PEDIJATRIJA: VRUĆICA – Povišena tjelesna temperatura u djece

SOLINSKA KRONIKA 319, ožujak 2021.

Piše: prim. mr. sc. Katica OBRADOVIĆ,
dr. Med., spec. pedijatar

Tjelesna toplina stvara se metabolizmom svih stanica, a nadzire se i ravna u vrlo malom području mozga, tzv. termoregulacijskom centru hipotalamusa. Podešavanje hipotalamičkoga termostata naviše najčešće je posljedica imunoloških i upalnih odgovora na infekciju (virusnu ili bakterijsku ), te autoimunih i zloćudnih bolesti

Vrućica je simptom, a ne bolest i najčešći je povod posjeta pedijatru. Kao nekada tako i danas roditelji strahuju od vrućice u svoje djece, bojeći se konvulzija, oštećenja mozga i smrti.
Povišena tjelesna temperatura smatra se ako je rektalno izmjerena 38°C i više, pod pazuhom 37 °C i više, u ustima 37,5 °C i više.

Kako nastaje povišena tjelesna temperatura?

Tijelo se pregrijava svaki puta kada stvaranje topline nadilazi njezino odavanje. Metabolizam čovjeka normalno stvara više topline nego što bi u termoneutralnom okolišu bilo potrebno, te se stalna unutrašnja temperatura od 37 °C održava odavanjem topline u okoliš. Tjelesna toplina stvara se metabolizmom svih stanica, a nadzire se i ravna u vrlo malom području mozga, tzv. termoregulacijskom centru hipotalamusa. Podešavanje hipotalamičkoga termostata naviše najčešće je posljedica imunoloških i upalnih odgovora na infekciju (virusnu ili bakterijsku ), te autoimunih i zloćudnih bolesti.
Dehidracija može biti uzrok vrućice posebno kod novorođenčadi i male dojenčadi. Posebno su dugotrajnoj vrućici sklona dojenčad s poremećajem regulacije prometa vode i elektrolita. Dehidracija je ipak češće posljedica povišene temperature, jer djeca prvih tjedana života u vrućici gube sa svoje velike površine tijela (s obzirom na tjelesnu masu i rezerve tekućine u njoj) mnogo više vode nego veća djeca i odrasli.

Kako se mjeri tjelesna temperatura?

Temperatura se ocjenjuje dodirom na čelo. Mjeri se digitalnim termometrom i to pod pazuhom; 5 minuta, kod djece iznad 2 godine života, rektalno; 3 minute, kod djece do 2 godine života i oralno; 3 minute, kod adolescenata. Infracrvenim termometrom u uho mjeri se 1 sekundu (od dojenačke dobi).
Kada se javiti pedijatru s djetetom koje ima vrućicu?
Odmah ako je dijete mlađe od 2 mjeseca, temperatura je viša od 40,1°C, neutješno plače, jeca, plače na dodir, pospano je i ne da se probuditi, ima ukočen vrat, osip, osobito jače crven ili plavkast, otežano diše i nakon čišćenja nosa, teže guta, slini, ima konvulzije, te se doimlje izrazito bolesno.
U roku od 24 sata, dijete u dobi od 2 do 4 mjeseca, temperatura ispod 40°C, dizurične smetnje, temperatura traje više od 24 sata, temperatura je pala, a zatim se nakon 24 sata vratila, temperatura traje više od 72 sata.
Već pri prvomu kontaktu s djetetom koje ima visoku temperaturu treba pokušati ustanoviti žarište i djelovanje povišene temperature u djeteta: uočiti ili iz spontanoga pričanja roditelja doznati za; respiracijske simptome (kašalj, otežano disanje, čujno disanje, hroptanje, začepljen nos), dizurične smetnje (ne mokri, pojačano mokri, pelena ima jaki miris), povraćanje, proljev, osipi, klonulost. Kod svakoga djeteta s povišenom temperaturom treba stalno pratiti držanje i opći tonus, procijeniti stanje krvnoga optoka (bljedoća, pojačano znojenje, bilo ne samo frekvencija, nego i punjenost, RR), opće toksemijske i septičke simptome i znakove infekcije središnjega živčanog sustava: meningealni sindrom i poremećaj svijesti ili fokalne neurološke znakove.

