine propolis veoma varijabilnim po sastavu, ali to je i razlog zbog čega bakterije ne mogu postati rezistentne, a samim time propolis ostaje i nadalje najučinkovitiji prirodni antibiotik. Za ljekovitost propolisa su u najvećoj mjeri zaslužni flavonoidi. To su biljni pigmenti koji imaju ulogu zaštite biljaka od patogena iz okoline. Propolis u svom sastavu sadrži brojne flavonoide: galangin, kvercetin, krizin, kempferol, apigenin, pinocembrin i pinobanksin.

Širok spektar aktivnosti

Propolis djeluje protuupalno, imunostimulirajuće i antimikrobno. Jača imunitet, ali pomaže i onda kad se bolest pojavi. Ima snažno antimikrobno djelovanje uključujući viruse, bakterije i gljivice. Također je potvrđeno da aktivne supstance propolisa imaju citostatičko, antikancerogeno i anti tumorsko djelovanje na in vitro i živim modelima tumora. Njegov široki spektar aktivnosti: protuvirusna, protugljivična, protuupalna, antioxidativna, anestetička i imunostimulatorna opravdavaju sva dosadašnja i buduća istraživanja u cilju liječenja ljudi i životinja. Da propolis pomaže izravno imunitetu pokazao je pregledni rad iz 2007. godine objavljen u časopisu Journal of Ethnopharmacology, koji između ostaloga ističe povoljno djelovanje propolisa na imunitet. Propolis kao dodatak prehrani naime može potaknuti aktivnost timusa, žlijezde koja proizvodi limfocite i time ojačati obrambene sposobnosti cijeloga organizma.
Propolis je najviše prepoznat te sukladno tome i najčešće primjenjivan za održavanje zdravlja i ublažavanje upalnih procesa sluznice grla, usne šupljine i desni. Kada je zdrava i neoštećena sluznica grla i usne šupljine predstavlja prvu crtu organizma za obrane od virusa.
Propolis kao prirodni antibiotik preventivno djeluje kod upale grla i ždrijela zaustavljajući razmnožavanje bakterija i virusa u usnoj šupljini. Njegovo djelovanje je sinergijsko s drugim antibioticima, pa se na taj način višestruko povećava njihov bakteriostatski učinak. Sinergijsko jačanje antibiotskog učinka u kombinaciji s propolisom je vrlo bitno u terapiji virusnih i bakterijskih upala, osobito zato što propolis nije toksičan i ne šteti crijevnom mikrobiomu. Usna šupljina i ždrijelo su prva crta obrane koja štite donje dišne putove i probavni sustav, izloženi su vanjskim utjecajima, a zbog svoje zaštitne uloge brzo reagiraju na upale. Najčešće upale gornjega respiratornog sustava, pa tako i upala grla, su virusnog porijekla, a prenose se kapljicama sekreta prilikom govora, kašljanja i kihanja.

Propolisna tinktura

Propolisna tinktura u spreju je rješenje iz prirode s kojim se jednostavno i učinkovito može djelovati kako na prevenciju, tako i na ublažavanje postojećih simptoma infekcija grla, ublažavanje tegobe u slučajevima gripe i različitih oblika viroza, upalnih procesa usne šupljine kao afte i paradontoza. Učinkovita je i kod upalnih sinusa pa i na spriječavanje težih upalnih procesa. Propolisna tinktura je djelotvorna u borbi protiv bakterija rodova Staphylococcus i Streptococcus. Važno je ponovno naglasiti da na antibakterijske sastojke propolisa bakterije ne razvijaju rezistenciju. Najučinkovitije otapalo za pripremu alkoholne tinkture je 70 do 90% etanol koji u usporedbi s drugim otapalima izvlači najviše aktivnih tvari iz prirodnoga propolisa, te se na taj način dobiva maksimalno djelovanje. Postoje naravno i druga bezalkoholna otapala kojima se dobivaju tinkture koje imaju manje otopljenih aktivnih tvari iz propolisa pa je stoga i njihovo djelovanje na upalne procese organizma slabije. Postoje ograničenja u djelovanju sirovoga propolisa zbog loše resorpcije u crijevima te povećanoga rizika od netolerancija i alergija.

Snažni antioksidans

Antioksidansi su one tvari koji štite organizam od nestabilnih i reaktivnih slobodnih radikala. Slobodni radikali nastaju djelovanjem duhanskog dima, razgradnjom pesticida, pod utjecajem nekih lijekova, radijacijom ili prehranom bogatom mastima. Ove reaktivne čestice izazivaju niz povezanih reakcija, dovode do promjena staničnih membrana, ometaju izmjenu tvari koja dovode do znatnih oštećenja. Mogu uzrokovati i degradaciju staničnih proteina i gubljenje njihove funkcije, a mogu uzrokovati i promjene na DNA koje rezultiraju eventualnim mutacijama. Činjenica je i da slobodni radikali oksidiraju višestruko nezasićene masne kiseline lipoproteina, što mijenja strukturu i funkciju LDL kolesterola što vodi do aterosklerotskih promjena. Naš se organizam svojim obrambenim mehanizmima i mogućnostima popravka oštećenja, stalno bori protiv djelovanja slobodnih radikala, ali dodatno unošenje antioksidanasa je od velike pomoći. Propolis je proizvod prirode koji kako smo na početku rekli bogat flavonoidima zbog kojih ima snažno antioksidativno djelovanje. Određena istraživanja su pokazala da flavonoidi smanjuju rizik od pojave raka pluća kod pušača. Dokazano je i zaštitno djelovanje propolisa na želudac i debelo crijevo, što je vrlo važno jer se današnjim načinom života mnogi ljudi oslanjaju na polugotovu i gotovu hranu, siromašnu antioksidantima. Propolis također štiti jetru i bubrege, organe važne za detoksikaciju štetnih tvari i njihovo izlučivanje iz organizma. Ne manje važan je i podatak kako propolis štiti usnu šupljinu, srce i bubrege ljudi koji primaju kemoterapiju, a poznato je da uz njega je terapija citostaticima i zračenjem uspješnija.

