PEDIJATRIJA – Povraćanje u djece

SOLINSKA KRONIKA 320, 15. travnja 2021.

Piše: prim. mr. sc. Katica OBRADOVIĆ, dr. Med., spec. pedijatar

Povraćanje se sastoji od nagona na povraćanje, napinjanja i samoga akta povraćanja. Nagon na povraćanje je neprijatan osjećaj, a predstavlja neposrednu želju za povraćanjem. Pri povraćanju koža je blijeda, prisutno je znojenje, hipotenzija i bradikardija. Nerijetko pri povraćanju može doći do tahikardije i aritmije srca

Povraćanje je jedan od najučestalijih glavnih ili sporednih simptoma bolesti. Naročito je često u djece, osobito u dojenčadi kada i nije uvijek znak bolesti. Povraćanje je izbacivanje želučanoga sadržaja na usta.

Izgled povraćenoga sadržaja povraćanje zgrušanoga mlijeka kisela mirisa ili bistroga bjelkastoga sadržaja, kiseloga pH znači da sadržaj potječe iz želuca.

Oskudne primjese krvi posljedica su povraćanja s naprezanjem. Obilna povraćena krv znak je varikoziteta jednjaka ili peptičkoga oštećenja sluznice.
Povraćanje se sastoji od nagona na povraćanje, napinjanja i samoga akta povraćanja.

Nagon na povraćanje je neprijatan osjećaj, a predstavlja neposrednu želju za povraćanjem. Pri povraćanju koža je blijeda, prisutno je znojenje, hipotenzija i bradikardija. Nerijetko pri povraćanju može doći do tahikardije i aritmije srca. Akutno povraćanje je ono koje traje 7 dana, a kronično povraćanje traje dulje od 7 dana.

Bljuckanje ili regurgitacija je nevoljno vraćanje, prelijevanje progutane hrane za vrijeme ili neposredno nakon hranjenja. Vrlo je česta pojava u prvih 6 mjeseci života, a obično prolazi do 12. ili 18. mjeseca života. Do 3. mjeseca života regurgitira više od polovine dojenčadi, a s godinom dana svega 5 %. Benigna je pojava i naziva se fiziološki gastroezofagalni refluks.

Nema pridruženih komplikacija poput aspiracije, apneje, nenapredovanja, zauzimanja neobičnih položaja pri hranjenju ili teškoća gutanja. Ne traži liječenje niti promjenu hrane.

Ruminacija je voljno vraćanje hrane u usta i njezino »preživanje« i ponovno gutanje ili izbacivanje iz usta. To je rijedak funkcijski poremećaj probavnoga sustava koje se javlja najčešće između 3. i 4. mjeseca života i u drugoj polovini prve godine.

Smatra se da je okidač za ruminaciju poremećen emotivni odnos dijete-roditelj. Dijete samo jezikom ili prstima izaziva povraćanje. Ruminacija se nikad ne događa tijekom sna i treba je razlikovati od organskih uzroka povraćanja poput refluksa ili hijatalne hernije.

Može biti izraz poremećaja hranjenja npr. ako se dojenče sili na jelo ili je proživjelo neki neugodan događaj vezan uz hranjenje (npr. dramatično zagrcavanje).

Uzrok povraćanja

• Opstruktivni (pilorostenoza, anularni pankreras, gastroezofagealni refluks GER, gastritis itd.)

• Infektivni (trovanje hranom, upala ždrijela, bilo koje febrilno stanje)

• Metabolički (metabolička acidoza)

• Centralni (povišen intrakranijalni tlak, lijekovi koji djeluju na centar za povraćanje u produženoj moždini; digitalis, aminofilin, opijati , mnogi citostatici).

Hipoglikemija (smanjena razina šećera u krvi) može ukazivati na cikličko acetonemično povraćanje – ketotska hipoglikemija koja nastaje zbog insuficijencije mehanizma održavanja razine šećera u serumu na tašte, pa dojenče ili predškolsko dijete posebno tijekom noći ako tvrđe i dulje spava, ostaje predugo natašte i zapada u metaboličku acidozu.

Povraćanje želučanoga soka kompenzacijski je mehanizam suzbijanja acidoze. Povraćanje koje se pojavi rano ujutro pripada dijelu kliničke slike akutnoga gastroenteritisa – trovanje hranom.

Povraćanje može biti psihogeno, zbog povišenoga intrakranijalnog tlaka, zbog povišenog krvnog tlaka. Prisutno je kod migrene, konvulzija, vestibularnih bolesti.

Povraćanje mogu uzrokovati razni lijekovi, toksini i metaboliti. Javlja se kod upala sinusa i ždrijela, angina, upala uha, upala pluća. Gastritis, duodenalni ulkus, opstrukcija crijeva, infekcija crijeva – upala slijepoga crijeva, enterokolitis, hepatitis, žučni kamenac, pankreatitis praćeni su povraćanjem. Povraćanje se javlja kod bubrežnih upala, kamenaca, bolesti srca.

Bez obzira na uzrok povraćanja povraćanje može dovesti do dehidracije zbog gubitka vode i elektrolita. Dijete koje je dehidrirano je malaksalo, bezvoljno, suhih usnica i jezika. Takvoj je djeci najbolje odmah dati infuziju.

Oralna rehidracijska otopina daje se kada se radi o blažemu stupnju dehidracije. Uvijek kada dijete povraća, a uz to je promijenilo ponašanje malaksalo je, bezvoljno, febrilno treba odvesti liječniku. U dojenačkoj dobi djeca češće povraćaju. Ako su nakon povraćanja živahna, urednoga ponašanja nema razloga zabrinutosti.

Povraćanje naročito u dojenačkoj dobi nije uvijek znak neke bolesti. Mnoga dojenčad povrate višak mlijeka koje pojedu, ne podrignu te povrate kada ih se stavi u krevetić.

Znak bolesti

Povraćanje može biti i znak bolesti u dojenačkoj dobi.
U dobi od mjesec dana pet puta češće kod dječaka nego kod djevojčica može doći do nagloga povraćanja u mlazu gotovo iza svakoga obroka, vrlo brzo tako mala dojenčad može dehidrirati.

Povraćaju zgrušano mlijeko bez žuči. Uzrok takvomu povraćanju je hipertrofična stenoza pilorusa. Uzrok stenoze pilorusa je hipertrofija cirkularnoga mišića piloričkoga sfinktera koja se progresivno povećava i sve više suzuje lumen piloričkoga kanala. Uzrok hipertrofije mišića nije poznat. Znatno je češća u djece majki koja su krajem trudnoće uzimala Sumamed.

Kod pilorostenoze prisutna je metabolička alkaloza i hipokalemija. Acidoza isključuje pilorostenozu. Pilorostenoza se dobro prikazuje UZV pretragom. Liječenje je operativno.

U dojenačkoj se dobi ponavljajuće povraćanje javlja i kod gastroezofagealnoga refluksa. Kod dojenčadi prisutan je slabiji tonus donjega sfinktera ezofagusa, preširok je ezofagokardijalni kut tako da se sadržaj želuca slobodno vraća u jednjak i dolazi do povraćanja.

Posrijedi je nedovršeno sazrijevanje funkcije ezofagealno želučanoga spoja. Krajem prve godine života u zdravoga djeteta ne bi smjelo biti želučano ezofagealnoga refluksa. Glavni simptom je povraćanje koje nije praćeno naprezanjem u pravilu poslije podoja, čim se dijete stavi u horizontalni položaj. U povraćenom sadržaju nema primjesa žuči. Dehidracija i nenapredovanje na tjelesnoj masi se mogu razviti ako povraćanje dulje traje. Liječenje je konzervativno.

Najčešći uzrok povraćanja u pedijatrijskoj ordinaciji je u sklopu infektivnoga gastroenterokolitisa. Najčešće je virusne etiologije (Rota virus). S dijetom dolazi do sanacije bolesti i prestanka povraćanja. Uvijek treba voditi računa da dijete ne dehidrira. Treba piti dosta tekućine i biti na dijeti.

Kod upala ždrijela, uha, sinusa i bronhitisa, upala mokraćnoga sustava često je prisutno i povraćanje. Kod bronhitisa dobro je da dijete povraća, jer u povraćenom sadržaju ima dosta sekreta koje dijete izbaci iz bronhalnih puteva.

Potrebno je davati dosta tekućine da dijete ne dehidrira, da se sekret razrijedi i što lakše eliminira iz dišnih puteva. Kod upalnih procesa, nakon što dijete počne piti antibiotik povraćanja se postupno smanje i prestanu nakon saniranja upalnoga procesa.

Kod djece su česta i psihogena povraćanja. Kod zabrane neka djeca se naljute i često povrate.

Uvijek kada dijete povraća treba detaljno uzeti anamnezu, ima li u povraćenom sadržaju neprobavljene hrane, krvi, sline, žuči. Učiniti detaljan klinički pregled, uzeti materijal za laboratorijske pretrage u cilju postavljanja točne dijagnoze, te na vrijeme početi s liječenjem. Najvažnije je prepoznati dehidraciju, dijete što prije rehidrirati, jer nije baš tako davno bilo kada su djeca kod nas zbog dehidracije umirala.

LJEKOVITO BILJE I BILJNI PRIPRAVCI – Pandemijski povratak prirodi

SOLINSKA KRONIKA 320, 15. travnja 2021.

Piše: dr. sc. Olivera CRMARIĆ

Brojne biljke koje djeluju umirujuće u ovim su stresnim vremenima kako zbog ekonomske nestabilnosti uzrokovane pandemijom, tako i zbog ukupne neizvjesnosti koje ovo vrijeme donosi, mogu olakšati anksioznost i depresiju koje su sve više raširene među ljudima

Gospina trava, kantarion, Hypericum perforatum je biljka koja se od davnina koristi kao poznati biljni antidepresiv, a njezina je učinkovitost kod blažih oblika depresije dokazana kliničkim testovima.

Djeluje na način da pojačava aktivnost serotonina i noradrenalina. Aktivne tvari hipericin i hiperforin djeluju istovjetno kao i neki antidepresivi, osobito kod blagih ili umjerenih depresivnih stanja, ali istovremeno smanjuje i osjećaj anksioznosti, što je zapravo od velike važnosti, jer je depresija vrlo često povezana s anksioznošću.

Kantarion je jedna od najprepoznatijih i popularnih ljekovitih biljaka koje se koriste kod psihičkih stanja kako u narodnoj medicini tako i za izradu farmaceutskih antidepresiva.

Gospina trava je biljka čija su staništa raširena diljem čitave Europe, gdje raste na brojnim područjima i u velikim količinama.

Osim po karakterističnim žutim cvjetovima na vrhu stabljike, može se prepoznati i po listovima na kojima se izloženi prema svjetlu, vide brojne crvenkaste točkice, perforacije, od kuda i dolazi njezin latinski naziv.

Najčešće se lijekovi na temelju gospine trave protiv depresije i anksioznosti pripremaju na temelju suhoga ekstrakta biljke u obliku kapsula ili dražeja, za koje je kako smo već rekli dokazano kliničko djelovanje.

Pri proizvodnji se osobito pazi na koncentraciju i standardizaciju aktivnih tvari hipericin i hiperforin koji djeluju antidepresivno i anksiolitički. Njihov mehanizam djelovanja sličan je djelovanju sintetičkih antidepresiva, produljujući aktivnost neurotransmitera zaduženih za smirivanje i dobro raspoloženje.

Objavljena su brojna istraživanja o djelovanju kantariona koja su potvrdila da kantarion kod ljudi s blagom ili srednje izraženom depresijom ima izrazito blagotvorno djelovanje.

Kod vrlo izražene anksioznosti i depresije ipak je potrebna jača farmakoterapija i drugi medicinski pristupi. Jednako treba napomenuti da čaj od kantariona koji djeluje umirujuće ipak ne može postići potrebnu koncentraciju aktivnih tvari da bi bio učinkovit kao terapija protiv anksioznosti i depresije.

Treba znati i da učinci kantariona, slično kao i kod mnogih sintetskih antidepresiva, ne nastupaju istoga trena već nakon 2 do 4 tjedna uz minimalno korištenje 3 do 6 mjeseci.

Najčešće preporučene doze standardiziranoga ekstrakta gospine trave se kreću oko 600 mg dnevno i vrlo dobro se podnose, gotovo pa i nemaju neželjenih nuspojava, a ako se i pojave radi se o mučnini i osjetljivosti na svjetlo.

Gospina trava i pored toga što je vrlo učinkovita i kako smo i spomenuli gotovo da i nema nuspojava ipak može pojačati djelovanje drugih antidepresiva te drugih depresora središnjega živčanog sustava, ako se koristi u kombinaciji s njima.

Također može utjecati na enzime citokroma te na taj način ubrzati ili usporiti eliminaciju drugih lijekova u organizmu, stoga je ne bi smjeli upotrebljavati peroralno bez savjeta zdravstvenih djelatnika.

Osim protiv depresije i tjeskobe, gospina se trava u raznim oblicima rabi i protiv reumatizma, kašlja, prehlade i tegoba kod menopauze. Od gospine trave pravi se i kantarionovo ulje, djelotvorno pri liječenju ozljeda i opeklina.

Zanimljivo je da u srednjem vijeku se bilježe prvi pisani dokumentu o korištenju kantariona protiv depresija, a zbog vjerovanja da su depresivni ljudi zapravo opsjednuti ova biljka je bila opisivana i kao istjerivač demona.