Uzroci vrućice u djece

Na prvomu mjestu, više od tri četvrtine svih prvih posjeta febrilne djece uzrok su akutne respiratorne virusne infekcije koje traju 2 do 3 dana. Kod dojenčadi i male djece nalaz bronhoopstrukcije visoko je specifičan za virusnu etiologiju donjih dišnih puteva. Bakterije ne uzrokuju bronhoopstrukciju. Ako se uz tu kliničku sliku na rtg pluća dijagnosticira bronhopneumonija tada bi to dijete trebalo hospitalizirati, liječiti bronhoopstrukciju.
U doba epidemije gripe kod djece treba posumnjati na gripu ako dijete ima povišenu temperaturu iznad 38 više od 10 dana. Dijete najčešće ima akutnu febrilnu dišnu infekciju, ali kada se javlja na pregled ne mora uvijek biti febrilno, nego dolazi zbog klonulosti, dehidracije ili slabosti mišića (benigni akutni miozitis), proljeva. Djetetu se učini KKS kada se vide sniženi leukociti, trombociti, neutropenija.
Infekcija Covid-19 nije toliko nalik na gripu koliko se o tome priča. Samo oko 50 % djece dobit će povišenu temperaturu, neki će malo kašljati, a curenje nosa i kihanje nije tipično prisutno. Nema jasne kliničke definicije jer se klinička slika mijenja kako organizam imunosno reagira. Oko sedmoga do desetoga dana bolesti može se razviti multisistemni upalni odgovor ili intersticijska upala pluća, no to je u djece rijetko. U kliničkoj orijentaciji više od svega pomaže dubinsko epidemiološko ispitivanje.
Najčešći uzrok febrilnoga povraćanja je akutna upala gornjih dišnih puteva, upala grla bilo virusna ili bakterijska.
Najčešći osip kod povišene temperature je urtikarija. Enterovirozu često prati makulopapulozni osip. Treba paziti na mogućnost meningokokcemije – meningealni sindrom, hemoragijski osutak. Osutak u početku može biti makulopapulozan, zatim prelazi u hemoragičan najčešće na udovima rukama i nogama. Treba pitati roditelje jesu li uočili osip kod kuće. Osip često nastane naglo i brzo se širi. Opće stanje djeteta je loše. Meningokokna bolest može trajati nekoliko dana prije nego što se dijete ospe (hemoragični osip) i sloma (hemoragijski šok).

Simptomatsko liječenje

Febrilno novorođenče obavezno se prima u bolnicu bez obzira na nalaze. Može imati generaliziranu virusnu infekciju, serozni meningitis, a najčešće je bakterijska infekcija ždrijela, uha, memingitis.
Hematološke bolesti mogu biti praćene povišenom temperaturom. Na njih treba posumnjati kod djeteta s vrućicom, bljedilom, hemoragijskim osipom, povećanim limfnim čvorovima, uvećanom jetrom i/li slezenom.
Ova velika i svakodnevna skupina bolesne djece zahtjeva većinom samo potporno i simptomatsko liječenje, i u pravilu nikakve lijekove osim za snižavanje povišene tjelesne temperature. Kod febrilne djece treba tragati za bolestima koje treba specifično liječiti, u prvom redu bakterijske infekcije; streptokokna angina, akutna upala uha, upala mokraćnih kanala, bakterijski meningitis, upala slijepoga crijeva.
Visina vrućice upravo je razmjerna težini bakterijske infekcije. Simptomatsko liječenje vrućice provodi se fizikalnim metodama i lijekovima-antipireticima.

