STRELJAŠTVO – SD DALMACIJACEMENT – Nagrađeni Petar Gorša i Mateja Omazić i njihov trener Siniša Vitez

SOLINSKA KRONIKA 317, siječanj 2021.

Najboljim strijelcima proglašeni su: Snježana Pejčić i Petar Gorša u gađanju puškom, te Matea Omazić i Uroš Kačavenda u gađanju pištoljem. U trapu je najbolji Josip Glasnović, a laskave naslove u samostrelu pripali su Valentini Pereglin i Andreju Krstiniću

Ministar obrane RH Mario Banožić i Petar Gorša

Hrvatski streljački savez je pri kraju 2020. proglasio najbolje strijelce za 2019. i investicije u sportsko streljaštvo u iznosu od milijun kuna. Među nagrađenima su trojica članova Streljačkog društva Dalmacijacement iz Solina, strijelci olimpijac Petar Gorša (puška), Mateja Omazić (pištolj) i njihov trener Siniša Vitez.
U Zagrebu je u Poslovnom centru »Almeria« održano Proglašenje najboljih strijelaca za 2019. kao i svečana dodjela sufinanciranoga sportskog oružja članicama Hrvatskog streljačkog saveza. Događaj je održan uz poštivanje svih epidemioloških mjera.
Poseban gost na proglašenju bio je Ministar obrane Republike Hrvatske gospodin Mario Banožić, koji je djelatnicima MORH-a Snježani Pejčić (Lokomotiva – Rijeka) i Petru Gorši, članu SD Dalmacijacement iz Solina, uručio nagrade za najbolje strijelce.
Najboljim strijelcima proglašeni su: Snježana Pejčić i Petar Gorša u gađanju puškom, te Matea Omazić i Uroš Kačavenda u gađanju pištoljem. U trapu je najbolji Josip Glasnović, a laskave naslove u samostrelu pripali su Valentini Pereglin i Andreju Krstiniću.
Priznanje je uručeno i evidentnom olimpijskom kandidatu Josipu Glasnoviću, koji je 2019. na Svjetskom kupu u Al Ainu, UAE, izjednačio svjetski rekord i osvojio još jednu olimpijsku kvotu za Hrvatsku.
Uz najbolje strijelce nagrade su dodijeljene i njihovim trenerima:
– Seno Čusto – trener Snježane Pejčić
– Siniša Vitez – trener Petra Gorše i Mateje Omazić
– Mirela Skoko-Ćelić – trener Uroša Kačavende
– Branko Pereglin – trener Josipa Glasnovića
– Tihana Odlešić Kačavenda – trener Valentine Pereglin
– Dean Vignjević – trener Andreja Krstinića

Petar Gorša i Matea Omazić najbolji strijelci Hrvatske u 2020.

Ovom prigodom dodijeljeno je i sufinancirano zračno sportsko oružje koje su zajednički sufinancirali Hrvatski streljački savez, Ministarstvo turizma i sporta, te klubovi i društva – članice Hrvatskoga streljačkog saveza. Investicija od milijun kuna za sportsko oružje i streljivo najveća je investicija ovog tipa u sportsko streljaštvo u Hrvatskoj.
Svečanost je pozdravnim govorom zatvorio Ministar obrane Republike Hrvatske Mario Banožić.

Umjesto u Finskoj EP u Osijeku ili Mađarskoj
Nova vijest u streljaštvu je da se otkazuje prvenstvo Europe u Finskoj. Novi kandidati za organizatora prvenstva Europe su naš Osijek i Mađarska, a točan proljetni datum još nije potvrđen. Inače solinski olimpijac Petar Gorča će se u mjesecu siječnju nalaziti na pripremama u Austriji za Olimpijske igre.
U siječnju mjesecu po kalendaru natjecanja HSS-a planirana su dva domaća turnira izborna za EP, po ISSF programu, 16. i 17. siječnja u Osijeku i 23. i 24. siječnja u Solinu.

Miro PODRUG

NOGOMET 2.HNL – NK SOLIN – Prvo ovogodišnje okupljanje i trening u Vranjicu

SOLINSKA KRONIKA 317, siječanj 2021.

Veseli uključivanje oporavljenih veznih igrača Duje Ninčevića i Nicholasa Llanosa, te lijevoga braniča Šime Puljića, dok se Antonio Kačunko oporavlja nakon operacije. Za klub s Jadra zimski prijelazni rok još nije završen, u tijeku su razgovori sa nekoliko pojačanja

Ivan Matić, trener zadnje plasiranoga nogometnog drugoligaša Solina u četvrtak, 7. siječnja obavio je prvo okupljanje igrača i započeo pripreme za drugi dio sezone. Struka ostaje nepromijenjena, njegov prvi pomoćnik je Duje Tokić, trener vratara Hrvoje Višić, a za kondicijske pripreme ja zadužen Josip Maleš.
U zimskoj stanci klub su službeno napustili Toni Taraš, Vlatko Šimunac, Matej Vuknić i Marko Čovo. Dvojica posuđenih počeli su pripreme u matičnim klubovima, David Iličić u Hajduku II, a Marin Laušić u Slavenu Belupu, treći posuđeni iz Osijeka Ivan Durdov je upitan!
Pridošlice su napadači povratnik s posudbe iz Uskoka Karlo Vodanović (20) i Antonio Pavlinović (26) iz makarskoga Zmaja, te branič Domagoj Franić (27), kojemu je također posljednja destinacija bio kliški Uskok. Nakon tri dana na raspolaganju je i napadač hrvatskih korijena Valentino Vujinović iz Njemačke.
Igračima su se obratili glavni trener Ivan Matić i šef struke Goran Gruica. Nakon upoznavanja i razgovora odrađen je i prvi trening na terenu s umjetnom podlogom u Vranjicu.
Prvi ovogodišnji trening odradili su njih 21: vratari Josip Bender i Ante Topić, te Hrvoje Relota, Mateo Tomić, Stipe Pekić, Stipe Vulikić, Domagoj Franić, Romario Matova, Šime Puljić, Josip Zeljković, Nikola Kušeta, Duje Ninčević, Nicholas Llanos, Antonio Blažević, Mario Veljača, Tino Šošić, Antonio Repić, Antonio Pavlinović, Marko Baković i Karlo Vodanović.
– Veseli uključivanje oporavljenih veznih igrača Duje Ninčevića i Nicholasa Llanosa, te lijevoga braniča Šime Puljića, dok se Antonio Kačunko oporavlja nakon operacije. Za klub s Jadra zimski prijelazni rok još nije završen, razgovaramo sa nekolicinom pojačanja, ovih dana očekujemo neka rješenja. Prva prijateljska utakmica je već 12. siječnja u Postirama sa Hajdukom – rekao je sportski direktor Goran Gruica.
Dogovorene su još tri prijateljske utakmice, 23. siječnja sa Dugopoljem, 27. siječnja sa RNK Splitom i 30. siječnja sa Croatijom.
U 18. kolu, prvoj utakmici drugog dijela prvenstva Solin je domaćin Inter-Zaprešiću, 13. veljače 2021., s početkom u 14,30 sati

Miro PODRUG

IZ TISKA IZIŠLA KNJIGA »OFFICIUM CONSULARIS PROVINCIAE DALMATIE – VOJNICI U SLUŽBI NAMJESNIKA RIMSKE PROVINCIJE DALMACIJE« DOC. DR. SC. IVANA MATIJEVIĆA – Vojni temelji salonitanskoga društva

SOLINSKA KRONIKA 317, siječanj 2021.

Već letimični pogled na uvod mogao bi zaintrigirati one ponešto nestručnije i neupućenije u ovu temu i tematiku jer autor u njemu između ostaloga donosi jedinstveni, jezgrovit, tematski strogo usmjeren, a opet sveobuhvatan i dosad neviđen opis Salone i salonitanskoga društva upravo u svjetlu rimskih vojnika i namjesnika

 

Važnost ove publikacije prepoznaje se i u novim načinima na koje autor problematizira obrađeni epigrafski materijal, odnosno različitim putevima kojima istome pristupa. Autor tako klasificira natpise, točnije žrtvenike na kojima se natpisi nalaze sukladno poganskim božanstvima kojima su podignuti, caru, genijima mjesta…

Koncem protekle godine u nakladi Književnoga kruga Split i Filozofskoga fakluteta Sveučilišta u Splitu iz tiska je izišla knjiga »Officium consularis provinciae Dalmatiae – Vojnici u službi namjesnika rimske provincije Dalmacije« autora DR. SC. Ivana Matijevića docenta na Odsjeku za povijest Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Splitu.
Matijević koji je solinskoj javnosti poznat po brojnim prilozima u mjesečniku Solinska kronika te radovima u časopisu za solinske teme Tusculum u prosincu protekle godine nagrađen je nagradom za znanost Senata Sveučilišta u Splitu, a sukladno znanstvenoj produktivnosti odnosno kao jedan od najproduktivnijih znanstvenika Sveučilišta.
Matijevićev samostalni publicirani prvijenac tvrdo je ukoričena publikacija dimenzija 24 X 17 centimetara s 211 stranica. Nakon predgovora i uvodnoga dijela autor donosi četiri poglavlja; »Organizacija namjesnikova oficija u doba principata«, »Vojnici u službi oficija namjesnika provincije Dalmacije«, »Način popunjavanja oficija i brojnost njegovih vojničkih pripadnika« i »Datacija natpisa«.
Publikacija je opremljena detaljnim i bogatim katalogom koji na 38 stranica teksta donosi ukupno 113 predmeta/natpisa na kojima autor temelji svoj rad. Po katalogu u publikaciji na 46 stranica slijedi prilog/poglavlje »Slike« u kojemu autor prateći katalog i korpus publikacije na ujednačen i skladan način donosi kombinirane crno-bijele fotografije, crteže i grafičke prikaze 86 različitih predmeta/natpisa. Pohvalno je nadalje što je za publikaciju pribavio uglavnom fotografije visoke kvalitete i razlučivosti, usto novijega datuma nastanka.