Kava Kava – Piper methysticum –

Biljka koja je primjenjivana u mnogim kulturama, osobito u Australiji i na otocima Tihoga oceana kao ceremonijalni napitak i lijek. U tradicionalnoj medicini se koristi svježi kava-kava korijen koji se često melje u sitni prah.

Aktivne tvari ove biljke su kavalaktoni, poznato ih je 12, a njihovo djelovanje na središnji živčani sustav je smirujuće i anksiolitički. Iako ni veće doze aktivnih kavalaktona ne izazivaju ovisnost, izdaje se ili uz recept ili uz upozorenje da se maksimalni dnevni unos od 200 mg kavalaktona ne smije prekoračiti.

Kava-kava je grmolika biljka s gustim lišćem, koja naraste u visini i do pet metara, stanište su joj otoci Mikronezije i Polinezije. Starosjedioci su upotrebljavali tu biljku u vjerskim obredima, ali i za terapiju kod suzbijanja bolova. Iz njezina su korijena radili napitak ili su jednostavno žvakali korijen koji na taj način oslobađa aktivnu tvar kava-kave.

Djelovanje ove biljke zapadnjaci su otkrili 1768. zahvaljujući svjedočanstvima moreplovca i istraživača Jamesa Cooka o biljci koju pacifički urođenici uzimaju da bi postali vedriji i druželjubiviji.

Proizvodnja standardiziranoga ekstrakta iz korijena počela je dva stoljeća kasnije, tek prije tridesetak godina. Kavalaktoni djeluju na središnji živčani sustav opuštajući i umirujući uz osjećaj duševnoga blagostanja.

Djeluju na uklanjanje nervoze, vraćaju osjećaj samopouzdanja te osiguravaju čvrst san. Preporučene doze ne uspavljuju već potiču intelektualnu aktivnost i sposobnost pamćenja i percepcije.

Ostali poželjni učinci kava-kave su opuštanje mišića, smirivanje grčeva i ublažavanje bolova.

Australski su znanstvenici dokazali drastično smanjivanje učestalosti kao i smanjivanje intenziteta anksioznih stanja, kao i značajno ublažavanje depresije kod sudionika u studijama koji su dnevno uzimali Kava-Kava-tablete (120/240 mg kavalactona dnevno).

Kava-kava se kao i kantarion treba koristiti duže vrijeme iako se već nakon jednoga tjedna osjeti smanjenje tegoba, njezin najveći učinak se postiže tek za 4 tjedna. Pripravci kava-kave nalaze se na tržištu u obliku kapsula, ekstrakta, tinkture ili čaja. Svakako treba imati na umu da se ne preporučuje uzimanje pripravaka kava-kave dulje od tri mjeseca bez prekida.

Anksiozni poremećaji izazivaju psihičku napetost, tjeskobu, zabrinutost, uzrujanost i strah, koji su katkad toliko jaki da nanose duboke patnje i mogu ozbiljno narušiti kvalitetu života.

Brojne nuspojave medikamenata okreće ljudi prema pronalasku prirodnih, biljnih rješenja koji mogu biti od pomoći u borbi protiv anksioznosti.

Rodiola -Rhodiola rosea L. Crassulaceae

Poznata je pod imenom ružičasti žednjak, jednogodišnja je biljka žutih cvjetova koja raste primarno u suhim planinskim područjima, a rasprostranjena je od Kanade, preko sibirske tundre, Europe, do Azije i Kine. U Hrvatskoj raste na Velebitu, ali kako je iznimno rijetka i zaštićena ne treba je sakupljati.

Ljekovita svojstva rodiole potječu iz grupe spojeva koji se nazivaju rozavini i ima ih samo u njezinu korijenu. Korijen rodiole također sadrži salidrozide, te zaštitne antioksidanse koji inhibiraju stanične procese oksidacije i oštećenja slobodnim radikalima.

Upravo je standardizacija pripravaka na rozavine potvrda da koristimo upravo rhodiolu roseu, a neku drugu vrstu roda rodiole. Smatra se da utječe na smanjivanje kortizola koji je povišen tijekom stresa, a djeluje i modulira serotonin i dopamin u organizmu.

Rodiola ima interesantan miris korijena koji podsjeća na miris ruže zbog sadržaja geraniola i roziridrola, spojeva koje sadrži i ruža.

Rhodiola rosea se od davnina koristi na području Skandinavije i Rusije gdje je konzumiraju sportaši kako bi se brže se oporavili od tjelesnoga napora. Poznato je i da se korijen rodiole davao kao vjenčani dar mladencima u Altay regiji u Sibiru, a da bi se poboljšala plodnost i osiguralo rođenje zdravoga djeteta.

Od kraja 18. stoljeća rodiola je uvrštena u prvu švedsku farmakopeju. Njemački istraživači su opisali djelovanje rodiole kod glavobolje kao i njeno stimulativno i protuupalno djelovanje.

Treba naglasiti kako Rodiola pripada u klasu biljaka adaptogena koje imaju sposobnost harmoniziranja i normaliziranja brojnih vitalnih funkcija organizma, kao i povećanje otpornosti organizma na stresne situacije.

Ekstrakt rodiola ima i antidepresivno djelovanje kod pacijenata s blagom do umjerenom depresijom, primijenjen u preporučanim dozama tijekom 6 tjedana, a najbolje djeluje kod akutnih oblika depresije izazvane recentnim događajima.

Rodiola ne djeluje umirujući na način da otupljuje poput valerijane, nego djeluje protiv umora i podiže mentalnu koncentraciju, na način da poboljšava pažnju, pamćenje, stvaranje misli, računanje, procjenjivanje i cjelokupno učenje.

Osim toga ekstrakt rodiole ubrzava oporavak mišića nakon fizičkih napora, jača snagu i izdržljivost, zbog povećane sinteze ATP-a koji je ključan za staničnu energiju.

Valerijana, Valeriana officinalis, Valerianaceae

Odoljen ili valerijana spada u iznimno sigurne biljne anksiolitike. Iako se može uzimati u poprilično visokim dozama i nisu zabilježene ozbiljne nuspojave, mora se naglasiti ako ju se uzima uz neke lijekove da su moguće potencijalne interakcije, ne smije se uzimati proizvoljno nego uz savjet stručnjaka.

Valerijana može stupiti u interakciju s gotovo 500 lijekova, a osobito treba biti pažljiv ako se uzima s drugim depresorima središnjega živčanog sustava, sedative, antidepresive i antipsihotike.

Valerijana je i pored toga rašireno i neškodljivo sredstvo za smirenje živaca koje se može nabaviti u ljekarnama. Biljka ima debelu i dugu, šuplju stabljiku iz koje rastu međusobno nasuprotni listovi te ima brojne cvjetove.

Njezino ime proizlazi od latinske riječi »valere«, što znači biti jak i zdrav.

Korijen je s medicinskoga stanovišta najzanimljiviji, jer su u njemu koncentrirane ljekovite tvari – valerijanske i kafeinske kiseline. Dok se korijen suši, širi se osebujan intenzivan miris, koji mnogima nije ugodan.

Valerijana djelotvorno djeluje kao sedativ protiv uzrujanosti, zabrinutosti i poremećaja sna. Djeluje i na opuštanje mišića, a povoljno djeluje i na probavni sustav.

Iako se može uzimati u obliku tinkture, kao čaj ili u prahu, ipak se preporuča uzimati u obliku kapsula ili dražeja u kojima se nalazi ekstrakt svježega korijena. Bitno je držati se preporučene doze, jer bi prevelike mogle djelovati suprotno.

Još su stari rimski i grčki liječnici koristili valerijanu za ublažavanje tjeskobe, uznemirenosti i drhtavice, a sličnu je primjenu imala i kroz čitavi srednji vijek.

Do sada su napravljene brojna znanstvena istraživanja koja su potvrdila da valerijana pomaže u opuštanju i pridonosi mentalnomu zdravlju. Djeluje i protiv nesanice i ublažava anksioznost pa se smatra biljnom alternativnom benzodiazepinima, lijekovima koje se koriste kao anksiolitici.

Ekstrakt valerijane ublažava tjeskobu slično diazepamu, pa postoje saznanja da bi se valerijana mogla koristiti u odvikavanju od benzodiazepinina čija dugotrajna upotreba stvara ovisnost.

Brojne su aktivne tvari na kojima valerijana temelji svoje djelovanje, izolirano ih je preko 150, ali se smatra da svoje djelovanje duguje sinergiji svih sastojaka, a ne pojedinoj tvari.

Sam mehanizam djelovanja nije posve istražen, trenutačni je stav da valerijana povećava razinu neurotransmitera GABA-e u mozgu što rezultira smirenjem i uspavljivanjem.

Pasiflora – Passiflora incarnata L.

Poznata je po svojemu sedativnom učinku, potiče miran san i učinkovito smanjuje stres i anksioznost. Sadrži alkaloide i glikozide koji imaju umirujuće i opuštajuće djelovanje.

Za razliku od drugih biljaka koje se uzimaju kao suhi standardizirani ekstrakt, pasiflora je djelotvorna i kao čaj koji se priprema na način da se jedna čajna žlica osušenoga cvijeta i lista namače u čaši (2 dcl) vode pola sata, procijedi se i pije do tri šalice dnevno.

Pasiflora je biljka koju organizam lako podnosi, ne stvara ovisnost, a donosi spokoj, smanjujući nervozu i stres i pomaže protiv nesanice. Raste brzo kao drvenasta povijuša, lako se razmnožava, njezin areal je od sjevernoga Meksika do južnoga Brazila i sjeverne Argentine.

U velikoj mjeri je zastupljena kao dekorativna biljka po vrtovima. Početkom prošloga stoljeća se počela koristiti kao terapija zbog analgetskoga djelovanja i za sprječavanje nesanice. Iako se koristi diljem svijeta najzastupljenija je njezina primjena u Velikoj Britaniji.

Za ljekovite pripravke koriste se različiti dijelovi biljke – cvjetovi, listovi i izdanci. Nakon sakupljanja i sušenja koriste se za pripremu čaja, tinktura ili tekućega ekstrakta. Europska farmakologija preporučuje pripravke pasiflore koji sadrže najmanje 0.8 posto flavonoida, kojima duguje smirujući učinak.

Postoje još brojne biljke koje djeluju umirujuće (matičnjak, šafran…), a koji u ovim stresnim vremenima kako zbog ekonomske nestabilnosti zbog pandemije, tako i zbog ukupne neizvjesnosti koje ovo vrijeme donosi, mogu olakšati anksioznost i depresiju koje su sve više raširene među ljudima.

PADALINE
U mjesecu ožujku 2021. u Solinu na području Gornje Rupotine pale su 32 litre kiše po četvornomu metru.

RUKOMET – 2.HRL JUG – Trenira i natječe se samo momčad U17!

SOLINSKA KRONIKA 320, 15. travnja 2021.

Treneri mlađih uzrasta se snalaze koristeći raspoložive vanjske terene, a sve kako bismo održali interes djece za treniranjem, budući da smo svjesni da bi potpuni prekid rada doveo do ugrožavanja opstojnosti Kluba u cjelini

Nakon sedam odigranih kola Druge HNL jug, još prošle jeseni je natjecanje prekinuto zbog pandemije koronavirusa. Seniorska momčad Solina pod vodstvom trenera Jakše Bužančića nakon sedmoga kola zauzima drugo mjesto na tablici s osvojenih 11 bodova, odnosno bodom manje od vodećega RK Kamička iz Sinja, a s dva boda više od trećeplasirane ekipe Korčule.

U rukometnomu klubu Solin trenutačno se radi smanjenim intenzitetom, budući da je zbog epidemioloških mjera od strane Stožera i HRS-a, dozvoljeno treniranje i održavanje natjecanja samo momčadi U-17.

– Trenutačno je aktivna samo naša ekipa U-17, budući da je odlukom Nacionalnoga stožera svim drugim ekipama zabranjeno treniranje u zatvorenim prostorima. Naravno da takva odluka nema uporište u zdravom razumu, ali navikli smo na to, pa idemo dalje.

Treneri mlađih uzrasta se snalaze koristeći raspoložive vanjske terene, a sve kako bismo održali interes djece za treniranjem, budući da smo svjesni da bi potpuni prekid rada doveo do ugrožavanja opstojnosti Kluba u cjelini. Šteta što toga nisu svjesni oni koji donose ovako bezumne odluke, ali iz ove kože ne možemo.

Nije nam jasno da nitko nije imao potrebu provesti anketu po sportskim klubovima i zatražiti podatke o broju igrača zaraženih za vrijeme treninga. Naš odgovor na takvu anketu bio bi: »nula zaraženih za vrijeme treninga«.

Inače, trenutačno je u pripremi projekt odigravanja županijske lige za mlađe uzraste na otvorenim terenima, kako bismo mladim igračima osigurali barem minimum radosti odigravanja natjecateljskih utakmica i na taj način ih dodatno vezali uz rukomet.

Eto kako se vidi iz priloženoga od rukometa gotovo ništa, netko drugi nam diktira pravila ponašanja i pritom ne brine o posljedicama svojih nepromišljenih odluka, koje će biti itekako dalekosežne, u negativnom smislu. No, što je tu je – rekao je predsjednik kluba Davor Ćićerić.

M. PODRUG

HNK SLOGA NAJUSPJEŠNIJI KLUB DRUGOG DIJELA PRVENSTVA – Sloga – Kamen 2:0

SOLINSKA KRONIKA 320, 15. travnja 2021.