Metode snižavanja temperature

Fizikalne metode korisne su za snižavanje visokih temperatura iznad 39°C. Prostorija u kojoj boravi takvo dijete mora biti zračna, s temperaturom od 20°C. Visoko febrilno dijete mora biti odjeveno u laganu pamučnu odjeću, pokriveno laganim pokrivačem ili samo plahtom.
Standardna metoda fizikalnoga spuštanja temperature je tapkanje gazom natopljenom u mlakoj vodi. Temperatura vode treba biti od 29 do 32°C, a nanosi se natopljenom gazom od čela do stopala. Razodjenuto dijete treba posjesti u kadu ili lavor napunjen s 2 do 3 prsta mlake vode, te ga cijeloga (osim kose) močiti natopljenom gazom, ili tuširati tijekom nekoliko minuta. Voda koja hlapi s mokre površine kože oduzima tijelu znatnu količinu topline i tako temperatura pada. Mora se paziti da se temperatura ne skida prenaglo jer naglo rashlađivanje može dovesti do tresavice koja stvara dodatnu metaboličku toplinu, a temperatura ponovno raste. Stoga se mlake kupke daju uvijek u kombinaciji s lijekovima (Paracetamol ili Ibuprofen, te u kombinaciji) po mogućnosti 30 minuta prije stavljanja djeteta u kadu. Svakih 15 minuta treba mjeriti rektalnu temperaturu i postupak ponavljati dok temperatura ne padne ispod 39°C. Temperaturu ne snižavati ispod 38, 38,5 jer ta temperatura ubija viruse i bakterije koje su uzrokom povišene temperature.
Trljanje djetetove kože razrijeđenim alkoholom ne preporučuje se jer udisanje alkoholnih para koje pri tome nastaju može u male dojenčadi izazvati čak i otrovanje alkoholom, što je i bilo dokazano mjerenjem koncentracije alkohola u krvi.
Visoko febrilno dijete treba mirovati jer se mirovanjem smanjuje metabolička proizvodnja topline. Piti dosta tekućine, čaja, vode, soka, juhe, jer dosta tekućine u visokoj temperaturi hlapi preko kože, te može doći do dehidracije koja podiže tjelesnu temperaturu. Dijete treba uzimati laganu prehranu da se organizam ne optereti proteinima i solima, čime se stvara osmotsko i bubrežno opterećenje, koje pak odvlači vodu s tjelesnih površina u unutrašnjost organizma.
Dvije velike zablude kod djeteta s visokom temperaturom su utopljavanje febrilnoga djeteta što se zasigurno ne smije raditi, a još veća je da se febrilno dijete treba pojačano hraniti. U visokoj temperaturi dijete često povraća, prave mu se češći i gušći obroci, što u dojenčeta dovodi do metaboličkoga poremećaja koji rezultira konvulzijama i oštećenjima mozga. Zasigurno u temperaturi djetetu treba davati dosta tekućine i laganu prehranu.

Lijekovi za snižavanje tjelesne temperature

Paracetamol sirup je lijek protiv bolova i lijek koji snižava povišenu tjelesnu temperaturu. Daje se djeci iznad 2 mjeseca života, svakih 4 do 6 sati (4 do 6 puta u 24 sata). Ako dijete povraća daje se čepić rektalno. Resorpcija lijeka rektalno je slabija od onoga uzetog na usta. Glavna nuspojava lijeka je oštećenje jetre koje se javlja kod predoziranja (u ordinacije se rijetko vidi).
Ibuprofen sirup je nesteroidni protuupalni lijek koji djeluje na sniženje tjelesne temperature i protiv bolova. Djeci se daje iznad 6. mjeseca života svakih 6 do 8 sati (3 do 4 puta u 24 sata).
Voltaren čepić ne preporučuje se davati djeci kod povišene temperature.
Andol, aspirin izričito se ne preporučuje za snižavanje tjelesne temperature u djece sve do 15. godine života, zbog udruženosti virusnih bolesti (varičela, gripoznog sindroma) s akutnim teškim oštećenjem jetre i mozga, koja dovode do smrtnoga ishoda.
Zaključno govoreći lijek prvoga izbora za snižavanje tjelesne temperature u djece je paracetamol, lijek drugoga izbora je ibuprofen. Kada je visoka temperature iznad 39 i sporo pada, preporuča se kombinacija paracetamola i ibuprofena, oralno i rektalno.

LJEKOVITO BILJE I BILJNI PRIPRAVCI – O MASLINOVU ULJU I NEKIM SORTAMA MASLINE – Mediteranski izvor života

SOLINSKA KRONIKA 319, ožujak 2021.

Piše: dr. sc. Olivera CRMARIĆ

Sastav maslinova ulja ovisi o zrelosti ploda, sorte, lokacije i sastav tla, sustavu navodnjavanja, varijacije u procesu proizvodnje, godina uzgoja i drugih okolišnih čimbenika. Na zastupljenost masnih kiselina u sastavu ulja pak utječe razina zrelosti ploda masline