Nadgrobni natpis koji spominje bivšeg spekulatora Gaja Apuleja Etruska potvrđuje da je ljudstvo ove legije popunjavalo i službe niže rangiranih principala. On se u pretklaudijevsko doba, nakon stjecanja veteranskoga statusa, naselio na izvoru Vrljike u Imotskoj krajini i bio izabran za gradskoga vijećnika u Saloni

Detaljna raščlamba
Nakon slika autor je preko 8 stranica uvrstio i tablicu sa svih 113 vojnika na službi u namjesnikovu uredu, a koje je sukladno obrađenim podatcima i čitavim korpusom publikacije rasporedio po imenu, službi, postrojbi, godinama života, godinama službe, tipu spomenika, mjestu pronalaska i dataciji. Navedena tablica jedan je od elemenata koji ukazuju na važnost i doprinos ove publikacije u istraživačkomu radu usmjerenomu rasvijetljavanju vojničke povijesti. Naime riječ je o jedinstvenome izvoru velikoga potencijala posebice ukoliko bi se na svemrežju našla u nekoj od baza podataka ili pak na zasebnoj web stranici u formatu i/li obliku (računalnom jeziku) koji dopušta različite metode i načine pretraživanja.
Nakon tablice na pet stranica teksta slijede autorova zaključna razmatranja, te bibliografija i literatura s 149 jedinica. Sažetak na engleskomu jeziku kojega je preveo Graham McMaster nalazi se na šest stranica teksta, a kazalo osobnih imena kao i kazalo geografskih pojmova na ukupno su deset stranica.
Snažan salonitanski/solinski pečat publikacije čije su izdavanje financijski potpomogli Ministarstvo znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske, Grad Split i Grad Solin, a koju su recenzirali akademik Nenad Cambi i prof. dr. sc. Anamarija Kurilić sa zadarskoga Sveučilišta vidljiv je već u prvim retcima autorova predgovora. Matijević naime ističe kako su upravo njegov prilog za solinski časopis Tusculum o vojnicima Osme dobrovoljačke kohorte u namjesnikovu uredu rimske Dalmacije te doktorska disertacija o natpisima rimskih vojnika iz Salone iz doba principata bili inicajlni moment detaljnoga istraživanja ukoričenoga u ovu publikaciju.

Natpis koji svjedoči o važnoj karijeri komentarijenza Tiberija Klaudija Januarija, pokopanog u Saloni, gdje je i služio. Nije jasno je li prethodnu službu spekulatora obavljao u salonitanskom oficiju ili u Gornjoj Panoniji, gdje je tada boravila njegova Četrnaesta legija

Sustavan pristup temi
Uvodeći nadalje čitatelja među poglavlja i retke svoje publikacije autor ističe kako je u navedenim inicijalnim radovima vrlo brzo zamijetio da se iz korpusa izdvaja skupina od četrdesetak oficijala, koja je pokazala da iz provincijske metropole potječe dovoljno epigrafskih izvora iz kojih bi se mogla rekonstruirati hijerarhija namjesnikova oficija, odnosno iz kojih bi se odredile u njemu zastupljene službe te izdvojili njihovi nositelji i postrojbe. Ipak, za dobivanje cjelovitije slike bilo je potrebno dodati još sedamdesetak natpisa iz ostalih dijelova provincije, od kojih je velika većina posvetnih beneficijarijskih žrtvenika.
Autor nadalje navodi kako studija obuhvaća 113 cjelovitih i fragmentiranih natpisa legionara i augzilijara na različitim službama u namjesnikovu oficiju iz tri stoljeća principata – od uspostave provincije u posljednjim godinama Augustove vladavine do Dioklecijanova vremena, kada započinju temeljite promjene u društvu i vojsci, pa tako i u sustavu provincijske uprave. Analizom natpisa i njihovim stavljanjem u kontekst provincijske uprave u Rimskom Carstvu autor nadalje pokušava odrediti koje su službe postojale u oficiju, tko su bili njihovi nositelji i iz kojih su postrojbi rimske vojske dolazili, kako su namjesnici popunjavali više rangirane službe jer su se u nedostatku legija u provinciji morali oslanjati na legije u susjednoj Panoniji i Meziji, na koji je način lokalna vojna posada sastavljena od nekoliko pomoćnih postrojbi sudjelovala u radu namjesnikova oficija.

Posvetni žrtvenik centuriona Tita Flavija Pompeja i protektora Vibija Vibijana koji je pak tijekom Karakaline ili Elagabalove vladavine, ili poslije, u škripskim kamenolomima na otoku Braču izvršavao neku posebnu zadaću vezanu uz amfiteatar, vjerojatno onaj u Saloni

Snaga novih pristupa
Važnost ove publikacije nadalje prepoznaje se i u novim načinima na koje autor problematizira obrađeni epigrafski materijal, odnosno različitim putevima kojima istome pristupa. Autor tako klasificira natpise, točnije žrtvenike na kojima se natpisi nalaze sukladno poganskim božanstvima kojima su podignuti, caru, genijima mjesta. Nadalje novost je i u obradi drugih osoba koje su spomenute na natpisima, a u kojemu aspektu autor najdublje zadire u svakodnevni život Salone, njezinih oficijala i vojnika, stvarajući preduvjete za izgradnju detaljne i prvorazredne slike todobnoga salonitanoskoga društva.
Svojevrsnu najavu produbljivanja istraživanja ove teme, ali i iskorak u pristupu autor najavljuje tumačeći još jedan vid pri čemu ističe kako je važno pokušati odrediti odnos između beneficijarijskih postaja, odnosno oficijala koji su u njima djelovali, i postrojbi rimske vojske smještenih u njihovoj blizini. Osnovni preduvjet takvoga istraživanja jest nov i cjelovit pristup vojnoj posadi u Dalmaciji iz doba kasnoga principata, a pri čemu se poziva na istraživanje i rad Nikole Cesarika i Ive Glavaša iz 2013. odnosno 2017.
Već letimični pogled na uvod u publikaciju mogao bi zaintrigirati one ponešto nestručnije i neupućenije u ovu temu i tematiku jer autor u njemu između ostaloga donosi jedinstveni, jezgrovit, tematski strogo usmjeren, a opet sveobuhvatan i dosad neviđen opis Salone i salonitanskoga društva upravo u svjetlu rimskih vojnika i namjesnika. Oblikovan jedinstvenim, za autora prepoznatljivim stilom u kojemu će oni ponešto upućeniji prepoznati rodoljubni izričaj, ovaj uvodni dio omogućava uvid u veličinu istraženoga i još neistraženoga salonitanskoga blaga čije će ukrštavanje sa suvremenim pristupima i metodama (kakve autor donosi i predlaže) otkriti i uokviriti nebrojena poglavlja salonitanske povijesti.

Temelji i budućnost
Autor nadalje izuzetno slikovito dočarava ulogu i funkcioniranje rimske vojske, a u čemu se zbog posebnoga leksičkoga žara pri opisivanju hijerarhijske uređenosti, spremnosti na odaziv, pokret i ratovanje, političku agažiranost vojske prepoznaje i cjelokupna usmjerenost njegova istraživačkoga rada.
Iako autor ne ističe da u doslovnomu smislu knjigu posvećuje vojnicima u službi oficija upravitelja provincije Dalmacije tijekom tri stoljeća principata bez ikakve zadrške ovu publikaciju možemo smatrati priznanjem, istinskim spomenikom svim onim znanim i neznanim graditeljima salonitanskoga društva na čijim temeljima između ostaloga stoji i ovo današnje solinsko.
Autorov dosadašnji istraživački rad koji je solinsko sunce ugledao ukoričen u ovoj publikaciji argument je koji pobija sve nositelje i širitelje ideje kako se o povijesti grada na Jadru više nema što reći i pisati. Štoviše metodološko-istraživački gledano ova je knjiga rijedak primjer realnoga i istinskog hodograma u radu, koji pak u današnjim vremenima znanstvene i popularno-znanstvene hiperprodukcije, tiskanja i raznih pretiskivanja, na klasičan, »školski način« pokazuje kako isključivo znanje i sustavnost u (znanstvenomu) radu donose plodove koji se odražavaju i na drugim područja ljudskoga društva.

NAKON DESETLJETNIH LAMENTIRANJA U SREDIŠTU SOLINA SRUŠENA RODNA KUĆA DON LOVRE KATIĆA – Solin kojega (više) nema!

SOLINSKA KRONIKA 317, siječanj 2021.

Nakon gotovo dvadeset godina otkako je kao jedno vrijeme i zaštićeni spomenik kulture dospjela u privatne ruke rodna kuća don Lovre Katića srušena je do temelja. Prizor koji neodoljivo podsjeća na jednu zagrebačku scenu u Erdoedyjevoj ulici i zgradu kojoj je »bilo suđeno da padne«

Ulaskom u novu godinu, od koje pak čitavi društvo nekim čudnom očekuje da valjda sama od sebe bude bolja od protekle u samomu središtu Solina simbolično je započelo novo razdoblje našega grada. Nakon gotovo dvadeset godina otkako je kao jedno vrijeme i zaštićeni spomenik kulture dospjela u privatne ruke rodna kuća don Lovre Katića srušena je do temelja. Prizor koji neodoljivo podsjeća na jednu zagrebačku scenu u Erdoedyjevoj ulici i zgradu kojoj je »bilo suđeno da padne«.
Iako odavno najavljeno, rušenje ove Solinjanima dobro poznate kuće na samome ulazu u središte Solina izazvalo je različite reakcije, negodovanja, hrabra prosvjedovanja po društvenim mrežama i prozivanja raznih subjekata u kulturno-društvenomu životu našega grada.
Temi don Lovrine rodne kuće, koja je objektivno govoreći desetljećima predstavljala ugrozu prolaznicima i prometu, a koju su na okupu držale jedino grane bršljana i glicinije, na stranicama našega mjesečnika posvetili smo nebrojeno mnoštvo članaka, radova, arhivskih fotografija, prijedloga…
Posebno se pritom ističe članak Petra Vulića iz svibnja godine 2004. »Popločana spomen-ploča« kojega je solinski »Zvonimir« izdao i kao izvanredno izdanje, a koji u konačnici (p)ostavlja pitanje; što uopće kultura može u srazu s nekulturom?
Sudbina Don Lovrine kuće istinski je simbol i opomena ovoga vremena našemu društvu. Simbol jer u sebi doista konkretizira zanemarivanje, zapuštanje i uništavanje baštine, opomena jer upućuje na gorku istinu da se do današnjega dana naš grad nije pobrinuo ni za (rodne) kuće Don Frane Bulića, Joze Kljakovića, Vjekoslava i Dalibora Paraća, nadbiskupa Ante Jurića…
Model možda i postoji pogledamo li Gašpinu mlinicu i Ćućinovu kuću na Amfiteatru koje je Grad otkupio, ostaje smo pitanje volje, želje i u konačnici svijesti.

POPLOČANA SPOMEN PLOČA: TEKST PETRA VULIĆA IZ SOLINSKE KRONIKE BR. 116., 15. SVIBNJA 2004.

Ode i don Lovrina kuća!