U drugomu dijelu domaćini kontroliraju igru, a gosti prijete iz kontri. U 60. minuti Marović iskosa pogađa stativu, a u 72. Copić nije iskoristio izglednu priliku, pucao je pokraj stative. U 78. minuti Marović puca škaricama preko glave i obrana Vojnovića, zaslužilo je pljesak

MRAVINCE – Igralište Glavica. Bez gledatelja. Sudac: Zvonimir Sinovčić (Novigrad). Pomoćni sudci: Agić i Žilić. četvrti: Odrljin. Delegat: Z. Perica.

STRIJELCI: 1:0 – Bratim (44), 2:0 – Copić (45).

HNK SLOGA: Šolić, Gusić (od 87. Andabak), Boljat (od 90. Buzov -), Boko, Gotovac (od 62. Ninčević), Katić (od 87. Pranjić -), Marović, Bratim, Copić, Boban (od 90. Beović), Vuković. Trener: Boris Pavić.

KAMEN: Vojnović, Klarić-Dračar, Kilić, Lučić, Jonjić (od 46. T. Žužul), Krištić, Bilić, Kujundžić (od 46. Jerčić), I. Žužul (od 83. Erceg), Pirić (od 46. Čelić), Prančević. Trener: Boženko Tolić.

IGRAČ UTAKMICE: Josip Bratim (Sloga).

Mravinčani pod vodstvom trenera Sinjanina Borisa Pavića, najuspješnija su momčad proljeća, a rezultat toga je i sredina prvenstvene ljestvice.
Na otvaranju utakmice Katić je glavom pucao pokraj stative, a na suprotnoj strani Krištić nogom.

U 23. minuti domaćini su reagirali na odluku sudca koji je ocijenio da igranje rukom gostujućega igrača nije za kazneni udarac. Ponovno su domaćini i gosti imali po jednu priliku, u 33. minuti Lučićev udarac Šolić hvata, a udarac Katića iz blizine Vojnović brani.

U 44. minuti ubačaj Ive Bobana iz kuta, a Josip Bratim glavom posprema u mrežu, za 1:0. Minutu poslije na 2:0 povisio je Tomislav Copić na ubačaj Bratima, najmlađega igrača u redovima Sloge.

U drugomu dijelu domaćini kontroliraju igru, a gosti prijete iz kontri. U 60. minuti Marović iskosa pogađa stativu, a u 72. Copić nije iskoristio izglednu priliku, pucao je pokraj stative.

U 78. minuti Marović puca škaricama preko glave i obrana Vojnovića, zaslužilo je pljesak. U 85. minuti Tomislav Žužul puca glavom, ali je vratar Šolić na mjestu. U slijedeću srijedu Mravinčani idu na ogled lideru u Ploče, još jedan ispit za zahuktalu Slogu!

LJESTVICA 3. HNL JUG, NAKON NEPOTPUNOG 22. KOLA: 1. Jadran LP 40, 2. Neretvanac 38, 3. Hrvace 36, 4. Zagora 35, 5. Uskok 31, 6. HRNK Zmaj 30, 7. Urania 29, 8. RNK Split 28, 9. HNK Sloga 27, 10. OSK 27, 11. Primorac (BNM) 26, 12. Kamen 26, 13. Hrvatski vitez 25, 14. Neretva 24, 15. BŠK Zmaj 23, 16. GOŠK – Dubrovnik 1919 21, 17. Vodice 20.

Miro PODRUG

POVRATAK STAROME SOLINU – NASELJE NA IZVORU (4) – Majdanski košarkaški »Krug«

SOLINSKA KRONIKA320, 15. travnja 2021.

Piše: Marija GRUBIŠIĆ
Snimio: Jakov TEKLIĆ

I tako smo mi tu, di je spomenik, na krugu, napravili koševe. Jedan koš smo zakačili na stablo, a drugi je bija tamo na zapadnoj strani prema »Transportovoj« garaži, sklopljen od jedne cijevi i jedne vodootporne ploče, to su nan napravili oni iz tvornice. I tu nas je košarku učija Ante Perković Šare, šta je kida i karte u kinu, a živija je s obitelji tu u samoj blizini

Pisali smo već kako su se u Majdanu dica uvik igrala »na krugu«. To je bija plato nasuprot staroga ulaza u tvornicu, a isprid Doma u kojen su se, među ostalin, nalazile društvene prostorije, ali i kino.

Igrali su tu za vrime marende i radnici u cokulama na mali balun, ali su na ton iston mistu, ako niste znali, i mali Majdančani počeli svoje prve košarkaške korake. A ispriča nan je to Boško Pleština, jedan od sudionika tih prvih košarkaških utakmica u Majdanu.

– U Majdanu, na ton našen platou, odnosno popularnon krugu, kako smo ga zvali, napravili smo mi mlađarija košarkaško igralište. Na ton se krugu inače održava i plesnjak, kad bi završilo kino – prisjeća se Boško Pleština mladosti, a o tin prvin košarkaškin koracima u Majdanu kaže kako je to počelo negdi godine 1972.

Euforija s košarkon se dogodila godine 1970. jer se u Ljubljani održavalo Svjetsko prvenstvo u košarci, i to prvo svjetsko prvenstvo koje je održano vanka Južne Amerike, a igralo se po skupinama i u nekin drugin gradovima tadašnje države, pa tako i u Splitu.
Tako su se i dica početkon sedandesetih pomamila za košarkon, a 1969. ka šta je već zapisano u povijest, svoje početke je ima i Košarkaški klub »Solin«.

Boško ka momak na igralištu »Braća Rački«, natpis je iza livo

– I tako smo mi tu, di je spomenik, na krugu, napravili koševe. Jedan koš smo zakačili na stablo, a drugi je bija tamo na zapadnoj strani prema »Transportovoj« garaži, sklopljen od jedne cijevi i jedne vodootporne ploče, to su nan napravili oni iz tvornice. I tu nas je košarku učija Ante Perković Šare, šta je kida i karte u kinu, a živija je s obitelji tu u samoj blizini.
Dolazili su na to naše igralište iza toga igrat s nama i mladi iz Kose, Klisa, Mravinaca, tamo od Priko vode… Da bi kupili uopće prvi košarkaški balun tribalo se snać za novce. A, ko će nan jih dat? – smije se sad Boško tin dičjin željama i akcijama.

– Ka mulci, dogovorija se ja i dva prijatelja, Glavina i Barić, da ćemo s jedne špule od rotora, tamo od hidrocentrale, nije to više radilo, skinit bakar.
Skinili mi tako desetak kila bakra i odnili prodat u otpad, tamo poviše Prometove garaže. Samo si triba imat dokumente, a mi još nismo bili punoljetni, mularija od 15-ak godina.
Uzmen ja tako iz kantunala ćaćinu osobnu kartu, u boršu stavija bakar i odnesemo mi to na otpad prodat.
Kad smo dobili novce, odemo tamo ispod ure na Pjaci, pa desno prema Voćnon trgu je bija dućan sportske opreme. Tu su se nudile razne vrste baluna poput »Voita«, »Mikase« i »Tigra«. Normalno, mi smo uzeli dva »Tigra« iz Pirota jer je bija najjeftiniji i vratili se mi tako u Majdanu s pravin, profesionalnin košarkaškin balunon – govori Pleština dodajući kako se onda tako jedno pet miseci igralo stalno, dan, noć.

– Tu smo čak jednon i dobili juniore Solina, jer smo znali i napamet di gađat koliko smo vrimena tu provodili. Ma, nije to bila neka službena utakmica, to smo se mi onako skupili ekipe i dogovorili za igrat.
I Dukan je zna ovde dolazit dok je bija junior, koliko se sićan, pa zaigrat s nama.
Međutin, jedno jutro dođemo mi tamo, a kad na krugu, na ton našen igralištu – auti. Srušilo zid i napravilo rampu, i sad se tu parkiraju auti. To je bilo vrime kad se tvornica širila, a masovno su se počeli kupovat i auti, pa radnici nisu imali di parkirat i onda su jih jednostavno smistili na naše igralište i tu jin uredili parking.
Šta ćemo sad!? Skupilo se nas sedan, osan, i otišlo kod nekadašnje gostione koju je 60-ih drža Ante Kljaković Gašpić, u Barićevu kuću. Kako je tad već bila napuštena, uzeli mi gajbe i kad je pa mrak, došli iza Doma, razbili boce i bacili jih na igralište. Sve je bilo puno stakla tako da ujutro kad su došli radnici nisu imali di parkirat – prepričava Pleština na koji su način iskazivali svoj bunt.

Ovako danas izgleda teren

– Tako smo učinili dva puta, pa su nas posli toga glavešine iz tvornice zvale na razgovor.
– Vi ste nama uzeli igralište! – stali smo mi u našu obranu.
– Nemojte to više radit, mi ćemo vama napravit igralište! – na to će oni nama.
I tako, kako su nan obećali, to su i učinili. Na temeljima baraka, koje su jedno vrime služile radnicima koji su tu živili dok se gradija novi dio tvornice, na križanju za »Voljak« i put prema Izvoru Jadra, sagradili oni nama lipo igralište. I nazvali ga »Braće Rački«.
Još i danas se vidi betonska kućica di je radnicima bija WC, odnosno kupatilo, di su se prali.
I mi dica smo tu pomagali da se igralište izgradi. Došli su radnici, doveli nan struju, montirali kutiju, sklopku od struje stavili pod katanac, tako da smo imali i javnu rasvjetu, mogli smo igrat i noću, pod reflektorima.
Ti su stupi još tamo, na tom igralištu, priča dalje Pleština pa objašnjava kako je igralište dobilo ime.
– Kako je u blizini živija stari Rački, čovik kojemu su tri sina poginila u NOB-u, a čija smo imena bili vidili tu na obližnjoj spomen ploči, koja je danas inače razbijena, mi smo otišli u kancelarije i predložili da bi bilo lipo da stadionu damo ime njima u čast. Neka bude tako, nek’ se igralište zove »Braće Rački«, složili su se i u tvornici – govori Pleština, pa nan pokazuje kako je još uvik tamo na ogradi taj isti natpis koje su napravili bravari iz Voljaka.
– A ondašnji radnici Voljaka, Dražen Pleština i Davor Odža, dali su svoj doprinos, pa su aparaton izvarili slova, naziv igrališta, koji je postavljen na ogradi – spominje se Boško.

– E, u to vrime je to bija lipi stadion, kažu. A, zvali su ga stadionon jer jin je to bilo tada najmodernije igralište.
– Otvaranje tog stadiona održalo se pod reflektorima, igrali su u to vrime seniori, košarkaši Solina i Sućurca, a predigra su bili juniori Solina protiv nas dice iz Majdana. Jedanput smo jih bili dobili, ali ovaj put smo izgubili 18 razlike.
Bilo je uvik živo na ton igralištu i kad san sa svojima priselija 1974. u nove zgrade ispod Policije u Solinu, još san sigurno jedno dvi godine ovde dolazija igrat košarku. Posli se to razvodnilo.
Sićan se koliko smo bili sritni kad nan je »Vodna zajednica« iz Sinja koja je u to vrime radila na koritu Rike, u stvari potporni zid od kapije u Majdanu do Vidovića mosta, jer je Majdan često plavija, asfaltirala i to naše igralište.
Sićan se da je »Cestar« za taj posal tražija ondašnjih 4.5 milijuna dinara, a »Vodna zajednica« iz Sinja 1.5 milijuna.
I tako nan je »Vodna zajednica« iz Sinja u dogovoru s cementaron uredila i naše igralište. Koja srića za nas dicu!
Bilo je tako koristi od tvornice uvik, zaključuje Pleština.

Svlačionice u autobusu

Iz »Transporta« su rashodovali i jedan autobus, doveli ga kod novog igrališta, pa smo u njemu napravili svlačionu. To nan je bija prostor i za držat dresove, balune, mrižice od koša da nan jih neko ne ukrade, prisjeća se Boško.

Pričest i krizma u isti dan

Krizmalo se onda i pričešćivalo isti dan. Ujutro se pričesti, popodne krizmaj, tako san i ja. Ovo je fotografija moje obitelji, mater, ćaća, brat, sestra i ja, ujna Vanda Gabrić i njezin otac, moj krizmani kum, pokazuje Boško na foto uspomenu snimljenu pokraj crkve Gospe od Otoka, na mistu di je sada nova crkva.

 

PRETPOSLJEDNJA SJEDNICA AKTUALNOGA SAZIVA GRADSKOGA VIJEĆA

SOLINSKA KRONIKA 320, 15. travnja 2021.
Piše: Marijana BATARELO JELAVIĆ
Fotografije: Jakov TEKLIĆ, Arhiva Solinske kronike

Trideseta sjednica Gradskoga vijeća održana 23. ožujka donijela je izvješća o radu Gradonačelnika i gradskih ureda, financijskomu poslovanju »Zvonimira« i Gradske knjižnice, izvješća i programe Odjela za komunalne djelatnosti i upravljanje prostorom, te uz vijećnička pitanja godišnji izvještaj o izvršenju proračuna

IZVJEŠĆE O RADU GRADONAČELNIKA ZA RAZDOBLJE OD SRPNJA DO PROSINCA 2020. – Velika koordinacija

Gradonačelnik Dalibor Ninčević predstavio je izvješće o radu za razdoblje od srpnja do prosinca 2020. u kojemu je detaljno iznio podatke o djelovanju svoga ureda te svih gradskih odjela.