Kozmetička industrija

Danas propolis uživa veliku popularnost pa je svoju primjenu, osim raznih oblika dodataka prehrani, našao i u kozmetičkoj industriji gdje se koristi kao dodatak u proizvodnji raznih krema, losiona, čak i zubnih pasti i vodica za usta. U kozmetici propolis svojim obiljem blagotvornih sastojaka poput flavonoida, biljnim pigmentima kojima se pripisuje antioksidativno djelovanje se učinkovito bori protiv djelovanja slobodnih radikala na koži koji je vremenom oštećuju i pospješuju vidljivost bora. Propolis u vrlo kratkom roku regenerira kožu te ona postaje glađa i mekša, a može se koristiti i kod ublažavanja crvenila nastaloga, primjerice, prekomjernim izlaganjem suncu. Izuzetno je učinkovit kod čireva, opekotina i uboda. Kreme i balzami za lice s dodatkom propolisa učinkovit su i potpuno prirodan tretman u borbi protiv akni. Sličan učinak postiže se i nanošenjem mješavine meda i propolisa. Blagi šamponi s dodatkom propolisa pokazali su se djelotvornima kod problema s peruti kako kod masne tako i za suhu kosu.

Ubojica stresa

Osobe koje redovito uzimaju propolis lakše se nose sa stresom. Kako sadrži puno amino kiselina, esencijalnih masnih kiselina (kiseline koje naše tijelo treba, ali ne može samo proizvesti) kao i 7 vitamina B, pomaže organizmu u borbi s negativnim posljedicama stresa s kojima se susrećemo svakodnevno.
Studije na životinjama otkrili su nam da propolis može inhibirati aktivnost enzima koji posreduju u upalnom procesu i na taj način ublažiti primjerice reumatoidni artitris. Pritom su se najkorisnijim pokazali spojevi kvercetin i naringerin iz skupine flavonoida.
Propolis se danas najčešće proizvodi kao alkoholna otopina, a može se pripremiti i kao bezalkoholna otopina za djecu. Također, vrlo su raširene i tablete, kapsule i pastile u kojima je djelatna tvar propolis. Rezultati dosadašnjih istraživanja formirali su mišljenje da učinkovita dnevna doza iznosi oko 1.5 g sirovoga propolisa, odnosno oko 350 mg koncentrata, čime se pružaju blagotvorni učinci na opće stanje organizma.
I pored superiornosti propolisa ipak je potrebno pripaziti kod djece, trudnica i dojilja te izbjegavati primjenu alkoholnih pripravaka, te zbog moguće alergije ne trebaju ga koristiti osobe alergične na pčelinje proizvode.

PADALINE
U siječnju 2021 godine u Solinu na području Gornje Rupotine palo je 160 litara kiše na m2.

TEHNOLOŠKE NOVOSTI NA GOSPINU OTOKU – Gradsko oko svuda gleda

SOLINSKA KRONIKA 317, siječanj 2021.

Postavljeni stupovi s videonadzorom decentno se uklapaju u novu vizuru Gospina Otoka

Prasvetište na Gospinu Otoku uza sve novosti koje je doživjelo i starosti koje krije početkom godine postalo je bogatije za suvremena (smart city) rješenja videonadzora.
Naime na zemljištu u vlasništvu župe, odnosno nadbiskupije splitsko-makarske postavljeni su stupovi s najsuvremenijom opremom videonadzora kakve u zadnje vrijeme imamo priliku vidjeti na frekventnijim mjestima u našemu gradu.
Postavljeni videonadzor samo će one zlokobne u našemu društvu podsjetiti na vremena od prije četrdesetak godina kada su kraj mostova Gospina Otoka stajali živi »promatrači« i »brojači«, razni suradnici, a s ciljem predanoga vođenja računa o vjerničkomu životu solinskoga puka.
Uloga ovoga sustava zasigurno nije u brojenju vjernika, onih koji nedjeljom idu na pričest ili ne, iznosu milodara ili pak pridržavanju epidemioloških mjera. Postavljeni će sustav zasigurno u vrlo kratkom vremenu pokazati svoju svrsishodnost i funkcionalnost u smanjenju broja nedozvoljenih radnji i ponašanja kao što je naime slučaj i s ostalim djelovima našega grada koji su obogaćeni ovakvim suvremenim rješenjima.

Novi broj Solinske Kronike

posljednji broj solinske kronike

Pratite nas

   Facebook

   RSS

   Newsletter

Zvonimir Solin Newsletter

Najvažnije vijesti u vašem email sandučiću