Rijetko čitam dnevni tisak, a još rjeđe splitsku Slobodnu Dalmaciju, i to iz osobnih razloga, a to je već d(r)uga priča.
U navedenoj novini 29. travnja, na str 18, u, također splitskoj Sveučilišnoj knjižnici, posve slučajno uočih naslov Kerum kupio rodnu kuću don Lovre Katića i još uvijek ne mogu doći sebi, a kamoli Tebi, štovani štioče! Prosto za poludit i/li za ne vjerovat!
Jest da mi živimo u društvu u kojem je više cijenjen nekakav nogoloptač (iz trećerazrednog seoskog nogometnog kluba) od kakvoga umjetnika, znanstvenog djelatnika ili pak (tamo nekog!) izuzetno nadarenog glazbenika, književnika, slikara…, ali da netko može kupiti rodnu kuću dragog mi (Vam i nam!) i Velikog (s velikim V!) najvećega ikada rođenog Solinjanina – don Lovre Katića i da nitko još ne uputi ni jednu jedinu prosvjednu riječ (i šutnja je odobravanje ove antologijske i povijesne kupnje!), to ja još nikako ne mogu shvatiti a kamoli (po)vjerovati!
Potpisnik ovih redaka, dapače, nema ništa, u ovom slučaju protiv Keruma, čak je i stalna i skoro svakodnevna mušterija u njegovim mnogobrojnim splitskim dućanima. Potpisnika, također, neimalo ne zanima porijeklo Kerumova novca, niti njegova skupocijena vozila, jahte, prodajna središta, hoteli, stambeni objekti (slikovito kazano – ne pamtim kad sam zadnji put vidio 100 kuna!) i ne želi(m) biti Keumov sudac istražitelj, jer ovaj tekst i nije napisan zbog njega (Keruma!), već zbog njih koji su se trebali oglasiti – ali nisu! Posebice ako su pročitali zbog čega je g. Kerum kupio ono što nije trebao, a niti smio kupiti. Ako pak g. Kerum i oni koji još uvijek mudro šute ne znaju tko je bio don Lovre, nek se izvole raspitati!
Kerum je don Lovrinu kuću kupio iz jednostavnog razloga, jer (citiram): Riječ je o nekim obiteljskim razlozima (zbog sestre Mare Sapunar koja stanuje tu pokraj sporne nam kuće!, op. P.V.), a u neposrednoj blizini već imam i jednu svoju manju trgovinu. Još ne znam što ću tu izgraditi i koja će biti buduća namjena građevine. Možda neki stambeno-poslovni objekt… Uostalom, to tek moram vidjeti są svojim stručnjacima budući da se zgrada nalazi u strogom centru grada!
I što reći na kraju!? Najbolje ništa! Lijepo se svi možemo (po)sramiti što se pred našim očima (možda smo svi mi ipak slijepi!?) za šaku dolara (ras)prodaje naša sveta baština. U ovom slučaju kupac je naš čovjek – Hrvat, koji će možda u nekim udućim vremenima (ot)kupiti i dičnu nam Salonu na čijem bi mjestu mogao podići svoj stambeno-poslovni kompleks, dakako, nakon što prethodno salonitansko kamenje odveze, tj. baci na gradskom smetlištu Karepovac.
S rušenjem ili prenamjenom don Lovrine rodne kuće nestat će i svijetli dio naše povijesti, ali i dio nas samih. I mi bi ovakvi, s ovakovim mentalnim sklopom, pošli tamo u neku Europu!
Nismo nimalo svjesni da ćemo (ras)prodajom svoje baštine (i najljepše zemlje na svijetu!), tek onda ući u Europu (kad LIJEPA NAŠA postane LIJEPA NJIHOVA!) ali ne kao njezin punopravni član već kao obični sužanj, kojega je za nikakve pare (ot)kupio tamo neki MMF ili pak njemu srodni i slični.
Ostat ćemo bez Doma i Domovine, isto kao što je i naš slavni don Lovre ostao bez svoje rodne kuće, tako će i mila mu braća Hrvati ostati bez rodnih im ognjišta!
Jest da su ovu spornu nam kuću mogle obnoviti nadležne nam institucije napravivši za početak u njoj povjesničarevu, svećenikovu i književnikovu spomen-sobu, pa makar u njoj bila samo jedna jedincata uglednikova (nam!) uokvirena slika, to bi za skromni početak možda bilo dosta, a ovako svi mi (don Lovrini štovatelji, Grad Solin, Republika Hrvatska, pa čak ni sami g. Kerum!) nismo dobili ništa…
Što bi (mi) na sve ovo rekao naš učeni don Lovre!? Ne znam! Povlačeći me za uho, vjerojatno bi kazao:
»Šuti, mali! Ništa ti ne znaš… Zar ti naš veli spli`ski i ervaski pisnik šjor Tonči Petrasov Marović nije lipo reka: … Ajde, ne troši lapiš!«
U praskozorju Splita, 11. svibnja A.D. 2004.

Petar VULIĆ

IZMJENE U SOLINSKOMU DOPRINOSU PROJEKTU »TEMPUS« IZ PREKOGRANIČNOGA PROGRAMA SURADNJE – Umjesto kina, obnova restorana

SOLINSKA KRONIKA 317, siječanj 2021.

Projektom je predviđeno uređenje polivalentnoga prostora namijenjenoga organizaciji edukacija, konferencija i društvenih događanja, a predviđeno je i uređenje ureda namijenjenih poticanju razvoja poduzetništva, odnosno za smještaj budućih »startupova«

Među brojnim projektima koji se provode pod okriljem Odjela za gospodarstvo, zaštitu okoliša i europske fondove Grada Solina nalazi se i projekt TEMPUS proizašao iz prekograničnog programa suradnje INTERREG Italija – Hrvatska 2014.-2020. Riječ je o projektu koji ima za cilj regeneraciju zapuštenih urbanih lučkih područja uz poštivanje kulturne baštine i običaja zajednice, a njegovo predviđeno trajanje je od 1. siječnja 2019. do 30. lipnja 2022. Ukupna vrijednost TEMPUS-a iznosi 2.7 milijuna eura od kojih je 85 posto, odnosno 2.3 milijuna osigurano iz EU sredstava, a uz Solin u projekt su uključeni još gradovi Rijeka i Ravenna, Italija.
Prema prvim smjernicama projekta, predstavljenima u studenom 2019., Grad Solin je planirao provesti rekonstrukciju i opremanje zgrade nekadašnjega kina u Svetomu Kaju, međutim prema tvrdnjama Marijane Žižić, pročelnice Odjela za gospodarstvo, zaštitu okoliša i europske fondove, u međuvremenu je odlučeno da se umjesto ovoga objekta preuredi prostor nekadašnjega restorana »Zvonimir« smještenoga uz igralište solinskoga nogometnoga kluba u samom gradskom središtu.

Početkom provođenja projekta utvrđeno je da je prostor bivšega kina u Svetomu Kaju neadekvatan jer bi njegova rekonstrukcija i opremanje prvotno zahtjevale potpuno rušenje i obnovu

NK Solin i urbano lučko područje
– Prostor nekadašnjega kina u Svetom Kaju vrlo je derutan i njegova bi obnova bila poprilično zahtjevna, a projekt ne pokriva njegovo rušenje i ponovnu gradnju – objasnila je pročelnica Žižić dodajući kako je uz to za izmjenu plana bila presudna i lokacija. Naime, prostor nekadašnjeg restorana »Zvonimir« smješten iznad prostorija nogometnoga kluba primjereniji budućoj poslovnoj i društvenoj namjeni jer se nalazi uz uređeno parkiralište i smješten je u gradskomu središtu što olakšava komunikaciju s drugim institucijama.
– U tijeku je izrada projektne dokumentacije, nakon koje nas čeka raspisivanje javne nabave za izvođenje radova, a budući da se radi o adaptaciji postojećega objekta nije potrebno ishoditi građevinsku dozvolu – rekla je pročelnica.
Projektom je predviđeno uređenje polivalentnoga prostora namijenjenoga organizaciji edukacija, konferencija i društvenih događanja, a predviđeno je i uređenje ureda namijenjenih poticanju razvoja poduzetništva, odnosno za smještaj budućih »startupova«. Radovi će obuhvatiti i izmjenu instalacija u cijelom objektu, uključujući prostorije nogometnoga kluba te uređenje pročelja, a objekt bi trebao biti u funkciji do kraja 2021.
Svakako bih spomenula da je Grad uputio zahtjev Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost te zatražio sufinanciranje energetske obnove objekta, a dodatnu financijsku potporu pružit će i Županija splitsko-dalmatinska koja je osigurala određena sredstva namijenjena promociji pomorske baštine – rekla je pročelnica Žižić.

Motivacija lokalnih poduzetnika
Projektom TEMPUS obuhvaćeno je i postavljanje virtualne izložbe za sva tri grada uključena u projekt, dakle i grada Solina koji je u sklopu ove »online« prezentacije predstavio postojeća saznanja usredotočena na gospodarske aktivnosti solinske luke i grada kroz povijest uzimajući u obzir četiri čimbenika: protok materijala, kulture, tehnologije i ljudi. Cilj izložbe je inspirirati i motivirati lokalne poduzetnike na poslovne pothvate temeljene na uspješnim primjerima iz povijesti solinske luke.
Uz to poduzetnicima je upućen i poziv za sudjelovanje u mapiranju kulturnoga i kreativnog okruženja koje se provodi u okviru projekta. Prikupljeni podaci upotrijebit će se za izradu geo-lokalizirane karte iz različitih područja za svaki sektor unutar kulturnih i kreativnih industrija kako bi se definirala cjelokupna slika lokalnoga okruženja, fokusirajući se na potrebe, perspektive i dostupnost gospodarskih subjekata za suradnju.

ODRŽANA 27. SJEDNICA GRADSKOGA VIJEĆA – Funkcionalna civilna zaštita

SOLINSKA KRONIKA 317, siječanj 2021.

Sukladno predstavljenom financijskom planu za financiranje sustava civilne zaštite u 2021. predviđeno je izdvajanje od 2.3 milijuna kuna, dok bi se u 2022. i 2023. za istu namjenu izdvojilo po 2.2 milijuna kuna

Na početku 27. sjednice Gradskoga vijeća Solina, održane 21. prosinca vijećnici Nezavisne liste mladih predali su zahtjev da se u dnevni red uvrsti točka pod nazivom »Vranjic, mjesto koje hoće živjeti 21. stoljeće«, a ista bi obuhvaćala raspravu o gradnji alternativnoga izlaza iz Vranjica u slučaju ugroze, zatim raspravu o stanju u »Brodoremontu« i bivšem »Salonitu« te zahtjeve za praćenje realizacije projekata aglomeracije Split-Solin.
Gradonačelnik Dalibor Ninčević predložio je da se navedena točka uvrsti u dnevni red sljedeće sjednice kako bi se mogli pripremiti prikladni materijali potrebni za kvalitetnu raspravu. Predlagatelji su prihvatili odgodu.
Nakon rasprave o rebalansu proračuna za 2020. te izmjenama i dopunama programa naslonjenih na proračun, uslijedilo je predstavljanje zaključka o analizi stanja sustava civilne zaštite za 2020. i Plana razvoja sustava civilne zaštite Grada Solina za 2021. s financijskim planom za trogodišnje razdoblje, a predstavio ga je pročelnik Odjela za javne djelatnosti Darko Bilandžić. Sukladno predstavljenom financijskom planu za financiranje sustava civilne zaštite u 2021. predviđeno je izdvajanje od 2.3 milijuna kuna, dok bi se u 2022. i 2023. za istu namjenu izdvojilo po 2.2 milijuna kuna.
Pročelnica Upravnoga odjela za komunalne djelatnosti i upravljanje prostorom Sanja Samardžija predstavila je vijećnicima odluku o dodatnom osiguranju obročnoga plaćanja komunalnoga doprinosa na način da se uvede obveza dostavljanja bankovnoga jamstva za sve obveznike čija visina komunalnoga doprinosa prelazi 250 tisuća kuna. Vijećnici su ovaj prijedlog jednoglasno prihvatili.
Posljednja sjednica Gradskoga vijeća u 2020. zaključena je zahvalama i čestitkama svim vijećnicima i djelatnicima gradskih službi, a uputili su ih predsjednik Gradskoga vijeća Renato Prkić i gradonačelnik Dalibor Ninčević.