U navedenomu izvještajnom razdoblju gradonačelnik je donio 123 akta iz svoje nadležnosti te utvrdio 34 prijedloga koja je proslijedio Gradskomu vijeću na raspravu i donošenje. Radi što bolje i učinkovitije koordinacije rada jednom tjedno održava kolegij kojemu su nazočni svi pročelnici i njegov zamjenik, a po potrebi i šefovi službi.

Uz to, ured gradonačelnika neprestano organizira prijem građana, svakoga utorka i petka.
U dijelu izvješća koji se odnosi na rad Odsjeka za proračun i računovodstvo između ostaloga je istaknuta isplata 225 jednokratnih novčanih pomoći socijalno ugroženim građanima te potpora za novorođenu djecu kao i isplata novčanih potpora za obitelji s 4 i više djece koju trenutačno koristi 98 solinskih obitelji.

Rotor, raskrižje, ulice i zgrade

Pod okriljem Odjela za komunalne djelatnosti i upravljanje prostorom provodio se intenzivan rad na izgradnji i rekonstrukciji nerazvrstanih cesta pa su tako u izvještajnom razdoblju dovršeni radovi na izgradnji rotora na križanju Ulice grada Vukovara i Ulice Petra Krešimira IV., završena je rekonstrukcija raskrižja Tuđmanove i Zvonimirove ulice te prva faza proširenja ulice Put Krunika u Kučinama.

Radovi na izgradnji Poslovnoga centra Rupotina teku prema očekivanomu planu

U istom razdoblju započela je rekonstrukcija dijela Ulice Petra Kružića u Srednjoj strani i dijela Ulice don Petra Peroša u Mravincima. Istovremeno su se obavljali radovi na izgradnji dječjega vrtića i škole Priko vode, koji su u ožujku ove godine započeli s radom, te radovi na izgradnji Poslovnoga centra Rupotina.

»Online« prometni redari

U izvješću su navedeni i rezultati rada prometnoga redarstva koje je u razdoblju od srpnja do prosinca prošle godine zabilježilo ukupno 1052 postupanja prema nepropisno zaustavljenim i parkiranim vozilima, a navedena brojka rezultat je uvođenja sustava video nadzora za praćenje prometa koji je omogućio kontinuiranu kontrolu prometa na frekventnim gradskim lokacijama. Svakako treba istaknuti da nadzor video sustavom pored represivne ima i preventivnu funkciju.

Rad Odjela za gospodarstvo, zaštitu okoliša i EU fondove obilježile su potpore poduzetnicima i mjere pomoći uslijed pandemije Covid-19 te potpore za poticanje osnivanja i razvoja gospodarskih subjekata za koje je u navedenomu razdoblju izdvojeno 900 tisuća kuna.

16 milijuna za predškolski

U izvješću Odjela za javne djelatnosti znatna izdvajanja zabilježena su u stavci predškolskoga odgoja u kojega je u drugoj polovici 2020. uloženo nešto više od 15.9 milijuna kuna. U istomu razdoblju zabilježeno je 553 tisuće kuna izdvajanja za stipendije učenicima i studentima te gotovo 207 tisuća kuna za financiranje rada osobnih pomoćnika u nastavi za djecu s posebnim potrebama.

Izvješće o radu gradonačelnika u drugoj polovini 2020. usvojeno je s četiri glasa protiv.

PREDSTAVLJANJE GODIŠNJEGA IZVJEŠTAJA O IZVRŠENJU PRORAČUNA – Optimističan pogled u budućnost

Tijekom predstavljanja godišnjega izvještaja o izvršenju proračuna koji se našao na dnevnom redu 30. sjednice Gradskoga vijeća gradonačelnik Dalibor Ninčević istaknuo je kako su ukupni prihodi konsolidiranoga proračuna Grada Solina u 2020. iznosili 142.399 milijuna kuna, a rashodi 132.944 milijuna dok konačni višak prihoda za prijenos u 2021. iznosi 10.5 milijuna, zahvaljujući višku prenesenomu iz prethodnih godina.

Prihodi ostvareni u 2020. manji su od prihoda ostvarenih u prethodnoj godini, a najveće smanjenje zabilježeno je u stavci poreza i prireza na dohodak, 5.321 milijun kuna, zbog utjecaja pandemije koronavirusa na gospodarsku aktivnost. Iz istoga razloga smanjeni su i prihodi od komunalnoga doprinosa i naknada za 3.561 milijuna kuna. Najveća pozitivna odstupanja od plana zabilježena su u dijelu pomoći iz državnoga proračuna, odnosno u sredstvima namijenjenima provedbi EU projekata koji su u 2020. ostvareni u iznosu od 15.946 milijuna kuna.

Rashodi konsolidiranoga proračuna u protekloj godini bili su za gotovo 171 tisuću kuna veći u odnosu na prethodnu godinu, a najveće odstupanje iskazano je u stavci građevinski objekti. Naime u 2020. za ovu je stavku izdvojeno 28.480 milijuna kuna što je za 11.750 milijuna više nego u 2019, a glavni je razlog ovoga povećanja ulaganje u izgradnju dječjega vrtića i škole u naselju Priko vode te Poslovnoga centra Rupotina.

– U 2020. pogodila nas je pandemija uslijed koje su značajno pali prihodi od gospodarske aktivnosti i komunalnih naknada. Ipak kad podvučem crtu pod ovakve financijske rezultate smatram da svi možemo biti zadovoljni i s optimizmom gledati dalje – rekao je gradonačelnik Dalibor Ninčević komentirajući netom predstavljeno ostvarenje proračuna.

Zadovoljstvo financijskim rezultatom ostvarenim u 2020. iskazao je i predsjednik solinskoga Gradskog vijeća Renato Prkić (HDZ) upućujući čestitke gradonačelniku i svim gradskim službama jer su u ovim iznimno zahtjevnim vremenima uspješno realizirali proračunske planove.

Vijećnik Vedran Duvnjak (NLM) istaknuo je loše stanje prostora Doma zdravlja u kojemu djeluju solinski pedijatri te ga je zanimalo može li Grad uložiti određena sredstva u njihovo uređenje.

– Dom zdravlja je pod nadležnošću Županije, ali Grad će se rado odazvati i sudjelovati u uređenju prostora. Napomenuo bih da smo posljednjih godina intenzivno radili na osiguravanju potrebnoga kadra, jer je jedna pedijatrica otišla u mirovinu, te smo osigurali da djeca ne ostanu bez pedijatrijske skrbi – rekao je gradonačelnik najavljujući skoru izgradnju aneksa Doma zdravlja s novom ljekarnom i dodatnim ordinacijama koje će znatno unaprijediti uvjete rada.

Izvješće o izvršenju proračuna Grada Solina za 2020. usvojeno je većinom glasova.

IZVJEŠĆA O FINANCIJSKOMU POSLOVANJU »ZVONIMIRA« I GRADSKE KNJIŽNICE – Korona opečatila kulturu

Na dnevnomu redu sjednice Gradskoga vijeća održane 23. ožujka našlo se izvješće o radu i izvješće o financijskom poslovanju Javne ustanove u kulturi »Zvonimir« Solin za 2020., a predstavio ga je ravnatelj Ustanove Tonći Ćićerić.

– Naša Ustanova se u 2020. suočila s izazovima pandemije virusa uslijed koje su kao i u čitavom kulturnom sektoru, bile nužne brze prilagodbe – rekao je Ćićerić dodajući kako je produkcija prilagođena propisanim epidemiološkim mjerama te je, u skladu s time realizirana većina planiranih kulturnih programa.

– Raznovrsna djelatnost Ustanove koja u svomu okrilju producira više različitih, specifičnih programskih područja, stvorila je u proteklomu predmetnom razdoblju žive i atraktivne kulturne programe koji su prepoznati od publike i stručne javnosti. Veliki broj produciranih kulturnih programa, onih koji su se izveli u »live« obliku kao i onih virtualnih koji su emitirani na društvenim mrežama i ostalim mrežnim platformama, pokazao je da »Zvonimir« ima potencijal za intenzivnu cjelogodišnju kulturnu produkciju – rekao je Ćićerić.

Virutalno nadopunjava realno

Kulturna djelatnost »Zvonimira« i Gradske knjižnice u pandemijom obilježenoj godini nadopunjavana je virtualnim programima koji nikako ne mogu zamijeniti izvorne oblike

– Svakako bih istaknuo da je Ustanova tijekom »lockdowna« emitirala ukupno 21 virtualni program, te da su ti programi dosegli preko 300 tisuća korisnika društvenih mreža, a cjelovito su pregledani preko 31 tisuću puta. Izdvojio bih i 25. Solinsko kulturno ljeto s ukupno 40 produkcija u glazbenom, dramskom, likovnom, književnom i dječjem programu, kojima je prisustvovalo ukupno 5 125 gledatelja – izvijestio je Ćićerić osvrćući se i na infrastrukturne probleme Ustanove koji često predstavljaju ograničenja za realizaciju ambicioznijih projekata.

– Realizacijom kapitalnih infrastrukturnih projekata u kulturi koje provodi Grad Solin, a u kojima JUK »Zvonimir« ima ulogu glavnoga partnera stvorit će se optimalni uvjeti za perspektivan razvoj kulturnoga života u Solinu – najavio je Ćićerić.

Vijećnik Ivan Andabak(NLM) zanimao se za proces digitalizacije svih dosadašnjih brojeva »Solinske kronike« koja se u kontinuitetu tiska od 1994. te predstavlja neizmjerno vrijedan izvor informacija vezanih uz povijest današnjega Solina.

Prema riječima ravnatelja Tonća Ćićerića u tijeku je opsežan proces digitalizacije koji bi se trebao realizirati kroz određeno vrijeme nakon čega će svi brojevi ove tiskovine biti dostupni i u elektroničkomu obliku.

Uslijedilo je izvješće o financijskom poslovanju za 2020. prema kojem je JUK »Zvonimir« ostvario nešto više od 2.674 milijuna kuna prihoda te 2.699 milijuna rashoda.
– Manjku od oko 24 tisuće dodan je višak prihoda prenesen iz prethodnih godina tako da je »Zvonimir« u 2021. ušao s viškom koji iznosi nešto više od 233 tisuće kuna – izvijestio je ravnatelj Ćićerić.

Iznad Standarda

Sljedeće dvije točke dnevnoga reda odnosile su se na izvješća o radu i financijskom poslovanju Gradske knjižnice Solin u protekloj godini, a predstavio ih je ravnatelj Ivan Peroš.

– Nažalost zbog epidemije koronavirusa i »lockdowna« došlo je do znatnoga pada posjećenosti Knjižnice tijekom 2020. Ovaj pad se u manjoj mjeri odnosi na posudbu knjižne građe, a u znatno većoj mjeri na posjećenost kulturnih i animacijsko-edukacijskih aktivnosti koje su se od travnja prošle godine najvećim dijelom odvijale virtualno – rekao je Peroš dodajući kako je Gradska knjižnica Solin tijekom 2020. zabilježila ukupno 27 564 posjetitelja što je za 58 posto manje u odnosu na prethodnu godinu.

– U 2020. smo održali ukupno 29 virtualnih aktivnosti za djecu i odrasle koje je na našoj mrežnoj stranici i YouTube kanalu pogledalo ukupno 4 939 gledatelja – izvijestio je Peroš napominjući kako je tijekom 2020. provedena kompletna revizija ukupnoga fonda Knjižnice.

– Na dan 31. prosinca 2020. naša je Knjižnica u svom fondu imala 63 887 jedinica knjižnične građe – rekao je ravnatelj napominjući kako knjižnice koje obuhvaćaju područje na kojem živi od 20 do 35 tisuća stanovnika, a kojima pripada i solinska knjižnica, trebaju u svom fondu imati 2 knjige po stanovniku.

– Uzimajući u obzir službene podatke popisa stanovništva iz 2011. proizlazi da naša Knjižnica u svom knjižnom fondu ima 2.63 knjige po stanovniku što je više nego standardi propisuju – rekao je Peroš.

Ukupni prihodi Gradske knjižnice Solin u 2020. iznosili su 2.279 milijuna kuna, a rashodi 2.253 milijuna tako da je ova ustanova u tekuću godinu ušla s 26 tisuća kuna viška prihoda.

PROGRAMI GRAĐENJA I ODRŽAVANJA KOMUNALNE INFRASTRUKTURE NA PODRUČJU GRADA SOLINA ZA 2020. – Solinski krematorij

Pročelnica Odjela za komunalne djelatnosti i upravljanje prostorom Sanja Samardžija predstavila je solinskim vijećnicima programe građenja i održavanja komunalne infrastrukture na području Grada Solina za 2020.

Za građenje komunalne infrastrukture u navedenomu razdoblju izdvojeno je 8.861 milijuna kuna što je za oko 1.058 milijuna manje od planiranoga, dok je održavanje financirano s 12.332 milijuna što u odnosu na plan predstavlja smanjenje od 1.237 milijuna.

Za gradnju nerazvrstanih cesta izdvojeno je 2.131 milijuna kuna što je za oko 228 tisuća manje od planiranoga. Navedenim sredstvima financirana je gradnja križanja u Držićevoj ulici i spojne ceste Mosećka-Kozjačka te kupnja zemljišta za planiranu gradnju spojne ceste Stjepana Radića – Zvonimirova, zemljišta za realizaciju izgradnje III. faze prometnice na predjelu Bunje i zemljišta na kojemu je planirana izgradnja prometnice na Karabašu.