IZVJEŠĆE O REALIZACIJI PROJEKATA HRVATSKIH CESTA I ŽUPANIJSKE UPRAVE ZA CESTE

Stotine cestarskih milijuna

Hrvatske ceste na području grada Solina kroz četiri kapitalna projekta u cestovnu i popratnu infrastrukturu ulažu preko 255 milijuna kuna, a Županijska uprava za ceste pak kroz nekoliko svojih projekata u solinsku infrastrukturu ulaže preko 4 milijuna kuna, ulaganjima pak i dinamikom radova ŽUC-a Grad Solin je izričito nezadovoljan

Izgradnjom novih nadvožnjaka na Širini Solin će u potpunosti dobiti vizuru tranzitnoga grada

Posljednja točka 27. sjednice Gradskoga vijeća odnosila se na izvješće o realizaciji projekata Hrvatskih cesta i Županijske uprave za ceste vezano uz prometnice na području grada Solina koje su u njihovoj nadležnosti.
U izvješću Hrvatskih cesta istaknuta su četiri projekta, a prvi na popisu je projekt izgradnje buduće rampe iz Splita prema naselju Priko vode te Mravincima i Kučinama, pored trgovačkog centra »Salona Mall«.
Za zahvat je ishođena lokacijska dozvola, a pokreće se postupak ishođenja građevinske dozvole. Raspisan je i postupak javne nabave radova čija procijenjenu vrijednost iznosi 10.5 milijuna kuna bez PDV-a. Rok za dostavu ponuda je 29. siječnja 2021.

Širina i Mravince
Na popisu je i projekt rekonstrukcije raskrižja Širina vrijedan 151 milijun kuna za kojega je dovršeno projektiranje, a u tijeku je ishođenje građevinske dozvole te postupak javne nabave.
Jedan od važnijih projekata svakako je i izgradnja prometnice Mravince – TTTS duljine oko 2.5 kilometra sa spojnim cestama kao jedne od dionica buduće obilaznice splitske aglomeracije. Za navedenu dionicu, procijenjenu na iznos od 65 milijuna kuna, ishođena je lokacijska dozvola kojom je zahvat podijeljen u šest faza. Uskoro će biti podnesen zahtjev za građevinsku dozvolu, a u tijeku je postupak javne nabave za ugovaranje radova. Rok za dostavu ponuda je 20. siječnja 2021.
U tijeku je i postupak javne nabave radova na izgradnji zapadne rampe iz smjera Solina na Ulicu Zbora narodne garde. Projektiranje izgradnje rampe s kolnika DC8 na zapadni servisni kolnik, neposredno iz čvorišta s Ulicom Domovinskoga rata je gotovo dovršen, a zahtjev za izdavanjem građevinske dozvole je u pripremi. Procijenjena vrijednost radova iznosi 29 milijuna kuna bez PDV-a, a rok za dostavu ponuda je 29. siječnja 2021.

Grad nezadovoljan ŽUC-om
Predstavljeno je ovom prilikom i izvješće Županijske uprave za ceste o statusu njihovih projekata na području grada Solina. Najvažniji projekt, kako ističu u svom izvješću, je rekonstrukcija županijske ceste 6253 u koju spada i Ulica kneza Trpimira. U listopadu 2020. prikupljeni su posebni uvjeti svih javnopravnih tijela kroz postupak e-konferencije, a potpisan je i ugovor s Gradom Solinom o suradnji na projektu kojim će biti obuhvaćena i izgradnja javne rasvjete na mjestima na kojima je nema te rekonstrukcija postojeće. Početkom 2021. očekuje se dobivanje lokacijske dozvole za ovaj projekt.
Što se tiče ostalih tekućih projekata u pripremi je rekonstrukcija Ulice put Majdana, uključujući i dio prema izvoru Jadra, te rekonstrukcija Ulice don Frane Bulića, a ukupno ulaganje u projektnu dokumentaciju trebalo bi iznositi oko 500 tisuća kuna.
Nadalje, ŽUC je u suradnji s Gradom Solinom i Muzejom hrvatskih arheoloških spomenika riješio imovinsko-pravne odnose te ishodio pravomoćnu građevinsku dozvolu za izgradnju odmorišta uz arheološki lokalitet Rižinice. Početak radova vrijednih oko 2 milijuna kuna s PDV-om predviđen je sredinom 2021.
Ono što nas očekuje u prvoj polovici 2021. je i sanacija kolnika županijske ceste prema Mravincima, vrijedna oko milijun kuna, a ove godine je u sanaciju iste prometnice uloženo oko 2 milijuna kuna.

Kanalizacija u potok
U tijeku je i završetak izgradnje oborinske kanalizacije u Matoševoj ulici na način da se ista Zoranićevom ulicom spaja u Mravinački potok. Vrijednost radova ŽUC-a je 500 tisuća kuna, a u sklopu istih radova zamijenit će se dotrajale vodovodne cijevi i EE instalacije. Hrvatske vode sanirale su postojeći propust i na taj način spriječile plavljenje uzvodnih parcela. HT će položiti nove instalacije, a EVN ogranak plinovoda. Ukupna vrijednost radova je milijun kuna.
Gardonačelnik Dalibor Ninčević iskazao je ovom prilikom nezadovoljstvo dinamikom ulaganja ŽUC-a u prometnice na području grada Solina te najavio kako će Grad inzistirati na većim ulaganjima.

VIJEČNIČKA PITANJA

Novosti pod solinskim suncem

Vijećnici su na sjednici Gradskoga vijeća kroz postavljena pitanja iskazali interes za spomenike na Gospinu Otoku i na Širini, pročistač na Izvoru Jadra, arheološke nalaze u Gradini i na prostoru novoga Kulturnoga centra. Upiti su nadalje išli u smjeru financiranja sportskih klubova, podizanja sigurnosti u prometovanju te vječnoga pitanja upravljanja Salonom

Vijećnik Marin Matijević (nezavisni) iznio je u sklopu vijećničkih pitanja inicijativu da se spomenik don Tugomiru Jovanoviću iz parka na ulazu u grad premjesti na prikladniju lokaciju na Gospinu Otoku, a izrazio je nezadovoljstvo i činjenicom da je spomenik don Frani Buliću, smješten na platou ispred nove solinske bazilike, pomaknut s dosadašnje pozicije i postavljen uza zid staroga solinskog groblja.
Osim toga zanima me s obzirom na rekonstrukciju raskrižja planira li se premjestiti Kristov kip postavljen na Širini – pitao je vijećnik Matijević.
Prema riječima predsjednika Gradskoga vijeća Renata Prkića inicijativu vezanu uz spomenik don Tugomiru Jovanoviću i don Frani Buliću trebalo bi iznijeti Splitsko-makarskoj nadbiskupiji koja je vlasnik spomenika, a kad je u pitanju spomenik Kristu već se razmišlja o novoj lokaciji na koju bi se isti mogao izmjestiti prije početka radova.

Arheološka su istraživanja u Gradini, lokalitetu koji je dosad bio parcijalno i slabo istražen trajala duže od projektom očekivanoga

Pročistač i EU projekt
Vijećnik Matijević zanimao se i za planiranu gradnju pročistača vode u Majdanu koji će biti u neposrednoj blizini projekta »Jadro izvor života«.
– Zanima me kako će se budući objekt uklopiti u ovaj prostor te hoće li se paralelno raditi i na proširenju prometnice do Izvora – pitao je vijećnik.
Pročelnica Odjela za gospodarstvo, zaštitu okoliša i europske fondove Marijana Žižić pohvalila je VIK-ov projekt pročistača koji će se izgledom odlično uklopiti u postojeći prostor.
– Pročistač bi sukladno planovima trebao biti dovršen do kraja 2021. ili početkom 2022., a već smo kontaktirali ŽUC i pokušali dogovoriti da se njihovi radovi usklade s radovima na pročistaču – odgovorila je pročelnica Žižić.
Posljednje pitanje vijećnika Matijevića odnosilo se na arheološka istraživanja u Gradini i na prostoru budućega Kulturnog centra, točnije zanimalo ga je hoće li zbog istraživanja doći do većega odstupanja od predviđenih rokova realizacije projekata.
– Arheološka istraživanja na obje lokacije su dovršena. Za prostor na kojem je planirana gradnja Kulturnog centra već smo dobili izvješće, a ovih dana očekujemo i izvješće vezano uz istraživanja u Gradini koje je provodio Arheološki muzej iz Splita. Istraživanja u Gradini trajala su duže od očekivanog, a i projekt je u konačnici trebalo prilagoditi novim nalazima. Na prostoru budućega Kulturnog centra očekuju nas dodatna geotehnička sondiranja radi zaštite arheoloških nalaza koja će se dijelom prezentirati u sklopu budućega objekta – najavila je pročelnica Žižić.

Sredstva za sportske klubove
Vijećnik Vedran Duvnjak (NLM) zatražio je da mu se pisano dostave popisi svih građevnih i negrađevnih čestica u vlasništvu Grada, a osim toga komentirao je kriterije prema kojima Solinska zajednica sportova dodjeljuje sredstva klubovima.
– Događa se da se iz proračuna financiraju i neke udruge koje su registrirane u Solinu, ali fizički djeluju u Splitu. Smatram da to nije u redu – poručio je vijećnik Duvnjak.
– Kriterije za dodjelu sredstava sportskim klubovima donose tijela Sportske zajednice u koja su uključeni predstavnici svih klubova, a ista se donose sukladno propisanim zakonima – rekao je gradonačelnik Dalibor Ninčević dodajući kako je Grad sukladno zakonu dužan osigurati djelovanje klubova u drugim sredinama ukoliko oni u svom gradu nemaju uvjete potrebne za sport kojim se bave.

Za sigurniji promet
Vijećnika Davora Mikasa (Bolji Solin) zanimalo je planira li Grad postaviti video nadzor kojim bi se kontroliralo poštivanje ograničenja brzine na pojedinim prometnicama te samim tim izbjeglo postavljanje »ležećih policajaca«.
– U planu je izrada prometnoga elaborata koji bi regulirao postavljanje spomenutoga video nadzora jer smo sukladno zakonu u obvezi u roku od deset godina postojeće »ležeće policajce« u potpunosti ukloniti ili ih zamijeniti gumenim uspornicima – odgovorila je pročelnica Odjela za komunalne djelatnosti i upravljanje prostorom Sanja Samardžija.
Vijećnik Ivan Andabak (NLM) zanimao se za dinamiku izrade Plana upravljanja Salonom kao i za financijska ulaganja grada u taj projekt.
– Ovih dana smo održali »online« konferenciju s predstavnicima svih institucija uključenih u projekt te napravili kvalitetnu analizu trenutnoga plana upravljanja Salonom. Na proljeće bismo trebali imati novi Plan koji će uključivati sve dobre segmente postojećega Plana te razraditi sve nedostatke koje smo u međuvremenu utvrdili – odgovorio je gradonačelnik dodajući kako bi Grad za ovaj projekt trebao izdvojiti oko 180 tisuća kuna.
Vrijeme rezervirano za pitanja zaključio je vijećnik Goran Milavić (NLM) koji je zatražio da mu se dostavi pisani odgovor vezan uz rješavanje granica grada Solina i općine Klis.

 

 

ODRŽANA 26. SJEDNICA GRADSKOGA VIJEĆA – Od studentskog grada do zgrada

Solinska kronika 316, 15. prosinca 2020.

Zadnja točka dnevnoga reda odnosila se na stavljanje izvan snage projekta izgradnje studenskih sadržaja na predjelu Klanac u Solinu kojeg je Gradsko vijeće u suradnji sa Sveučilištem u Splitu usvojilo u listopadu 2016., a od kojega je Sveučilište odustalo. Budući da je riječ o atraktivnom zemljištu Grad je odlučio raskinuti spomenuti ugovor i krenuti s novim planiranjima

Osim o temeljnom financijskom dokumentu, proračunu Grada za 2021., solinski gradski vijećnici na 26. su sjednici održanoj 11. prosinca između ostaloga raspravljali i o godišnjemu planu i programu rada Dječjega vrtića »Cvrčak« za pedagošku 2020./’21. godinu.
DV »Cvrčak« uz grad Solin obuhvaća i općine Klis, Muć i Dugopolje te u svom sastavu ima 19 objekata i 48 odgojnih skupina, a ukupan broj obuhvaćene djece u ovoj pedagoškoj godini je 1035, od čega 830 u vrtićima koji pripadaju gradu Solinu – izvijestila je ravnateljica ustanove Anđela Biuk.
– Tijekom tekuće pedagoške godine, koja je kao i prethodna obilježena pandemijom Covid-19, posebno se vodi računa o sprječavanju i suzbijanju širenja virusa te načinu organizacije rada u ovim izvanrednim uvjetima – rekla je ravnateljica koja je u svom izvješću navela sve detalje vezane uz uvjete i način rada u svim vrtićkim kućama.

Problemi s otpadom
Pročelnica Odjela za komunalne djelatnosti i upravljanje prostorom Sanja Samardžija predstavila je vijećnicima Program građenja komunalne infrastrukture na području Grada Solina za 2021. vrijedan preko 17 milijuna kuna, a potom i Program održavanja, za kojeg će se izdvojiti više od 13 ipo milijuna kuna.
Vijećnici su i ovom prilikom istaknuli potrebu zapošljavanja većega broja komunalnih redara zbog učestale pojave formiranja nelegalnih odlagališta koja će se, najavila je pročelnica, kontrolirati i videonadzorom. Tako je u sklopu programa održavanja komunalne infrastrukture predviđeno izdvajanje od 225 tisuća kuna za projektnu dokumentaciju te nabavku opreme za videonadzor.

Sasvim neočekivano područje Klanca uz sami Arheološki park Salone dobit će novu namjenu

Kulturi više nego sportu
Vijećnicima su predstavljeni i programi javnih potreba u sportu, i kulturi te program socijalne skrbi za 2021., a više detalja o njima iznio je pročelnik Odjela za javne djelatnosti Darko Bilandžić.
Sveukupna sredstva namijenjena za sport u narednoj godini planirana su u iznosu od preko 5 milijuna kuna od kojih je nešto više od 3 milijuna predviđeno za financiranje Solinske zajednice sportova, a 1.7 milijuna za sufinanciranje sportskih udruga od posebnog interesa, točnije Nogometnog kluba »Solin«, 1.4 milijuna kuna, i Streljačkog društva »DC Solin«, 365 tisuća kuna.
Izdvajanja za kulturu u 2021. planirana su u iznosu od 7.3 milijuna od kojih je nešto više od 3 milijuna predviđeno za rad JUUK »Zvonimir«, a 2.7 milijuna za rad Gradske knjižnice Solin.
Za program socijalne skrbi Grad planira izdvojiti čak 9.1 milijun kuna od kojih se preko 4 milijuna odnosi na financiranje programa socijalnih mjera namijenjenih obiteljima koje skrbe o djeci i mladima. Jedna od novosti u 2021. odnosi se na proširenje mjera iz programa socijalne zaštite građana starije dobi kojima bi se u 2021. po prvi puta isplatile uskrsnice, po istim kriterijima po kojima se već godinama isplaćuju božićnice.
Na dnevnom redu 26. sjednice Gradskoga vijeća našla se i odluka o donošenju Plana djelovanja Grada Solina u području prirodnih nepogoda za 2021., a predstavio ju je Rade Pehar, predstavnik tvrtke »Alfa Atest« d.o.o.
Vijećnici su usvojili i prijedlog zaključka o djelomičnom oslobađanju od plaćanja komunalnoga doprinosa Dom zdravlja Splitsko-dalmatinske županije i Ljekarne splitsko-dalmatinske županije vezano uz planirani objekt u kojem će se smjestiti novi prostor ljekarne i dodatnih ordinacija Doma zdravlja. Objekt će se graditi pored solinskoga Doma zdravlja, a prije spomenuti obveznici ovom se odlukom oslobađaju 40 posto utvrđene visine komunalnoga doprinosa, odnosno dužni su platiti nešto više od 160 tisuća kuna što predstavlja 60 posto od ukupnog iznosa.
Zadnja točka dnevnog reda odnosila se na stavljanje izvan snage projekta izgradnje studenskih sadržaja na predjelu Klanac u Solinu kojeg je Gradsko vijeće u suradnji sa Sveučilištem u Splitu usvojilo u listopadu 2016.
Ugovor je potpisan u vrijeme kada je rektor Sveučilišta bio prof. dr. sc. Šimun Anđelinović, u međuvremenu je došlo do promjene na čelu Sveučilišta, a iz razgovora s novim rektorom prof. dr. Draganom Ljutićem zaključili smo da je Sveučilište odustalo od plana izgradnje studenskog kampusa na ovom prostoru. Budući da je riječ o atraktivnom zemljištu Grad je odlučio raskinuti spomenuti ugovor i krenuti s novim planiranjima – objasnio je predsjednik Gradskoga vijeća Renato Prkić.

PLAN RADA, PRIHODA I RASHODA GRADSKE KNJIŽNICE SOLIN ZA 2021.

Prilagodba novim uvjetima

Knjižnica će u 2021. pokrenuti uslugu posudbe e-knjige i pružiti svojim korisnicima oko 500 naslova koji bi im putem pametnih telefona, tableta i računala

Novi ravnatelj Gradske knjižnice Solin Ivan Peroš upoznao je gradske vijećnike s Programom rada ove ustanove te planom prihoda i rashoda za 2021.
Jedan od važnih segmenata rada Gradske knjižnice odnosi se na nabavu knjižnične građe za koje se u 2021. planira utrošiti 230 tisuća kuna od kojih će se 100 tisuća financirati sredstvima Ministarstva kulture, 120 tisuća osigurat će Grad Solin, a Knjižnica će izdvojiti 10 tisuća kuna vlastitih sredstava.
Novost uz knjižnične usluge i programe je planirano pokretanje posudbe e-knjige, a o važnosti pružanja ovakve usluge korisnicima najbolje govori aktualna situacija s pandemijom koronavirusa zbog koje su knjižnice u određenom periodu bile prisiljene obustaviti rad s korisnicima. Osim toga, četvrtinu članova GK Solin čine mladi korisnici koji veliki dio svoga vremena provode u virtualnomu svijetu pa bi uvođenjem e-knjiga Knjižnica doprla i do puno većega broja mladih nego što to može trenutačno, a uz puno manje troškove i ljudske resurse.
Slijedom navedenog GK Solin će u 2021. pokrenuti uslugu posudbe e-knjige i pružiti svojim korisnicima oko 500 naslova koji bi im putem pametnih telefona, tableta i računala bili dostupni u bilo kojem trenutku i na bilo kojem mjestu.
Peroš je najavio i brojne druge aktivnosti koje bi trebale unaprijediti rad solinske Knjižnice poput projekta »Volonterstvo u Knjižnici« kako bi se osobama koje zbog fizičke nepokretljivosti ili drugih tjelesnih ograničenja nisu u mogućnosti osobno doći do Knjižnice knjige dostavile na kućnu adresu, a najavio je i pokretanje novih radionica, »Škole filozofije« i »Škole robotike«, koje bi se uz već postojeće radionice glume, pjevanja i crtanja, odvijale pod okriljem Knjižnice.
Ravnatelj Peroš predstavio je i financijski plan ustanove za 2021. prema kojem bi i prihodi i rashodi iznosili preko 2.7 milijuna kuna.