Prema iznesenim idejama vijećnika NLM-a Grad Solin bi se izgradnjom krematorija uz mrtvačnicu na Novom solinskom groblju dodatno pozicionirao na širem društvenom području

U program gradnje javnih površina uloženo je nešto više od 835 tisuća kuna što je za 13 tisuća manje od planiranoga, a realiziran je otkup zemljišta za buduće javne sadržaje na križanju ulica Dražena Kuduza i Kneza Domagoja te provedena arheološka istraživanja na zemljištu pored Šuplje crkve na kojem je planirano uređenje parkirališta.

Gradnja javnih zelenih površina financirana je s 1.113 milijuna proračunskih sredstava od kojih je znatan dio uložen u gradnju dječjih igrališta, dok je za postavljanje nove rasvjete na području grada izdvojeno oko 263 tisuće kuna.

Nešto više od gotovo 4 milijuna uložena se u održavanje nerazvrstanih cesta, oko 3 milijuna u održavanje ulica i javnih površina, gotovo 2.5 milijuna stajalo je održavanje čistoće javnih površina, a 1.7 milijuna održavanje javne rasvjete.

Za potrebe izgradnje groblja izdvojeno je gotovo 655 tisuća kuna od kojih je 118 tisuća uloženo u izradu projektne dokumentacije za izgradnju mrtvačnice na Novom groblju u Solinu. Vijećnika Ivana Andabaka (NLM) zanimalo je može li se uz mrtvačnicu izgraditi i krematorij kojega nema na ovom području.

Međutim, prema riječima upravitelja Vlastitoga komunalnog pogona Ante Parčine o takvoj ideji se nije razmišljalo jer ona zahtijeva znatna ulaganja koja bi se trebala rješavati na široj razini.

IZVJEŠĆE O LOKACIJAMA I KOLIČINAMA ODBAČENOGA OTPADA, TROŠKOVIMA UKLANJANJA I PROVEDBI PREVENTIVNIH MJERA – Grad se maksimalno trudi…

Predstavljajući gradskim vijećnicima izvješće o lokacijama i količinama odbačenoga otpada, troškovima uklanjanja i provedbi preventivnih mjera pročelnica Odjela za komunalne djelatnosti i upravljanje prostorom Sanja Samardžija istaknula je kako je Grad Solin troškove sanacije divljih odlagališta tijekom 2020. izdvojio čak 396 tisuća kuna, a sakupljeno je i zbrinuto oko 300 kubnih metara otpada.

U okviru provedbe mjera za sprečavanje nepropisnoga odbacivanja otpada i mjera za uklanjanje istoga Grad je postavio 24 obavijesne ploče upozorenja i zabrane kao i fizičke prepreke u obliku betonskih blokova na 5 lokacija te metalnih lanaca na 3 lokacije. U ove preventivne radnje utrošeno je 50 tisuća kuna proračunskih sredstava.

Uz to se kao posebna mjera zaštite i sprečavanja, odnosno evidentiranja počinitelja kao i samih radnji nelegalnoga odlaganja otpada, tijekom prošle godine nastavilo s aktivnostima na ugradnji sustava video nadzora. U sklopu ove mjere instaliran je video nadzor na 4 lokacije koje su ocijenjene kao problematične, a za troškove ugradnje izdvojeno je 160 tisuća kuna.

Grad Solin je za troškove sanacije divljih odlagališta tijekom 2020. izdvojio čak 396 tisuća kuna, a sakupljeno je i zbrinuto oko 300 kubnih metara otpada

Važno je istaknuti da je čitavo područje Grada Solina temeljem sporazuma s ovlaštenim davateljem usluga obuhvaćeno odvozom otpada kao i preuzimanjem krupnoga otpada na kućnomu pragu. Ova usluga je građanima dostupna i putem reciklažnoga dvorišta u Ulici Joze Kljakovića Šantića, a svakako treba napomenuti kako Grad u sklopu izmjena i dopuna PPU-a planira utvrditi još jednu lokaciju za reciklažno dvorište na području Karabaša, a prema riječima pročelnice Samardžije, razmatra se mogućnost da se na ovoj lokaciji organizira i prikupljanje građevnoga otpada.

Vezano uz odlaganje građevnoga otpada gradonačelnik Dalibor Ninčević najavio je skoro otvaranje »Cemexova« reciklažnoga dvorišta na području rudnika Sv. Juraj u kojem će i Solinjani imati mogućnost odlaganja ove vrste otpada.

Vijećnik Zdravko Perko (HDZ) istaknuo je potrebu većega ulaganja u prevenciju odlaganja nelegalnog otpada.
– Smatram da bi mjere prevencije trebalo provesti prije uklanjanja otpada s neke lokacije te tako najprije spriječiti ponavljanje nelegalnih radnji, a tek onda krenuti s čišćenjem – komentirao je vijećnik Perko navodeći kao primjer prostor Mravinskoga gaja.

Vijećnik Marin Matijević (nezavisni) upozorio je na nove količine otpada na području Blaca te predložio da se postojeća kamera kod maloga bunkera implementira u sustav video-nadzora. Prema riječima gradonačelnika Grad je već donio odluku o implementaciji spomenute kamere u sustav nadzora kojega provode gradski djelatnici.

Vijećnik Vedran Duvnjak (NLM) zanimao se za učinkovitost rada sustava »Gradsko oko«, a odgovorila mu je pročelnica Samardžija ističući kako gradske službe uredno zaprimaju i prosljeđuju prijave građana nadležnim službama poput ŽUC-a, Hrvatskih voda i drugima, ovisno o vrsti problema, ali tu se nažalost događa određeni zastoj u komunikaciji.

Vijećnici su u sklopu radnih materijala dobili popis s grafičkim prikazom svih lokacija nelegalno odloženoga otpada, a navedeno izvješće usvojeno s dva glasa protiv i jednim suzdržanim.

PREDSTAVLJENE IZMJENE I DOPUNE ODLUKE O UREĐENJU PROMETA – Vranjic za pješake

Na sjednici Gradskoga vijeća predstavljene su izmjene i dopune Odluke o uređenju prometa na području Grada Solina, točnije elaborati o uređenju prometne signalizacije naselja Mravince i Kučine te naselja Vranjic.

– Svrha je ovih elaborata uređenje prometne signalizacije u navedenim naseljima gdje je postojeća signalizacija manjkava i dotrajala, zatim evidentiranje nastale promjene u prostoru odnosno novoizgrađene prometne površine, dodatno uređenje pješačkih zona, dodatno reguliranje zabrane zaustavljanja i parkiranja te izmjena režima prometa u pojedinim ulicama – istaknula je pročelnica Odjela za komunalne djelatnosti i upravljanje prostorom Sanja Samardžija naglasivši kako je cilj elaborata unaprjeđenje stanja sigurnosti svih sudionika u prometu.

Sukladno predstavljenim elaboratima postojećoj Odluci o uređenju prometa na području grada Solina dodane su stavke prema kojima Ulica don Petra Peroša u Mravincima u dijelu od križanja s Ulicom 27. rujna postaje jednosmjerna u dužini od 215 metara niz ulicu odnosno sve do istočnoga kraka, a jednosmjerna će ubuduće biti i Ulica don Frane Bulića u Vranjicu i to u smjeru zapad – istok.

Na području Vranjičkoga poluotoka planirano je uvođenje sustava naplate parkiranja u svrhu brže izmjene vozila, odnosno olakšavanja lokalnom stanovništvu u pronalaženju parkirališnoga mjesta

U dijelu Odluke koji se odnosi na ograničavanje prometa dodana je zabrana prometovanja motornim vozilima čija nosivost prelazi 3.5 tona u Ulici obala pomoraca u Vranjicu te u Ulici Joška Matkovića u Kučinama. Nadalje zabranjuje se promet motornim vozilima čija nosivost prelazi 5 tona u odvojku Ulice Ljudevita Gaja prema naselju u Mravincima. Potpuna zabrana prometovanja vozilima određena je u ulicama: Don Luke Jelića, Ivićevoj ulici, Ulici mladih, Ulici hrvatske kraljice Jelene i Ulici hrvatskih pisaca u Vranjicu. Navedene ulice postaju isključivo pješačke.

U elaboratu su navedene i ulice u kojima se sukladno novim prometnim rješenjima uvodi ograničavanje brzine kretanja vozila, a isto će biti označeno propisanom prometnom signalizacijom.

Jedna od novosti odnosi se i na planirano uvođenje sustava naplate parkiranja na području Vranjičkoga poluotoka u svrhu brže izmjene vozila, odnosno olakšavanja lokalnom stanovništvu u pronalaženju parkirališnoga mjesta, posebno u ljetnim mjesecima.

VIJEČNIĆKA PITANJA – Prometno samoupravljanje

Vijećnik Ivan Andabak (NLM) upozorio je na neadekvatno stanje autobusnih stajališta na području Mjesnoga odbora Rupotina, odnosno na nedostatak nadstrešnica zbog čega su građani, od kojih je velik broj školaraca, izloženi svim vremenskim uvjetima.

Prema riječima pročelnice Odjela za komunalne djelatnosti i upravljanje prostorom Sanje Samardžije problem kod uređenja autobusnih stajališta u Rupotini predstavljaju neriješeni imovinsko-pravni odnosi, točnije problemi s vlasništvom zemljišta.

Uz to Andabak se zanimao i za rješavanje prostora za rad Planinarskoga društva »sveti Jure Solin«. Pročelnica je odgovorila kako se radi na rješavanju adekvatnoga prostora.

Vijećnik Vedran Duvnjak (NLM) zatražio je da mu se pisano dostavi odgovor o prihodima koje NK »Omladinac« ostvaruje od iznajmljivanja terena s umjetnom travom u Vranjicu te podaci o dugovima koje je Grad otpisao u posljednje četiri godine.

Vijećnik Mario Jaman (SDP) upozorio je na prometni kaos u Ulici Jajići zbog novogradnji koje nemaju dovoljno parkirališnih mjesta pa se dio vozila parkira na prometnici.

– U Ulici Jajići je prometnim elaboratom bio planiran jednosmjerni režim prometa, ali građani su se pobunili protiv takvoga rješenja te skinuli postavljene znakove – odgovorila je pročelnica Samardžija.

Vijećnik Davor Mikas (Bolji Solin) zanimao se za dinamiku izgradnje rampi kod trgovačkoga centra »Salona Mall«, a odgovorio mu je gradonačelnik Dalibor Ninčević koji je rekao kako su Hrvatske ceste provele natječaj za odabir izvođača radova.

– U međuvremenu su otvorene ponude i čeka se odluka HC-a nakon čega, nadamo se, kreću i radovi – rekao je gradonačelnik.

RADOVI NA OJAČAVANJU TEMELJNOGA TLA I KONSTRUKCIJE MOSTA NA SOLINSKOJ ŠIRINI – Mostovi solinske sutrašnjice

SOLINSKA KRONIKA 320, 15. TRAVNJA 2021.

U sklopu najavljene rekonstrukcije raskrižja Širina osim izgradnje novoga mosta preko rijeke Jadro za potrebe tranzitnoga prometa predviđeni su i opsežni radovi sanacije postojećih mostova koji zahtijevaju potpuno zatvaranje prometa preko istih

Radovi na ojačavanju temeljnoga tla jednoga od mostova na solinskoj Širini započeli su 18. veljače, a više o samoj intervenciji i vremenskom roku rekla je glasnogovornica Hrvatskih cesta Tamare Pajić.

Temeljni je upornjak zapadnoga mosta preko Jadra znatno utonuo u muljevito tlo

– Redovitim mjerama praćenja stanja upornjaka mosta »Stari Jadro«, ustanovljeno je da postoji potencijalna opasnost od gubitka stabilnosti uslijed slijeganja temeljnoga tla. Projektom interventnoga poboljšanja s ciljem osiguranja sigurnosti prometovanja predviđeno je ojačanje temeljnoga tla tehnologijom »jet-grouting« koja je upravo završena te ojačanjem AB konstrukcije polimernim trakama i karbonskim vlaknima – izvijestila je Pajić dodajući kako se svi predloženi interventni radovi poboljšanja izvode na donjemu ustroju i uz istovremeno nesmetano odvijanje prometa.

Ugovorena vrijednost radova koji bi trebali trajati 4 mjeseca, iznosi 1.595 milijuna kuna bez PDV-a, a izvođač je zajednica gospodarskih subjekata »Spegra« d.o.o. i »ING-JET« d.o.o., dok usluge stručnoga nadzora provodi tvrtka »Terestrika« d.o.o.

Prema riječima glasnogovornice Pajić navedeni radovi ne predstavljaju predradnju budućoj rekonstrukciji raskrižja Širina u Solinu.

U sklopu najavljene rekonstrukcije raskrižja Širina osim izgradnje novoga mosta preko rijeke Jadro za potrebe tranzitnoga prometa predviđeni su i opsežni radovi sanacije postojećih mostova koji zahtijevaju potpuno zatvaranje prometa preko istih. Navedene opsežne sanacije izvest će se po osiguranju zamjenskoga pravca, odnosno po završetku radova izgradnje novoga mosta u sklopu rekonstrukcije raskrižja Širina – najavila je glasnogovornica Hrvatskih cesta.

ARHEOLOŠKIM ISTRAŽIVANJIMA NA PODRUČJU JUGOISTOČNO OD GOSPINA OTOKA PRONAĐENI OSTATCI ANTIČKOGA BEDEMA KOJI JE ŠTITIO SALONITANSKU LUKU – Extra muros

SOLINSKA KRONIKA 320, 15. TRAVNJA 2021.

Piše: Mario MATIJEVIĆ

Fotografije: Jakov TEKLIĆ, arhiva SOLINSKE KRONIKE

Dvjesto godina nakon prvih arheoloških istraživanja u gradu koji je slavni nasljednik antičke Salone, prepun arheoloških, povijesnih i umjetničkih »senzacija« na privatnoj parceli jugoistočno od Gospina otoka uz područje koje stariji Solinjani znaju kao »Bugarevo« prilikom zaštitnih arheoloških istraživanja pronađeni su ostatci antičkoga bedema. Pronađeni pa izgubljeni

Korištenje izraza senzacionalno otkriće, spektakularno, jedinstveno… u današnje vrijeme nije toliko uputno kada se govori o arheološkim, povijesnim ili umjetničkim temama odnosno otkrićima. Tim više što je u svakodnevnom diskursu ona učestalim i pretjeranim korištenjem izgubila na vlastitu izričaju čemu je doprinijela i neprimjerena subjektivizirana senzacionalizacija otkrića brojnih istraživača.

Dvjesto godina nakon prvih arheoloških istraživanja u gradu koji je slavni nasljednik antičke Salone, prepun arheoloških, povijesnih i umjetničkih »senzacija« na privatnoj parceli jugoistočno od Gospina otoka uz područje koje stariji Solinjani znaju kao »Bugarevo« prilikom zaštitnih arheoloških istraživanja pronađeni su ostatci ni više ni manje nego antičkoga bedema.

Dimenzije i način gradnje pronađenih ostataka jasno upućuju da je riječ o antičkoj fortifikacijskoj građevini

Istinska arheološka, povijesna senzacija, podatak, činjenica i neoborivi dokaz koji uvelike mijenjaju dosadašnju povijesnu sliku grada na Jadru, antičke Salone, starohrvatskoga kraljevskoga grada, a slijedom toga i današnjega Solina.

Jednako senzacionalno kako je antički bedem otkriven tako je, sudeći prema situaciji na terenu i nestao, nažalost ništa neobično za današnji transformirajući Solin.

Je li uništenje spektakularnoga otkrića nečija pogrješka, posljedica neznanja, nerazumijevanja, nespretnost pri rukovanju divovskim rovokopačem ili pak ironična epizoda dvjestogodišnje arheološko povjesničarske salonitanske »fortunae« teško da će se ikada saznati.

Imajući u vidu solinske slučajeve sličnoga ili istoga epiloga za očekivati je da će njakanje arheološko povjesničarsko humanističkih magaraca i ovoga puta utihnuti pod vučjim zavijanjem.

Potvrda ranijih istraživanja

Iako je otkriće postojanja gradskih zidina izvan uobičajenih, točnije rečeno poznatih perimetara Salone laičkomu poznavatelju solinskih prilika zaista neuobičajeno, stručno će mišljenje pak istaknuti kako je ono u potpunosti opravdano, pretpostavljano, a shodno tome i očekivano.

Štoviše još su arheološka istraživanja u neposrednoj blizini, a tijekom izgradnje hotela pronašla očuvane ostatke grobnih parcela, ali i strukture zidova koje je ovim otkrićem moguće reinterpretirati. Štoviše slični su ostatci pronađeni i prilikom zaštitnih arheoloških radova pri postavljanju kanalizacijske mreže i komunalne infrastrukture u ulicama uz parcelu, a nakon same izgradnje hotela.

Nebrojeni su primjeri u Salonitanskomu bližem i daljem okruženju gradova iz različitih povijesnih razdoblja koji su uz zidine koje su grlile sami gradski korpus, stambene zgrade i palače, trgove i hramove, kazališta pa i amfiteatre, jednim (izdvojenim) dijelom štitile gradsko srce, njegovu luku.

Nemjerljiv značaj

Stručniji dio arheološko-povjesničarske struke istaknut će stoga kako senzacionalnost ovoga otkrića (pa razgrnuća) leži upravo u činjenici mijenjanja ako ne svih dosadašnjih, a onda velikoga dijela spoznaja o položaju, izgradnji i razvoju antičke Salone. Veličini, ulozi i funkcionalnosti njezine luke koju upravo položaj otkrivenih ostataka bedema ponovno potvrđuje kao najveću luku na istočnoj obali Jadrana.

Značaj ovoga otkrića ne zaustavlja se samo na onomu antičkomu dijelu povijesti našega grada, ono se potpuno logično odražava i na onaj srednjovjekovni, starohrvatski za neke ponešto identitetski značajniji dio.

Ispod blokova kamena modraca vidljivi su kosturi i sarkofazi

Nebrojene su studije, znanstvena istraživanja, publikacije i tisuće stranica napisane o odnosu starohrvatskoga, kraljevskoga Solina i antičke Salone. Taj je odnos štoviše, u kojemu se nalaze temelji našega današnjega društva, države i čitava identiteta bio definiran upravo položajem antičkih bedema, opsegom antičke Salone.

Iako su starohrvatski kraljevski lokaliteti odavno definirani, posjedi i nadarbine ubicirani (prepoznati i locirani) čak je i laičkomu oku jasno da ovo otkriće ponovno stoga stavlja brojne upitnike na veličinu, opseg i funkcioniranje starohrvatskoga, kraljevskoga Solina.

Razgraničenja dviju velikih vojnih sila i čitavih dvaju svjetova u mletačko-turskim ratovima na solinskomu prostoru nadalje ovim otkrićem također poprimaju potpuno novu dimenziju.

Iako će u konačnici podržavatelji čoporskoga zavijanja u ranije spomenutom magareće-vučjem svijetu umanjiti važnost nekoliko metara antičkoga bedema naspram nekoliko kilometara otkrivenih, definiranih i postojećih, kontroverzno otkriće i razgrnuće arheoloških ostataka (u kojemu se mogu prepoznati i elementi bizarnoga performansa) ukazuje na daleko problematičniju i ozbiljniju situaciju.

Dva stoljeća solinske arheologije

Prije dvjesto godina naime, u vremenu kada su Francuz Ampère i Nijemac Ohm postavljali postulate električne energije, kada su ruski pomorski časnici Lazarev i von Bellingshausen otkrili Antartik, kada je napravljena prva fotografija, patentiran Portland cement u tomu vremenu su započela arheološka istraživanja u Saloni.

Projekt preuređenja Gradine, sa svim svojim potencijalima i postignućima, a unatoč svim manama i propustima pozitivan je primjer prezentacije dijela gradskih zidina u samomu srcu današnjega Solina

Dio lokaliteta koji su tim prvim istraživanjima obuhvaćeni stradao je pak prije tridesetak godina u najvećemu kulturocidu zabilježenomu u novijoj povijesti izgradnjom tzv. Splitske zaobilaznice.

Nakon te epizode teško je bilo predvidjeti da će se u vremenu krajnje informatiziranosti, visoke tehnologije, istraživačkoga koloniziranja Marsa godine 2021. u Solinu, ponosnomu nasljedniku antičke Salone i starohrvatskoga kraljevskoga grada ponovno dogoditi (još) jedna mala »Zaobilaznica«.

Potencijal koji imaju uređene gradske zidine kao najveća građevna cjelina Salone pokazao je još slavni don Frane Bulić uređujući na sjevernim gradskim bedemima tzv. Put mira i Put rata, koji su do današnjega dana kao takvi ostali u svojoj funkciji, a na kojima se i danas ostvaruju turistički, dokoličarski, rekreativni i koji sve ne potencijali Salone.

Iako je suvremeni Solin na nekoliko mjesta ratovao sa salonitanskim bedemima, nerijetki su primjeri u kojima su uloženi veliki trud i znatna financijska sredstva kako bi se u samomu gradskomu središtu ostatci zidina očuvali i prezentirali.

Ostatci bedema inkorporirani u Zvonimirovu ulicu na Bilankuši, uz park pokraj Policijske postaje

Ostatci bedema tako rese sami kraj Zvonimirove ulice na Bilankuši, uz park pokraj Policijske postaje.

Nadalje i projekt preuređenja Gradine, sa svim svojim potencijalima i postignućima, a unatoč svim manama i propustima pozitivan je primjer prezentacije dijela gradskih zidina u samomu srcu današnjega Solina.

Primjer koji će u konačnici uz ispravnu zaštitu i očuvanje kulturnih dobara Gradu donijeti i ekonomske dobrobiti.

Konačno razmatrajući o kontroverznomu slučaju postavlja se pitanje u čemu uopće leži poanta čitave priče? Djelić gradskoga bedema našao se na krivomu mjestu u potpuno krivo vrijeme, ispriječio se »razvoju« grada.

U njegovu brisanju s lica solinske zemlje ne treba tražiti nikakvu simboliku rušenja gradskih zidina i time odraz odnosa naspram kulturnih dobara, dublju pouku i poruku, zlosretnu igru salonitanske »fortunae«.

U vremenu kada se pomno raspravlja o strategijama upravljanja, arheološkim parkovima, potencijalima i resursima ovakve je teme nužno prepustiti onima koji su određeni da se njima bave.

Potpuno je nelogično štoviše da o istima razglabaju kroničarska piskarala teološko titulskoga sufiksa u nekom nevažnom mjesečniku. Jer počevši još od Marka Marulića preko Don Frane Bulića, Don Luke Jelića, Don Ivana Delalle, Don Lovre Katića teolozi nemaju nikakva prava razglabati i baviti se takvim temama.

Za one koji žele znati više

»Opus quadratum« se ubraja među najpoznatije antičke tehnike zidanja vezom obrađenih, kvadratičnih kamenih blokova jednake visine i dužine. Najčešće je korištena prilikom gradnje fortifikacijskih objekata pa ju se slijedom toga i na području današnje Salone ponajviše prepoznaje u gradskim zidinama, bedemima.

Prilikom zidanja ovom tehnikom kameni blokovi nerijetko nemaju do kraja određen kvadratični oblik. Strane kamenih komada koje se međusobno dodiruju često su nakošene zbog čega mnogi blokovi imaju gotovo trapezoidan oblik, a zbog čega često unutar istoga reda kameni blokovi ne naliježu jedan na drugoga u potpunosti.

Konačan izgled zida izgrađenoga ovom tehnikom uvelike ovisi i o kamenim slojevima kamenoloma iz kojih je vađen kamen.

Kasnije pak faze razvoja ove graditeljske tehnike dovode do sve pravilnijih i ravnijih te okomitijih kamenih sastavnica. Blokovi tako bivaju sve manji, pomnije obrađeni i pravilniji.

Upravo na istočno jadranskoj obali korištenje ove tehnike pri zidanju ima i svoj definirana pravila pa u ranijim razdobljima se odnos između visine i dužine pojedinačnih kamenih blokova razabire u odnosu 1:5 dok je od Trajanova vremena kod većine kamenih blokova taj odnos 1:1.

Naprednije faze razvitka ove tehnike dovele su do detaljne obrade rubova pojedinih kamenih blokova, čime su oni svojim ispupčenim, rustičnim središnjim dijelom odavali dojam grubosti i snage, osobito prikladan za gradnju fortifikacija.

USUSRET SVIBANJSKIM LOKALNIM IZBORIMA: SOLINSKOJ SE JAVNOSTI PREDSTAVILI KANDIDATI ZA GRADONAČELNIKE I ZAMJENIKE GRADONAČELNIKA

SOLINSKA KRONIKA 320, 15. TRAVNJA 2021.

Piše: Marijana BATARELO JELAVIĆ

Fotografije: Jakov TEKLIĆ, privatna arhiva

Nakon prošlomjesečnoga predstavljanja javnosti kandidatâ Nezavisne liste mladih, medijsku su konferenciju održali predstavnici stranke »Bolji Solin« dok su kandidati drugih solinskih političkih stranaka; Domovinskoga pokreta, HDZ-a, SDP-a i o svojim postignućima, programima i planovima progovorili na stranicama našega mjesečnika

TIHOMIR BEČKO, AKTUALNI DOGRADONAČELNIK KANDIDAT DOMOVINSKOGA POKRETA – Solinsko buđenje

Povlačenje sredstava iz europskih fondova toliko se intenzivno reklamira da čovjek pomisli kako osim njih nemamo drugih izvora financiranja. Imam osjećaj da se stalno ističu samo kako bi se javnosti poručilo; »eto i mi koristimo europska sredstva«

U utrku za gradonačelnika grada Solina uključio se i aktualni dogradonačelnik Tihomir Bečko, kandidat Domovinskoga pokreta.

Tihomir Bečko, aktualni dogradonačelnik: – Cilj mi je od naših sugrađana doznati što žele te koje su njihove ideje i prijedlozi

– Poznato je da sam čovjek iz naroda pa nisam pristalica predstavljanja putem plakata i organiziranih skupova. Cilj mi je od naših sugrađana doznati što žele te koje su njihove ideje i prijedlozi. Dužnost dogradonačelnika osigurala mi je određena iskustva, znanja i viziju upravljanja gradom i smatram da je to u kombinaciji s neposrednim kontaktom s građanima najbolja opcija za naš Solin – istaknuo je Bečko, inače otac petero djece i dragovoljac Domovinskoga rata.

U Bečkovu timu je i kandidat za zamjenika, Tomislav Jurić iz Vranjica, a zajedno planiraju pokrenuti čitav niz pozitivnih promjena.

– Ponajprije treba intenzivirati pitanje granica sa susjednim Klisom budući da katastarske granice Klisa zadiru u samo gradsko središte Solina. To je potpuno neprirodno stanje, a spor uistinu predugo traje – rekao je Bečko naglašavajući ovom prilikom i važnost veće valorizacije kulturnoga nasljeđa.