PREDSTAVLJEN PROGRAM RADA I RAZVOJA JAVNE USTANOVE U KULTURI »ZVONIMIR« SOLIN

Kultura i obrazovanje

Prihodi »Zvonimira« u 2021. planirani su u iznosu od većem od 3.1 milijun kuna

Vijećnicima je u sklopu 26. sjednice predstavljen Program rada i razvoja Javne ustanove u kulturi »Zvonimir« Solin s financijskim planom za 2021., a predstavio ga je ravnatelj Ustanove Tonći Ćićerić.
Rad JUUK »Zvonimir« odvijat će se kao i do sada, na više programskih područja koji obuhvaćaju glazbeni, kazališni, izložbeno-galerijski i izdavački program, zatim program restauratorske radionice, edukacijski program i suradnju na projektima u kulturi, infrastrukturni program, razvoj ljudskih resursa i radnih uvjeta te program pružanja tehničke potpore.
Posebno su istaknuta dva izdavačka projekta koja imaju namjeru očuvanja i prezentacije bogate solinske glazbene baštine. Tako će se u prvom polugodištu 2021. izdati knjiga s tematikom profane vokalne tradicije, a u drugom polugodištu u suradnji s Institutom za etnologiju i folkloristiku u Zagrebu i Udrugom »Pjevana baština« iz Zagreba multimedijalno izdanje o solinskom glagoljaškom pučkom crkvenom pjevanju koje će se sastojati od monografije te pratećih audio i dokumentarnih video zapisa na CD i DVD medijima.
Nadalje, uz niz postojećih suradnji vezanih uz provedbu edukacijkog programa i projekata u kulturi, JUUK »Zvonimir« je potpisao ugovor o suradnji s Katedrom za klasičnu arheologiju Odjela za arheologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu kroz kojega će se realizirati niz aktivnosti s ciljem prezentacije solinske povijesne i kulturne baštine – rekao je ravnatelj Ćićerić dodajući kako su prihodi Ustanove u 2021. planirani u iznosu od većem od 3.1 milijuna kuna što je za 14 posto više u odnosu na prethodnu godinu, a isti iznos planiran je i na rashodovanoj strani.

PREDSTAVLJEN I USVOJEN PRORAČUN GRADA SOLINA ZA 2021. – Povećanje od 6 milijuna kuna

Solinska kronika 316, 15. prosinca 2020.

Zbog kašnjenja na izgradnji dječjega vrtića/škole Priko vode i poslovnoga centra Rupotina u 2020. neće se povući svih 15 milijuna kuna kredita »OTP banke« nego će se dio kredita u iznosu 2.3 milijuna povući do kraja veljače 2021. i to 1.3 milijuna za projekt vrtića/škole, a milijun kuna za poslovni centar Rupotina

Dovršetak izgradnje i uređenja novoga Vrtićkoga centra u naselju Priko vode prolongiran je za prve mjesece 2021.

Solinski gradski vijećnici usvojili su prijedlog konsolidiranog proračuna Grada za 2021. temeljem kojega su planirani prihodi u iznosu od 167.1 milijun kuna što u odnosu na prihode planirane izmjenama i dopunama proračuna za 2020. predstavlja povećanje od 6 milijuna kuna.
Prijedlog konsolidiranog proračuna za narednu godinu s projekcijama za 2022. i 2023. predstavio je gradonačelnik Dalibor Ninčević koji je u obrazloženju između ostaloga istaknuo kako se najviše smanjuju prihodi u stavci zaduživanja i to za 19.6 milijuna kuna.
– U 2020. planirali smo 22 milijuna kuna primitka od zaduživanja od kojih 15 milijuna čini kredit »OTP banke«, a 7 milijuna beskamatni zajam iz Državnoga proračuna – rekao je gradonačelnik ističući kako se u 2021. ne planira novo zaduživanje.
Zbog kašnjenja na izgradnji dječjega vrtića/škole Priko vode i poslovnoga centra Rupotina u 2020. nećemo povući svih 15 milijuna spomenutoga kredita »OTP banke« nego ćemo dio kredita u iznosu 2.3 milijuna povući do kraja veljače 2021. i to 1.3 milijuna za projekt vrtića/škole, a milijun kuna za poslovni centar Rupotina.

Više EU sredstava
Najviše se u odnosu na 2020. povećava stavka pomoći iz inozemstva i od subjekata unutar općega proračuna i to za 17.7 milijuna kuna.
Prema riječima gradonačelnika prvi razlog je povećanje prihoda od EU sredstava u 2021. Naime u 2020. EU sredstva su planirana u iznosu od 25.7 milijuna, a u 2021. u iznosu preko 32 milijuna, što predstavlja povećanje od 6.3 milijuna kuna.
– Drugi razlog su veće planirane pomoći iz Državnoga i županijskoga proračuna, Fonda za zaštitu okoliša i Županijske uprave za ceste. Tako su za izgradnju i opremanje škole Priko vode planirana sredstva Splitsko-dalmatinske županije u iznosu od 6.1 milijun kuna – rekao je gradonačelnik navodeći i treći razlog povećanja.
On se temelji na novoj odredbi o fiskalnom izravnanju prema kojem će Grad Solin u 2021. ostvariti pravo na pomoć iz Državnoga proračuna u iznosu od gotovo 7 ipo milijuna kuna.

Smanjenje prihoda
Najveće smanjenje prihoda u odnosu na 2020. bilježi se u stavci prihoda od poreza i to za 1.7 milijuna kuna, pri tom je uzeto u obzir da se od sljedeće godine zbog izmjena i dopuna Zakona o porezu na dohodak snižavaju porezne stope poreza na dohodak s 24 na 20 posto i s 36 na 30 posto. S ciljem kopmenzacije pada poreznih prihoda mijenja se i zakon o financiranju jedinica lokalne i područne samouprave. Osim toga kod formiranja ove stavke uzela se u obzir i aktualna situacija u gospodarstvu izazvana pandemijom korona virusa koja bi se, prema očekivanjima, u sljedećoj godini ipak mogla ublažiti.
Rashodi konsolidiranog proračuna za 2021. planirani su na način da budu veći od planiranih prihoda za 6.7 milijuna kuna odnosno za iznos procijenjenoga viška prihoda Grada Solina od 6.5 milijuna kuna i procijenjenoga viška prihoda JUUK »Zvonimir« za 225 tisuća kuna iskazan na dan 31. prosinca 2020. Sukladno navedenom planirani rashodi u 2021. iznose 173.8 milijuna i veći su od rashoda u 2020. za 11.8 milijuna kuna.

Povećanje rashoda na EU projektima
Najviše se povećavaju rashodi poslovanja i to za 6.8 milijuna kuna, a isti se odnose na EU projekt »Ljetne pozornice Splitske aglomeracije« prema kojim će Grad Solin u 2021. dio dobivenih sredstava prebaciti na partnere u projektu.
Smanjuju se i rashodi za zaposlene, za 118 tisuća kuna, jer se tijekom 2021. završava EU projekt »Solin za sve« i »Unaprijeđenje usluge predškolskog odgoja«, a plaće zaposlenih na tim projektima bile su uključene u ukupnu masu plaće.
Smanjenje ovoga rashoda bilo bi još veće da u 2021. nije predviđeno povećanje osnovice za obračun plaća. Naime, osnovica za obračun plaća korisnika proračuna utvrđena je u visini minimalne bruto plaće koja je u 2020. iznosila 4.062,51 kune, a odlukom Vlade RH visina minimalne bruto plaće u 2021. iznosit će 4.250,00 kuna.
U 2021. se povećavaju i izdaci za otplatu primljenih zajmova jer Grad treba vratiti 6.5 milijuna kuna beskamatnog zajma uzetog iz Državnog proračuna koji se koristio za povrat godišnjeg obračuna poreza i prireza na dohodak.
Oporbeni vijećnici, »Bolji Solin« i Nezavisna lista mladih, predložili su čitav niz amandmana vezanih uz preraspodjelu proračunskih sredstava, a prihvaćen je samo jedan pristigao od strane NLM-a.
Riječ je o smanjenju stavke za intelektualne usluge za 55 tisuća kuna koje bi se usmjerile na uređenje dječjega igrališta na prostoru Mjesnog odbora Kučine.
Svi ostali amandmani su uz detaljno obrazloženje odbijeni.
Proračun Grada Solina za 2021. usvojen je s dvanaest glasova za i devet glasova protiv.

GRADONAČELNIK DALIBOR NINČEVIĆ O GRADSKOMU FINANCIJSKOM PLANU ZA 2021.

Razvojni proračun

Dobivena je građevinska dozvola za uređenje »Glorijeta« pa u Gradu početkom sljedeće godine očekuju početak radova. Uz to je dobivena građevinska dozvola i za II. fazu projekta »Jadro izvor života«

– Financijski plan Grada za 2021. je ambiciozan, ali ostvariv – rekao je gradonačelnik Dalibor Ninčević komentirajući proračun za narednu godinu.
– Već sam tijekom predstavljanja proračunskih stavki rekao kako u ovim teškim vremenima i situaciji uzrokovanoj pandemijom virusa Covid-19 nije jednostavno planirati prihode. Unatoč tome smatram kako slobodno možemo reći da je ovaj proračun optimističan, ali i realan – rekao je gradonačelnik dodajući kako najveću stavku unutar proračuna predstavljaju investicije za koje je kroz razne gradske odjele predviđeno oko 62 milijuna kuna te da je stoga proračun za 2021. iznad svega razvojan.
– Najvažniji projekti koje ćemo realizirati u sljedećoj godini su dovršetak i otvaranje vrtićkog centra Priko vode, krajem siječnja ili početkom veljače sljedeće godine, zatim nastavak kontinuiranih radova na izgradnji Poslovnog centra Rupotina u kojem bi početkom sljedeće pedagoške godine otvorili novi vrtić i javne sadržaje namijenjene građanima. Tu je i dovršetak uređenja ljetne pozornice Gradina, projekta kojeg su obilježili zahtjevni arheološki radovi, ali koji će sasvim sigurno biti zaključen do početka Kulturnog ljeta 2021. – najavio je gradonačelnik obznanujući ovom prilikom skori početak radova na još jednom važnom projektu.
– Moram istaknuti da smo ovih dana dobili građevinsku dozvolu za uređenje »Glorijeta« tako da početkom sljedeće godine očekujemo početak radova. Uz to dobivena je građevinska dozvola i za II. fazu projekta »Jadro izvor života« te uskoro krećemo s raspisivanjem javne nabave – rekao je gradoančelnik osvrćući se i na one projekte koji unatoč višegodišnjim planiranjima još uvijek nisu realizirani, u prvom redu izgradnju infrastrukture i prometnica.
– Uglavnom je riječ o razlozima objektivne prirode, sporosti u izdavanju građevinskih dozvola i dugotrajnom rješavanju imovinsko-pravnih odnosa. Moram reći da smo konačno riješili pitanja važnih prometnica koje vode do osnovnih škola. Tu bih prije svega istaknuo Ulicu Svetog Nikole i Dudini u Svetom Kaju pored OŠ Vjekoslava Paraća te Kliški put pored OŠ don Lovre Katića, a vjerujem da ćemo sljedeće godine krenuti i s uređivanjem Ulice braće Radić od križanja s Ulicom Ante Starčevića do OŠ kralja Zvonimira – istaknuo je gradonačelnik osvrćući se i na prozivke vijećnika vezano uz izgradnju POS-ovih stanova na području grada Solina.
– Grad je prepoznao vrijednost ovoga projekta te osigurao vrlo vrijedno i atraktivno zemljište kao i kompletnu infrastrukturu. Riječ je o planu izgradnje 16 stanova na području Mjesnog odbora Sveti Kajo za koje je već proveden javni poziv i napravljena rang lista. Nažalost nakon tri provedena natječaja za izvođenje radova svaki put su stigle ponude koje su za tri do četiri milijuna kuna veće od procijenjene vrijednosti. Gradsko vijeće bi u ovom slučaju trebalo odlučiti hoće li Grad svojim proračunskim sredstvima pokriti tu razliku – objasnio je gradonačelnik.
Jedno od njegovih obrazloženja odnosilo se i na pitanja oporbenih vijećnika vezana uz financiranje Nogometnog kluba Solin koje je, prema njegovim riječima, transparentno kao i financiranje svih drugih sportskih klubova koji su pod okriljem Solinske zajednice sportova te su vijećnicima već predstavljeni kriteriji prema kojima se određuje visina iznosa za svaki pojedini klub.
– Na kraju bih još jednom istaknuo kako nas očekuje težak i zahtjevan posao u ostvarivanju prihoda, ali vjerujem da ćemo realizacijom brojnih projekata i programa život u našem gradu podići na još kvalitetniju razinu – poručio je gradonačelnik.