– Prije svega bih istaknuo upravljanje vrijednim arheološkim lokalitetom Salone. Stručni dio pod nadležnošću Arheološkoga muzeja obavlja se izvrsno. Međutim problem je u ekonomskomu upravljanju. Grad bi od toga dijela svoga povijesnog nasljeđa trebao nešto uprihoditi, a usporedo ga očuvati i predstaviti na najbolji mogući način. Nažalost, Salona u ovomu trenutku služi za istrčavanje pasa – poručio je Bečko ističući potrebu oblikovanja bogatijih sadržaja za mlade.

– Svakako bih se osvrnuo na visoke članarine za djecu u sportskim klubovima što je za obitelji s više djece financijski zahtjevno, a to mogu potvrditi iz vlastitoga iskustva. Kao gradonačelnik planiram pokrenuti inicijativu za ograničavanje iznosa članarine na sto kuna po djetetu. Činjenica je da se to ne može zakonski regulirati, ali sve one koji prepoznaju ovu poruku može se prikladno subvencionirati – najavio je Bečko dodajući kako osim o mladima, treba voditi računa i o drugim generacijama koje čine naš grad, a posebno o umirovljenicima koji zaslužuju više pažnje.

– Moram se osvrnuti i na povlačenje sredstava iz europskih fondova koja se toliko intenzivno reklamiraju da čovjek pomisli kako osim njih nemamo drugih izvora financiranja. Imam osjećaj da se stalno ističu samo kako bi se javnosti poručilo; »eto i mi koristimo europska sredstva« – naglasio je Bečko koji smatra da dosadašnji projekti proizašli iz europskih fondova našim sugrađanima nisu donijeli ništa značajno te da bi ih trebalo drugačije koristiti.

– Među bitnim segmentima u djelovanju grada je i prostorno planiranje i uređenje koje trenutačno nije dobro. Ne smije nam se dogoditi da napravimo školu i da je nakon samo deset godina nadograđujemo kako bismo dobili nove učionice. To znači da se nije dobro planiralo.
Nadalje moram istaknuti još jedan nedostatak – nepostojanje autobusnoga kolodvora ili uređenoga ugibališta za međugradske putnike. To se trenutačno obavlja na rotoru »Brze ceste« što nije u skladu sa zakonskim propisima – naglasio je Bečko osvrćući se na kraju i na upravljanje gradom koje je kako ističe, dobro zamišljeno, ali se loše provodi.

– Grad je podijeljen na osam specifičnih mjesnih odbora sa zasebnim potrebama. Članovima vijećâ mjesnih odbora trebalo bi dati veće ovlasti jer oni bolje razumiju potrebe mještana od pojedinih članova Gradskoga vijeća – zaključio je Bečko poručujući kako će predstojeći lokalni izbori svakako označiti početak promjena na solinskoj političkoj sceni.

PREDSJEDNIK GRADSKE ORGANIZACIJE SDP-A SOLIN MARIO JAMAN – Promjene bez kalkulacija

Prije svega želim zaustaviti zapošljavanja po stranačkom ključu. Činjenica je da u ovomu gradu stranačka iskaznica služi kao ulaznica za posao… Iza nas je 30 godina velikog »ništa«. Grad je, ovakav kakav je danas mogao biti i da nitko tijekom protekla tri desetljeća nije bio na vlasti

Dugogodišnji solinski gradski vijećnik i predsjednik gradske organizacije SDP-a Solin Mario Jaman svoju je kandidaturu za gradonačelnika na predstojećim lokalnim izborima objavio pod sloganom »Solin, grad jednakih prilika«.

Mario Jaman, predsjednik gradske organizacije SDP-a Solin: – Uveo bih red i rad u gradsku upravu, da se zna tko i što radi, tko je za što odgovoran

– U Solinu sam od rođenja i jednako kao moji roditelji, djedovi i pradjedovi, doista živim s ovim gradom, a ukoliko dobijem priliku zalagat ću se da život u njemu bude puno ugodniji nego li je danas – najavio je Jaman dodajući kako zajedno s kandidatkinjom za zamjenicu Helenom Čerinom planira pokrenuti čitav niz pozitivnih promjena.

– Prije svega želim zaustaviti zapošljavanja po stranačkom ključu. Činjenica je da u ovom gradu stranačka iskaznica služi kao ulaznica za posao i da je konačno sazrelo vrijeme da svi dobiju jednaku priliku – istaknuo je Jaman najavljujući bitan zaokret u funkcioniranju Grada.

– Spreman sam na promjene bez ikakvih kalkulacija jer ovom gradu treba realni kratkoročni i dugoročni plan razvoja. Kao dugogodišnji član Gradskoga vijeća neprestano svjedočim nekakvim financijskim prebacivanjima i viškovima uz koje se na kraju opet uzimaju krediti. To dokazuje da se proračun ne planira realno – poručio je SDP-ov kandidat dodajući kako bi u slučaju da preuzme vodstvo ponovno osnovao Poduzetnički inkubator koji bi obavljao funkciju kojoj je namijenjen.

– Ono što nam očito nedostaje su i biciklističke staze, šetnice te gradski trg kojega bi trebalo realizirati izmještanjem zgrade pošte. Ne smijemo zaboraviti ni na čistoću grada koja trenutačno nije na zavidnoj razini, svugdje je kaos. Vrijeme je da se zaposli veći broj komunalnih redara i da se konačno krene s kažnjavanjima nesavjesnih građana. Uz to treba krenuti s izgradnjom još barem tri reciklažna dvorišta putem EU fondova, ali i poraditi na uređenju i održavanju izvora Jadra i Salone jer ni osam godina od najava nije realiziran projekt Arheološkoga parka – naglasio je Jaman osvrćući se i na stanje na solinskim prometnicama.

– Trebalo bi intenzivnije krenuti u rješavanje prometne zagušenosti i konačno realizirati projekt uređenja Širine koji datira još iz 1989. Prije dvije godine smo na Gradskom vijeću slušali predstavnike HC-a i ŽUC-a koji su nam samo bacali prašinu u oči i do danas nisu ništa napravili – tvrdi Jaman koji bi se zalagao i za veći angažman djelatnika Policijske postaje Solin.

– Uza sve to uveo bih red i rad u gradsku upravu, da se zna tko i što radi, tko je za što odgovoran. To ne znači otpuštanja nego podizanje kvalitete rada koja je nužna posebno kada vidimo nered koji vlada na gradskim cestama i javnim površinama. Vrijeme je da se konačno sredi i dogradi gradski stadion jer je postojeći pravo gradsko ruglo. Hitno nam je potrebna i jedna srednja škola, više samostojećih vrtićkih objekata, autobusni kolodvor, revizija GUP-a i DPU-a koji su trenutačno u službi privatnih investitora – istaknuo je Jaman nezadovoljan i radom vijeća mjesnih odbora u kojima bi predsjednicima smanjio naknadu za 50 posto.

– Solinu je potrebna i konkretna turistička ponuda jer je to sektor u kojem bilježimo povećanje, ali ne zbog planskog djelovanja gradskoga vodstva nego zbog samih iznajmljivača. U svakom slučaju iza nas je 30 godina velikog »ništa«. Grad je ovakav kakav je danas mogao biti i da nitko tijekom protekla tri desetljeća nije bio na vlasti – zaključio je Jaman.

DR. SC. DAVOR MIKAS GRADONAČELNIČKI KANDIDAT STRANKE »BOLJI SOLIN« – Trag svakoga kandidata

Dovoljno je istaknuti činjenicu da Solin u posljednjih dvadeset godina nije napravio ni jedan stan iz Programa poticane stanogradnje, dok je Split u tom razdoblju napravio više od 1000 stanova. Kada usporedimo broj stanovnika Solin je trebao napraviti 150 do 200 stanova

Predsjednik stranke »Bolji Solin« dr. sc. Davor Mikas tijekom predstavljanja svoje kandidature za gradonačelnika na predstojećim lokalnim izborima istaknuo je kako je stranka »Bolji Solin« nasljednica Nezavisne liste s prošlih lokalnih izbora i jedina prava politička opcija koja može napraviti realne promjene u gradu Solinu.

Uz dr. sc. Davora Mikasa kao gradonačelničkoga kandidata kandidatkinja za zamjenicu gradonačelnika je Antonija Milišić Jadrić, magistra sestrinstva

– I ovom prilikom želimo poručiti kako nismo zadovoljni stanjem i funkcioniranjem Grada. Niz je nedostataka počevši od načina na koji se njime rukovodi do gospodarske politike koja se provodi nekvalitetno, stihijski i nesustavno. Osim toga vladajući u Gradu nemaju sluha za potrebe građana i ne čuju što ljudi traže, a linije prema mjesnim odborima su zakržljale i gotovo prekinute. Smatramo da je došlo vrijeme da se takva loša praksa prekine – rekao je dr. Mikas poručujući kako je potrebno prekinuti s praksom prikazivanja Solina kao grada prijatelja djece i mladih obitelji jer on to nije.

– Dovoljno je istaknuti činjenicu da Solin u posljednjih dvadeset godina nije napravio ni jedan stan iz Programa poticane stanogradnje, dok je Split u tom razdoblju napravio više od 1000 stanova. Kada usporedimo broj stanovnika Solin je trebao napraviti 150 do 200 stanova – smatra dr. Mikas koji se osvrnuo i na urbanizam, odnosno urbanistička rješenja grada.

– Dosta je bilo ovoga bahatluka i nepromišljene gradnje. Pogledajte kako izgleda naselje Priko vode, samo gomila zgrada, parkirališta i beton, nema uređenih centara, restorana, tržnica i drugih javnih sadržaja koji život čine boljim. Takav način gradnje će se prekinuti – poručio je Mikas najavljujući i promjenu u radu Gradske uprave.

– Posebno bih skrenuo pozornost na javnu nabavu. Naime u Solinu postoji praksa da kod javnih natječaja, u vrijednosti do pola milijuna kuna, tvrtke uopće nemaju uvida i ne sudjeluju u otvaranju ponuda. Ta praksa će se promijeniti – naglasio je dr. Mikas poručujući kako je dosta bilo lažnih obećanja, hajdučije i arogancije.

– Stranka »Bolji Solin« ima niz kvalitetnih, provjerenih, dokazanih i iskusnih kadrova i spremna je provesti najavljene promjene, a svi mi koji smo kandidati za gradonačelnika imamo ime i prezime, za nama postoji trag. Na kraju predlažem i pozivam sve protukandidate na sučeljavanje na kojemu ćemo jasno predstaviti svoj program rada. Vrijeme je za promjene i za novi, bolji Solin – poručio je Mikas.

Tajnica stranke Angelika Drnas predstavila je potom kandidatkinju za zamjenicu gradonačelnika Antoniju Milišić Jadrić iz Vranjica, magistru sestrinstva.

– Solin je pun problema i toga smo svakim danom svjesniji, a jedan od aktualnih je i Vranjic. Ne govorim to samo kao mještanka, već kao zdravstvena radnica svjesna ekoloških problema koji se događaju i koji utječu na naše zdravlje. To je veliki problem koji se ne tiče samo Vranjica nego svih nas. Grad je izrazio zabrinutost, ali nam nije pomogao u rješavanju problema – rekla je Milišić Jadrić upućujući zahvalu članovima građanske inicijative »Mjesto koje hoće živjeti 2020.« koji se bore za građane pokazujući snagu maloga čovjeka.

– Zajedno s njima želimo pokrenuti promjene za bolje sutra, pomozite nam u tome, iskažite nam svoje povjerenje. Mi ne želimo fotelje, mi želimo »bančiće« koje ćemo dijeliti s vama – poručila je Milišić Jadrić.

SOLINSKI GRADONAČELNIK DALIBOR NINČEVIĆ, KANDIDAT GRADSKE ORGANIZACIJE HDZ-A – Put prema budućnosti

Svim ulaganjima težimo ka pozicioniranju Solina kao turističke i prirodne destinacije. Intencija nam je digitalizacija Gradske uprave te uključivanje građana u kreiranje gradskoga proračuna i to ćemo pokušati realizirati projektom participativnoga budžetiranja

Solinski gradonačelnik Dalibor Ninčević, kandidat je gradske organizacije HDZ-a za još jedan mandat na čelu Grada, a u povodu kandidature osvrnuo se na ostvarene i planirane projekte.

– Smatram kako je u protekle četiri godine uloženo mnogo u razvoj našega grada. Grad Solin je već godinama rekorder po prirodnom prirastu u RH pa je sukladno tome više od trećine proračuna izdvojeno za poboljšanje života djece i mladih kroz izgradnju vrtića, igrališta, osnovne škole, stipendije učenika i studenata, za radni školski materijal. Uloženo je ukupno 120 milijuna kuna u sufinanciranje predškolskoga odgoja te preko 100 milijuna u nove projekte, sadržaje i programe za djecu – istaknuo je aktualni gradonačelnik Ninčević.

– Nadalje, iz godine u godinu povećavamo sredstva u Proračunu za poticanje i razvoj poduzetništva jer sam svjestan razvojnih potencijala na području našega grada. Više od 6 milijuna kuna uloženo je u gospodarenje otpadom. Među prvima u regiji smo otvorili reciklažno dvorište i svakodnevno radimo na unaprijeđenu ovoga sektora. Naglasak je stavljan na infrastrukturne projekte, a s ciljem podizanja kvaliteta života naših sugrađana – rekao je Ninčević.