 

OBILJEŽENA OBLJETNICA PREMINUĆA ANTONA RAČIĆA – Solinski admiral

Predstavnici Javne ustanove u kulturi Zvonimir Solin položili su 15. studenoga na starom solinskom groblju cvijeće na grob admirala Antona Račića, jednog od najznačajnijh građana Solina u razdoblju prve polovice 20. stoljeća, povodom 87. godišnjice njegove smrti.

Admiral Anton Račić oko godine 1906. pred odlazak u mirovinu

Anton Račić, višestruko odlikovani kontraadmiral Austro-ugarske ratne mornarice i istaknuti stručnjak za torpedne sustave, nakon blistave mornaričke karijere svoje je umirovljeničke dane, zajedno sa suprugom i sinovima, proveo u Solinu u kojem je u studenome 1933. umro i pokopan. Iako danas možemo samo pretpostaviti razloge zbog kojih je osoba poput njega po odlasku u mirovinu za život izabrala upravo Solin, tada zabačeno mjesto na periferiji velike Monarhije, nesumnjivo je da su Račićeva pojavnost i interakcija s vrlo uskim krugom tadašnjih uglednih Solinjana, koje su međusobno povezivali razina obrazovanja i društveni položaj, poput don Frane Bulića, dr. Mate Petrašića, dr. Marina Rika Ivića i njegove supruge prof. glasovira Estelle Ivić-Kuzmanić, dr. Martina Žižića i njegove supruge dr. Mire Žižić, ing. Mate Glavana i ljekarnika Mate Meneghella, redom studenta srednjoeuropskih sveučilišta od Beča i Praga pa do Graza, doprinijele stvaranju ozbiljnijih naznaka građanskog društva u Solinu između dva svjetska rata.

Nakon što je u ovogodišnjem 13. broju časopisa Tusculum jedan članak posvećen biografiji Antuna Račića, Javna ustanova u kulturi Zvonimir Solin u skoroj budućnosti planira postaviti multimedijalnu izložbu i izdati knjigu o njegovom bogatom životnom i profesionalom putu. Namjera je putem spomneutih aktivnosti potaknuti oživljavanje sjećanja na ovu pomalo zaboravljenu solinsku ličnost, kao i na ostale njegove suvremenike koji su, kao istaknuti intelektualci, svojim javnim djelovanjem obilježili solinsku povijest u prvoj polovici 20. stoljeća.

O PROJEKTU »NOVI ŽIVOTI ANTIČKIH NATPISA: EPIGRAFSKI SPOLIJI NA PODRUČJU SREDNJE DALMACIJE« – GLASOVI ANTIKE IZ TRADICIJSKE ARHITEKTURE

Solinska kronika 316, 15. prosinca 2020.

Piše: doc. dr. sc. Dino DEMICHELI

Od siječnja 2020. pokrenut je istraživački projekt koji financira Hrvatska zaklada za znanost, a trajat će do kraja 2023. Na projektu sudjeluje 11 suradnika, a radi se mahom o znanstvenicima i stručnjacima na području epigrafije i spomeničke baštine. Cilj projekta je evidentirati sve epigrafske spolije u Dalmaciji na prostoru od rijeke Krke do Neretve

Antičke ostatke na području šireg areala nekadašnje Salone nije potrebno previše pojašnjavati. Vjerujem da je većina ovdašnjih stanovnika stekla dojam monumentalnosti, a ne mali broj puta i raskoši dok je gledala ruševine amfiteatra, bazilika, bedema, termi, sarkofaga i mozaičkih podnica koji su svakoga dana dostupni pogledu zainteresiranoga promatrača. Ipak, Salonu je nemoguće percipirati odjednom i valja je nanovo otkrivati, a u svakom tom nastojanju oko uvijek spazi neki novi detalj. To poprilično dobro znaju arheolozi koji, usprkos tome što im je to struka, pri svakom obilasku Salone evidentiraju nešto što za prošloga posjeta nisu spazili. Ponekad vam se čini da negdje nema više ničeg novog što biste mogli uočiti, pa vam, često lokalni stanovnik zna otkriti još poneki zanimljivi detalj. Govorim ponajviše iz vlastitoga iskustva, a koliko vidim iskustvo mojih kolega govori slično.

Stela Prostinije Prokule i djevojčice Faventine u Gašpinoj mlinici

Ovaj se tekst slijedom toga bavi obrađenim antičkim komadima kamena koji su bili ugrađeni u mnoge kasnije građevine. Radi se, naime o spolijima. Riječ spolia,-orum, n. u latinskom jeziku izvorno označava oderanu životinjsku kožu, a potom i ratni plijen, no pod stručnim terminom spolia, koji je nastao početkom 16. stoljeća, misli se na dijelove nekadašnjih zanatski ili umjetnički obrađenih (najčešće kamenih) spomenika građevina, skulpture, nadgrobnih spomenika, dekorativne plastike i sl. koji su »otrgnuti« svom prvobitnom okruženju i najčešće u preinačenom obliku iskorišteni pri gradnji novih arhitektonskih sklopova ili izradi novih utilitarnih predmeta. Na količinu uporabe antičke građe u nove svrhe utječe mnogo čimbenika od kojih valja izdvojiti kontinuitet života od antike do danas na nekom području, dostupnost kamena kao sirovine, a u širem smislu i osviještenost zajednice po pitanju kulturne baštine.
Salona i Solin idealni su kandidati za proučavanje spolija, budući da na ovaj način iskorištenih kamenih spomenika ima na stotine. Posebno zanimljiv dio među spolijima zauzimaju antički natpisi, a kada se dublje uđe u ovu tematiku, može se mnogo naučiti ne samo pri njihovu čitanju nego i o osobama koje su ih naknadno upotrebljavali. Praksa ponovnoga iskorištavanja nekog epigrafskog spomenika poznata je već od antike, a moglo se raditi o iskorištavanju u istu svrhu (npr. sarkofag) ili, češće, kao građevinski materijal. Na području Salone ovakva je praksa zabilježena od 2. stoljeća nadalje, a spolijacija u punom zamahu krenula je od kasne antike, napose od pojave kršćanstva. Naime, kada govorimo o natpisima koji su sekundarno upotrijebljeni, uglavnom se radi o nadgrobnim natpisima. Natpisi na kamenu često su bili popratni dio groba, no daleko od toga da su u antici bili postavljeni nad svakim grobom. Moramo znati da je epigrafska kultura nekog prostora ovisila o mnogim čimbenicima, prvenstveno o ekonomskim mogućnostima, pismenosti i osobnim ukusima te shodno tome, natpis na trajnome materijalu kao što je kamen nije svatko mogao, a ni htio postaviti. Čini se da je pismenost u Dalmaciji bila dobra (procjenjuje se na nekih 30 posto, što se smatra visokim postotkom) te je potreba za natpisima bila izraženija nego u nekim drugim provincijama. Stoga danas znamo za više od 6000 natpisa sa salonitanskoga područja te se lokalitet Salona ubraja među prvih desetak gradova u Rimskome Carstvu prema broju natpisa. Kada se pogleda epigrafska kultura u kasnoj antici, Salona je u usporedbi s drugim gradovima još bliže vrhu, budući da je tijekom posljednja tri stoljeća Salona proživljavala novi procvat koji se odrazio i na mogućnost pojedinaca da postavljaju natpise. Dakle, Salona se od 1. do 7. stoljeća mora sagledati kao metropola s brojnim pučanstvom koje se ovdje rađalo i koje je umiralo, a najrječitiji dokazi o postojanju šarolikog društva u Saloni su epigrafski spomenici. Kako je spomenuto, već u vrijeme poganske antike vidimo da su se nadgrobni iskorištavali u druge svrhe, što je najbolje evidentirano u salonitanskim bedemima. Zadnja dva stoljeća istraživanja salonitanskih bedema, ali i drugih objekata, dala su brojne epigrafske spolije pa su tako ondje pronalažene stele, urne, dijelovi sarkofaga, nadgrobne i votivne are, počasni i građevinski natpisi. Prema rimskome zakonu nije bilo dopušteno ukapanje ni spaljivanje tijela unutar grada, a kada 170. god. Salona dobiva novi prsten gradskih bedema u duljini nešto većoj od 4 kilometra, oni su obuhvatili i dijelove nekadašnjih nekropola koje su dotad stajale izvan utvrđenog dijela Salone. Pretpostavka je da su se u tom trenutku svi nadgrobni spomenici koji su stajali nad grobovima o kojima nitko nije više imao brinuti bili upotrijebljeni za gradnju bedema i kula. Salonitanski bedemi bili su monumentalna struktura, visine i do desetak metara, a širine oko 2 do 3 metra, a dok su ispunjavali svoju funkciju morali su biti održavani, popravljani i nadograđivani, što je arheološki vrlo dobro dokumentirano pronalascima spolija. Kada se pogleda što je sve dosad pronađeno u istraživanju bedema, jasno je da oni predstavljaju najveći epigrafski resurs Salone te sam uvjeren da će se ondje u daljnjim istraživanjima pronaći brojni natpisi.