Dalibor Ninčević, gradonačelnik i kandidat gradske organizacije HDZ-a: – Smatram da smo kroz ove četiri godine pokazali i dokazali da iza nas stoji znanje, rad, trud, volja i potencijal za kvalitetan put prema budućnosti

– Naš je grad u ovomu mandatu ugovorio projekte vrijedne preko 80 milijuna kuna sufinanciranih iz EU fondova: od 15 ugovorenih projekata 8 ih je završeno, a 74 osobe dobile su priliku za zaposlenje – istaknuo je gradonačelnik Ninčević.

– Kada govorimo u ulaganjima u prirodnu i kulturnu baštinu, izdvojio bih radove na uređenju izletišta Jadra, solinske Gradine s ljetnom pozornicom te izgradnjom Kulturnoga centra s pripadajućim trgom. Nadalje, riješeni su i imovinsko-pravni odnosi za »Glorijet« te stvoreni svi preduvjeti za početak gradnje koja započinje ovih dana, a čitav posao će biti gotov do konca godine. Od iznimne je važnosti i pokretanje izrade novoga »Plana upravljanja arheološkim područjem Salona« koji će Gradu Solinu omogućiti veći utjecaj na upravljanje i način gospodarenja Salonom – istaknuo je aktualni gradonačelnik Ninčević.

– Podsjetio bih i na važnost skore gradnje nadvožnjaka, odnosno rampe preko rotora Bilice. Ovaj primjer nam pokazuje kako je suradnja grada i Mjesnih odbora dovela do željenoga cilja – rekao je Ninčević posebno naglasivši ispravno upravljanje gradskim financijama na koje ukazuje i aktualni proračunski plus od 10.5 milijuna kuna.

– Pojedini projekti koji su se najavljivali početkom mandata u međuvremenu su dobili prenamjenu, a svakako bih izdvojio i pitanje POS-ovih stanova. Iako je Grad sve odradio što je bilo u njegovoj nadležnosti do realizacije nije došlo jer su sredstva osigurana putem Agencije znatno manja od ponuda pristiglih na tri provedene javne nabave. Smatram kako je ovaj projekt vrlo važan i planiramo iznaći novi model – naglasio je gradonačelnik Ninčević.

– Mnogo je planova za naredne četiri godine i dio programa smo već predstavili, a to su projekti koje treba realizirati do kraja.
U idućemu mandatu planiramo realizirati projekte financirane iz različitih izvora, a posebno iz EU fondova. Posljednjih godina intenzivno se radilo na edukaciji djelatnika, jer povlačenjem sredstava iz EU fondova vidimo perspektivu razvoja grada i unaprjeđenje u svakom segmentu – rekao je gradonačelnik Ninčević.

– Svim ulaganjima težimo ka pozicioniranju Solina kao turističke i prirodne destinacije. Intencija nam je digitalizacija Gradske uprave te uključivanje građana u kreiranje gradskoga proračuna. Za uspješan razvoj grada neprestano je potrebno tražiti nova rješenja. Smatram da smo kroz ove četiri godine pokazali i dokazali da iza nas stoji znanje, rad, trud, volja i potencijal za kvalitetan put prema budućnosti. To je Solin kakvog želimo i smatram da to građani prepoznaju – poručio je Ninčević.

SJEĆANJE NA SOLINJANINA IVANA MUŽIĆA, INTELEKTUALCA, POVJESNIČARA I PUBLICISTA – Tražitelj hrvatske istine

SOLINSKA KRONIKA 320, 15. TRAVNJA 2021.

Piše: Dr. sc. Vlado NUIĆ

Hvala ti Bože što si naša zemaljska putovanja usmjerio jedan na drugoga u trenutku moga životnog raskrižja. Godine 1979. sam upravo doktorirao u Beču i donio odluku tada već s formiranom obitelji povrat u Domovinu. Kao prvi preduvjet ostvarenja te nakane bio sam dužan osigurati stambeni smještaj, pa sam kupio jednu prizemnicu u Solinu. Ovdašnji poznanici me savjetovaše da mi kupoprodajni ugovor sroči odvjetnik Solinjanin Ivan Mužić.

Dovoljan je bio jedan razgovor s njime i iznošenje dotadanjih životnih iskustava pa da se udare čvrsti temelji buduće međusobne suradnje. U to vrijeme je gosp. Mužić obilazio arhive i knjižnice po Europi kako bi utemeljeno pisao o hrvatskoj povijesti, o stanju Crkve i slobode vjeroispovijesti pod komunističkim terorom kao i o općem svjetskom poretku, tajnim organizacijama i svjetskim političkim utjecajima na sve narode.

Tako je stigao sa mnom u Beč u potragu za arhivskom građom. U tom trenutku sam se mogao njemu samo diviti jer sam osobno brinuo o traženju posla nakon povratka u Domovinu jer sam kako su mi govorili, odgajan na trulom zapadu i da za takve nema mjesta u odgojno prosvjetnim ustanovama.

Kako sam se polako prilagodio novonastalim uvjetima sve sam češće imao potrebu čuti se s Ivanom, ali i on je kontaktirao mene kada mu je bila potreba prijevoda s ruskoga ili njemačkoga jezika.

Neutaživom čežnjom za povijesnim izvorima u Münchenu je našao na gotici napisani tekst pokojnoga svećenika žrtve komunističkog progona Kerubina Šegvića, a koji govori o podrijetlu Hrvata. Nije mogao odoljeti da taj opis podrijetla Hvata trune u njemačkim arhivima jer je napisan da bi bio dostupan Hrvatima posebno onima kojima je stalo do stvarnoga podrijetla Hrvata. Tako se dogodilo da mi je dao za prevođenje taj tekst, a koji sam objavljen je pod naslovom »Gotičko podrijetlo Hvata i kako nastade Hrvatska«. Ivanu je to bilo kao da smo učinili veliku uslugu pokojniku koji je svirepo ubijen zbog svojih kršćanskih i svjetonazorskih uvjerenja.

U potrazi snažnih svjetskih utjecaja na ukupnu povijest čovječanstva posredno je iz Petrovgrada u ruke dobio najstariji tekst na ruskom jeziku koji govori o Protokolima Sionskih Mudraca i mene zamolio da prevedem na hrvatski. Budući da osobno financijski nisam mogao to i objaviti to je objavio sin pokojnoga Ivana don Josip Mužić.

Tako rečeno bio sam mu neprestano na raspolaganju, a on je u mene imao puno povjerenje pa sam bio urednikom većine njegovih izdanja. Detaljnu Mužićevu biografiju objavio sam u njegovoj knjizi »Hrvatski vladari od sredine 6. do kraja 9. stoljeća«.

Njegovim sam odlaskom izgubio ne samo prijatelja i istomišljenika nego i stvarni izvor bitnih životnih, ali i znanstvenih podataka. Hvala ti Ivane što si obogatio moj život, a na taj način i sve one na koje ti, a vjerujem i ja tvojim zaslugama utječem ne samo pisanom ostavštinom. Na taj način ćeš trajnim djelima još dugo djelovati na mnoge koji u svoje ruke budu uzimali tvoju pisanu ostavštinu na čemu će ti, siguran sam generacije zahvaljivati.
A ja osobno dragi Ivane ne nalazim pravu riječ osim one hrvatske za sve ti HVALA i neka ti bude laka hrvatska gruda.

Ivan Mužić s predsjednikom dr. Franjom Tuđmanom u Predsjedničkim dvorima u Zagrebu u studenome 1997.

Ivan Mužić rođen je 14. rujna 1934. u Solinu. Prof. dr. Marin Zaninović u Predgovoru II. izdanju Mužićeve knjige »Hrvatska povijest devetoga stoljeća« ovaj podatak interpretira ovako:

»Ivan Mužić rođen je 1934. u Solinu, prepunom povijesti i njenih spomenika i tu je upijao bez sumnje veličajnu prošlost od najmlađih dana. Završio je Klasičnu gimnaziju u Splitu, jednu od elitnih hrvatskih obrazovnih ustanova 1953. godine. Studij prava diplomirao je u Zagrebu 1958. godine. Već kao mladi stručnjak objavio je studije, koje su izazvale široku pažnju javnosti. Bila su to »Razmatranja o povijesti Hrvata« 1967., kojoj je slijedila »Hrvatska politika i jugoslavenska ideja« 1969. godine. Djelomično otapanje najrigidnijega totalitarizma u ‘jugoslovenskoj’ varijanti, nakon pada sveprisutne udbaške strahovlade Aleksandra Rankovića, omogućilo je pristup i nekim zabranjenim temama naše povijesti. Pa ipak, bilo je prerano i sjećam se kako su na ove knjige reagirali južni sjeverni hrvatski unitaristi, pa se na kraju u debatu umiješali i Centralni komitet SK BiH, Okružni javni tužilac Ljubo Prvan u Vjesniku i drugi. Od tada Mužić nosi žig čovjeka opasnog po federalni javni red. Mraz Hrvatskog proljeća i svih iluzija koje je pobudilo dohvatio je i Mužića i podvrgnuo ga sudskom progonu koji je trajao od početka 1972. do jeseni 1975., kada je apsurd te optužbe sagledan, pa je optuženi od Vrhovnog suda u Zagrebu bio oslobođen zbog ‘pomanjkanja dokaza’… Sreća je da je Mužić došao na javnu scenu, kada ovakve barbarske egzekucije bivaju rjeđe, jer da je djelovao desetljeće ranije, pitanje kakva bi ga sudbina bila zadesila. On naime u svojim djelima ruši brojne zabrane i raščišćava pojmove.«

Ivan Mužić je bio delegat hrvatske Katoličke crkve na »Svjetskom kongresu katoličkih laika« od 11. do 18. listopada 1967. godine u Rimu. Vodio je kao odvjetnik mnoge političke procese od 1965. do kraja 1971. godine (slučaj prof. Ivana Alilovića, obranu izdanja »Široki Brijeg« dr.).
Početkom 1972. godine Ivan Mužić je izložen neviđenoj medijskoj hajci i procesuiran kao neprijatelj komunističkoga režima. Tijekom trajanja sudskog procesa on je kao odvjetnik suspendiran, odnosno bilo mu je zabranjeno raditi bez obzira što je imao nezaposlenu ženu i troje malodobne djece. Za trajanja sudskoga progona nije mu dopuštena ni obrana disertacije na Pravnom fakultetu koja je bila predviđena u proljeće 1972. (Članovi komisije bili su profesori: B. Krizman, I. Beuc i H. Sirotković.) On je zbog takve odluke s tim profesorima prekinuo sve kontakte i objavio (1978.) rukopis pripremljen za obranu kao knjigu pod naslovom »Katolička crkva u Kraljevini Jugoslaviji« u izdanju »Crkve u svijetu« nadbiskupa F. Franića.
Mužić je 13. prosinca 1990. u Rimu održao glavni referat na svečanoj akademiji, koju je organizirala Papinska međunarodna Marijanska akademija u suradnji s Papinskim hrvatskim zavodom sv. Jeronima i Hrvatskom zajednicom u velikoj dvorani Papinskog Sveučilišta »Antonianum« u spomen kardinala Alojzija Stepinca.

Mužić nije nikad istupao s klerikalnih pozicija i to je dobro shvatio predsjednik Franjo Tuđman, kada je u svome Zatvorskom dnevniku iz 1972. dana 4. ožujka 1972. godine zapisao: »Mužić uhićen. Nikad mi nije djelovao politički angažirano, pa ni klerikalno, kako su ga neki obilježavali. Za vrijeme moga boravka u Splitu razgovarali smo isključivo o njegovoj disertaciji… Očito i Mužić plaća svoje bavljenje poviješću! Jer, teško mi je zamisliti nešto drugo… A unitaristi ga imaju u nosu, vjerojatno i zato što je branio Alilovića i neke druge slučajeve.«
Autor je dvaju povijesno-političkih spisa, 14 povijesnih djela, koautor u jednoj knjizi te autor dviju knjiga polemika. Priredio je brojna izdanja djelâ raznih autora, a surađivao je u mnogim povremenim publikacijama.

Nositelj je više javnih priznanja i bio je članom raznih kulturnih društava. Odlikovan je brončanom medaljom »Einstein International Accademy Foundation in America« i pozlaćenom medaljom »Hrvatskoj vjerni sinovi« Hrvatskog domobrana u Zagrebu (2001.) Bio je dopisni član Talijanske arheološke akademije u Rimu, član Hrvatskoga domobrana u Zagrebu, Hrvatskoga kulturnog vijeća u Zagrebu, te član-radnik Matice hrvatske. Bio je pridruženi član Hrvatskoga arheološkog društva u Zagrebu, a u travnju 2003. dobio je nagradu za životno djelo Županije Splitsko-dalmatinske.

Historiografija u obje Jugoslavije bila je u službi vladajućih režima, a osobito u komunističkoj državi. Mužić je upravo u toj historiografskoj realnosti komunističke Jugoslavije imao hrabrosti objaviti djela, utemeljena na arhivskoj i drugoj građi, koja su označila potpuno novi pristup najosjetljivijim temama hrvatske povijesti.

(Iz knjige: O Jospiu Manoliću, Eugenu Laxi i simboličkoj velikoj loži Libertas)

Novi broj Solinske Kronike

posljednji broj solinske kronike

Pratite nas

   Facebook

   RSS

   Newsletter

Zvonimir Solin Newsletter

Najvažnije vijesti u vašem email sandučiću