Stela Flavija Zenona, mornara Mizenatske flote
Stela Flavija Zenona, mornara Mizenatske flote uzidana u Gospin mostić u samomu središtu Solina

Tijekom srednjega i novoga vijeka nastavljeno je s ugrađivanjem kamenih antičkih ostataka u sve vrste građevina, bez obzira radi li se o stambenim objektima, crkvama, štalama, kanalizacijskim odvodima ili grobnoj arhitekturi. Ukratko, na području dalmatinskih gradova, posebice Solina, ugrađivanje antičkih natpisa postalo je dijelom tradicijske arhitekture.
Još do prije nekoliko desetljeća na ovu se pojavu u znanstvenome svijetu uglavnom gledalo negativno, kao na svojevrsnu barbarizaciju antičkih ostataka, prvenstveno ako se zna za činjenicu da su brojni natpisi uništavani pri nekim novim građevinskim radovima ili zauvijek izgubljeni pri pravljenju vapna. Obnovom, rušenjem i adaptacijom zgrada, crkava i drugih građevina, većina je uzidanih spomenika dopremljena u muzeje, a uvođenjem raznih regulativa o zaštiti kulturne baštine, običaj ugradnje kamenih spomenika u novosagrađene objekte postao je sve rjeđi. Ipak, relativno je velik broj još uvijek stojećih objekata koji imaju ugrađene jedan ili više spolija, no percepcija spolija od strane struke s vremenom je izmijenjena te se stvorio prostor za novu interpretaciju ove prakse pa čak i platforma za edukacijsku prezentaciju spolija.

Od siječnja 2020. god. pokrenut je istraživački projekt Novi životi antičkih natpisa: epigrafski spoliji na području srednje Dalmacije. Projekt financira Hrvatska zaklada za znanost, a trajat će do kraja 2023. Na projektu sudjeluje 11 suradnika, a radi se mahom o znanstvenicima i stručnjacima na području epigrafije i spomeničke baštine. Uz voditelja dr. sc. Dina Demichelija, na projektu sudjeluju prof. dr. sc. Marina Milićević Bradač, dr. sc. Vanja Kovačić, dr. sc. Ivan Matijević, dr. sc. Ante Jurčević, dr. sc. Vinka Marinković, dr. sc. Lorenzo Calvelli, mr. sc. Toni Glučina, dipl. arh. Ema Višić-Ljubić, mag. archaeol. Nino Švonja, i mag. archaeol. Josip Parat. Cilj projekta je evidentirati sve epigrafske spolije u Dalmaciji na prostoru od rijeke Krke do Neretve, a što obuhvaća ne samo snimanje i opisivanje natpisa koji su i dalje vidljivi već i onih koji su bili pronađeni kao spoliji, a danas se nalaze u muzejima, zbirkama ili drugim izložbenim prostorima. Od prikupljenih će se podataka napraviti znanstvena studija i više članaka, a sredstvima projekta financirat će se i školarina na poslijediplomskom studiju arheologije jednom doktorandu čija će tema doktorata biti vezana uz projekt. Tijekom trajanja projekta planirane su i četiri kampanje istraživanja salonitanskih bedema s ciljem pronalaska i evidencije te moguća prezentacije epigrafskih spolija. Ove smo godine imali sezonu istraživanja bedema u kojoj smo, osim vrijednih podataka o samim bedemima, naišli i na epigrafske spomenike.

Kada se pogleda množina spomenika koji su bili u sekundarnoj upotrebi, već je sada jasno da je većina antičkih natpisa na ovome području ostala do danas sačuvana upravo jer su bili ugrađeni u neki objekt. Solinsko je područje najbogatije u Dalmaciji po pitanju epigrafskih spolija, budući da je blizina Salone omogućila ne samo Solinu već i okolnim mjestima korištenje već pripremljene kamene građe. Tako su i mnogi natpisi postajali građevinski ili dekorativni materijal te je zadnjih nekoliko stoljeća evidentirano više stotina natpisa. Kada govorimo o ponovnoj uporabi kamenih spomenika, ovaj običaj i razlog njihova iskorištavanja ponekad nadilazi potrebu graditelja za ekonomskom isplativošću ili praktičnošću, s obzirom na to da se radi o već obrađenim komadima koji se mogu upotrijebiti pri gradnji. Segment ekonomske isplativosti svakako je važan čimbenik, no ovisno o razdoblju u kojima je neki komad ponovno iskorišten, mogu se uzeti u obzir i drugačiji porivi kojima su se graditelji povodili. Sagledavajući ponovnu uporabu spomeničke građe u cjelini, može se govoriti o višesložnom sociološkom fenomenu. Kako su za ugradnju najpogodnije stele i are, sarkofazi i urne uglavnom su se koristili kao pojilišta za stoku ili kao spremnici za čuvanje ulja i drugih namirnica. Djeluje donekle bizarno čuvati ulje, sir ili orahe u spomeniku u kojem je nekoć bilo položeno tijelo ili pepeo pokojnika, ali ljudska potreba tijekom povijesti često nije propitivala izvornu svrhu određenoga predmeta ako je ovaj mogao poslužiti za neku novu, praktičniju namjenu. Tako su se pri otvaranju splitskih sumpornih toplica krajem 19. st. kao kade koristili antički sarkofazi, a kao baza oltara jedne crkve u Klisu upotrijebljena je nadgrobna ara iz poganskoga razdoblja. Pogledajmo današnje muzeje: u svrhu edukacije društva i poticanja na promišljanja o prošlosti izlažu se nadgrobni spomenici, zavjetni spomenici, dijelovi arhitekture, olovne cijevi od vodovoda, kosti ljudi i životinja, mozaički podovi, predmeti koji su pronađeni u grobovima i brojne druge stvari. A svima im je zajedničko to da je pri tome promijenjena njihova izvorna namjena!

Dio počasne baze za kip cara Karakale iz Salone pretvoren u dekorativnu konzolu za zvonik splitske katedrale

Natpisi su samo jedan segment materijalnih antičkih ostataka, no svakako su jedan od najkorištenijih vrsta spomenika za nove svrhe. Jedan od posrednih ciljeva projekta je i proniknuti zašto je neki natpis ugrađen baš na mjestu gdje stoji, budući da su se graditelji povodili raznim porivima. Koliko god se uzimalo da je natpis na pročelju neke zgrade isključivo građevinski materijal, odnosno obrađeni komad kamena koji je bilo potrebno samo uzidati, čini se da su neki graditelji vrlo pomno birali mjesto gdje će staviti neki natpis. Tako se natpisi mogu vidjeti ugrađeni na nekim istaknutim mjestima, kao npr. portretna stela u funkciji nadvratnika u Gašpinoj mlinici, manja stela na grčkom alfabetu uzidana u most koji vodi na Gospin Otok, stela ugrađena u razini očiju u kući Šperac u Zvonimirovoj ulici i brojni drugi. Ipak treba naglasiti sklop kuća u solinskim Paraćima, a posebice kuću Benzon u Vranjicu, koje svjedoče o brizi pronalazača natpisa da ih ugrade i na taj način sačuvaju. Od pročelja svojih kuća napravili su izložbene prostore na otvorenome, a ne čini se da su ovo radili iz čiste ekonomičnosti pri kojoj su ugradbom antičkih spomenika uštedjeli na klesanju kamenja. Smatram da se radi o svojevrsnom iskazivanju određenoga stava koji svoje uporište može imati ili u estetici ili u prezentaciji antičkog naslijeđa. Kod ovoga potonjeg važno je prepoznati ili u najmanju ruku pretpostaviti određeni humanistički stav graditelja o vrijednosti očuvanja ostataka civilizacije koja je ovdje bila prije nas. Ovim se ujedno šalje i društvena poruka pozitivnog stava prema antici koja je prepoznata kao baština koju valja sačuvati makar i u preinačenome obliku.

Solin je već u 18. i 19. stoljeću bio primijećen kao mjesto u kojem se kameni spomenici, posebno natpisi, recikliraju i koriste u druge svrhe pa su onodobni putopisci, kao npr. Theodor Schiff pisali o tome kako gotovo svaka kuća ima na sebi dijelova antičkih spomenika. Kako su mnoge kuće odonda porušene, dio je natpisa prebačen u muzej, dio je zagubljen, a dio nije nikada znanstveno evidentiran i obrađen. I dan danas, kada se ruši ili preuređuje dio neke starije kamene kuće na području Solina, zna se pronaći neki novi kameni ulomak. Pojedini vlasnici objekta o tome obavijeste koga iz arheološke struke, a poneki se i pribojavaju toga misleći da će im se natpis oduzeti. Važno je naglasiti da natpis ili neki drugi antički komad uzidan u neku staru kuću, potvrđuje odliku pučke graditeljske tradicije koju valja sačuvati upravo ostavljanjem natpisa na svome mjestu. Ti su natpisi svojevrsna dodana vrijednost brojnim kućama jer se o svakome od njih može ispričati jedinstvena priča. Stoga apeliram na vlasnike ili stanovnike kuća u koje su ugrađeni natpisi, a koji možda nisu na istaknutim mjestima na pročeljima već se nalaze unutar dvorišta, konoba ili boravišnih prostora. Članovi projekta i ja osobno bili bismo vam iznimno zahvalni kada biste nas obavijestili o nekom natpisu koji bismo došli dokumentirati, odnosno fotografirati i izmjeriti, a drage volje bismo vam i preveli ili interpretirali natpis. U okviru projekta planirano je i istraživanje što današnjim vlasnicima predstavljaju antički natpisi u njihovim kućama. Iz dosadašnjeg iskustva može se reći da se ljudi na neki način i dalje ponose antičkim spolijima u svojim kućama jer smatraju da su spomenici uzidani kao iskaz svijesti o važnosti baštine.

Spoliji u kući u solinskome predjelu Barišići

Natpisi su prvorazredni antički izvor te su u znanosti cijenjeni radi konkretnosti podataka koje pružaju. Barem polovinu informacija na kojima danas gradimo sliku o stanovništvu i funkcioniranju Rimskoga Carstva znamo preko epigrafskih spomenika. Mnogi natpisi daju tek nekoliko osnovnih podataka, no ima i natpisa o kojima se može snimiti dokumentarni film zbog fascinantnih podataka koji se iz njih mogu iščitati. Antičko je društvo bilo svjesno trajnosti informacije uklesane u kamen te ako su ondašnji stanovnici tijekom života u nešto takvo željeli investirati, tada je to najčešće bio nadgrobni spomenik. Velikoj većini bilo je jasno da će se samo na taj način moći prenijeti podatak da su nekoć bili prisutni na ovome svijetu. I mnogima od njih to je uspjelo: danas znamo poimenice više stanovnika iz prvih nekoliko stoljeća kršćanske ere nego onih koji su na istome području živjeli u idućih više od tisuću godina! Za ovu i godine koje slijede predviđena su brojna javna predavanja na temu epigrafskih spolija koja će se održati u mjestima gdje će se provoditi veća istraživanja. Ove nas je godine pandemija korona virusa spriječila u održavanju predavanja u Solinu, no s velikim ćemo zadovoljstvom, čim situacija dopusti, predstaviti Solinjanima naša istraživanja i pobliže ih upoznati sa slojevitom zanimljivošću ove teme.

 

Novi broj Solinske Kronike

posljednji broj solinske kronike

Pratite nas

   Facebook

   RSS

   Newsletter

Zvonimir Solin Newsletter

Najvažnije vijesti u vašem email sandučiću