Djevičansko maslinovo ulje prirodno je ulje iz ploda masline (Olea Europaea L.), proizvedeno isključivo mehaničkim postupcima, bez kemijskoga tretmana tijekom ili nakon procesa proizvodnje, a u kojemu su sačuvani svi prirodno prisutni sastojci. Ulje se u plodu počinje stvarati tijekom sazrijevanja te dostiže najveću količinu u trenutku kada maslina dostigne svoju najintenzivniju boju koja ovisno o sorti masline može biti od svijetlo zelene do tamno ljubičaste.
U svomu kemijskom sastavu maslinovo ulje sadrži gliceridni (osapunjivi) dio 98 do 99 posto i negliceridni (neosapunjivi) dio 1 do 2 posto .
U gliceridnomu dijelu najzastupljenije su masne kiseline. Sadržaj masnih kiselina ovisan je o nizu čimbenika poput sorte masline, stupnju zrelosti ploda, nadmorske visine, klime i dosta je varijabilan zbog čega je Međunarodno vijeće za maslinovo ulje (International Olive Oil Council, IOOC) odredilo granične vrijednosti: Palmitinska kiselina 7.5 do 20 posto; Palmitoleinska kiselina 0.3 do 3.5 posto; Stearinska kiselina 0.5 do 5.0 posto; Oleinska kiselina 55 do 83 posto; Linolna kiselina 3.5 do 21 posto; α-linolenska kiselina 0 do 1.5 posto.
Vidljivo je da kvalitetno maslinovo ulje sadrži izuzetno visok udio jednostruko nezasićene oleinske kiseline, znatnu količinu esencijalnih masnih kiselina (linolne i α-linolenske kiseline), te umjerenu količinu zasićenih masnih kiselina poput stearinske i palmitinske kiseline.
Sastav negliceridnoga dijela maslinova ulja čine produkti metabolizma biljke. Ove sastavnice ulja imaju terapeutski učinak i djeluju kao prirodni antioksidansi, a povećavaju i otpornost ulja na kvarenje. Najzastupljeniji su ugljikovodici (60 posto) među kojima dominira skvalen (60 do 70 posto). Skvalen je antioksidans i važan biokemijski prekursor sterola. Zastupljeni su i tokoferoli, najviše vitamin E, koji su prirodni antioksidansi i usporavaju oksidacijsko kvarenje ulja. Od sterola najvažniji je β-sitosterol koji inhibira apsorpcije viška kolesterola u crijevima. Od fenolnih spojeva od najzastupljeniji su β-karoten, likopen i alifatski alkoholi koji su važni za sintezu sterola te spojevi koji daju aromu ulju. Prema dosadašnjim saznanjima postoji preko 90 tzv. spojeva arome, a najčešće se radi o aldehidima, ketonima i esterima.
Sastav maslinova ulja ovisi o zrelosti ploda, sorte, lokacije i sastav tla, sustavu navodnjavanja, varijacije u procesu proizvodnje, godina uzgoja i drugih okolišnih čimbenika. Na zastupljenost masnih kiselina u sastavu ulja pak utječe razina zrelosti ploda masline. Zastupljenost ulja u plodu masline utječe na količinu ukupnih polifenola, ali i na koncentraciju klorofila kao i palmitinske i linolenske kiseline u maslinovu ulju. Suprotno njima zastupljenost polifenolnih sastojaka se postupno i značajno smanjuje dužim zrenjem plodova masline.

Mnogostruki pozitivni učinak na zdravlje

Preventivno i terapijsko djelovanje ekstra djevičanskog maslinova ulja na zdravlje je vezano s optimalnim omjerom nezasićenih i zasićenih masnih kiselina te s antioksidativnim djelovanjem polifenola, tokoferola, karotenoida i klorofila.
Maslinovo ulje pruža zaštitu od niza degenerativnih bolesti kao što su ateroskleroza, karcinom debeloga crijeva, astma, šećerna bolest i artritis.
Maslinovo ulje pozitivno djeluje na krvožilni sustav zbog oleinske kiseline i nazočnost antioksidansa koji uvjetuju zaštitu dobroga HDL kolesterola, a inhibiraju oksidaciju lošega LDL kolesterola, a time i nastanak ateroskleroze. Maslinovo ulje pozitivno utječe i na regulaciju krvnoga tlaka. Provedena su istraživanja pokazala da njegova redovita konzumacija snižava povišeni krvni tlak.
Nadalje maslinovo ulje smanjuje rizik od nastanka karcinoma, pogotovo karcinoma dojke i kolona. Rezultati istraživanja provedenoga na ženama s Kanarskoga otočja pokazali su da skupina žena koje su konzumirale najviše jednostruko nezasićenih masnih kiselila imala čak 48 posto manji rizik od razvoja karcinoma dojke u usporedbi sa ženama čiji je unos tih kiselina bio najmanji.
Mediteranski režim prehrane koristi i dijabetičarima jer prehrana maslinovim uljem povećava osjetljivost na inzulin i time pozitivno djeluje na regulaciju glukoze u krvi.
Prisustvo oleinske kiseline te antioksidansa u maslinovu ulju djeluju protuupalno, a oleokantal osim protuuplano djeluje i analgateski.
Fenoli se ne mogu u potpunosti apsorbirati kroz probavni sustav u krv, ali i pored toga se uspiju dobro raspodijeliti u organizmu, gdje svojom sposobnošću neutraliziranja slobodnih radikala ispoljavaju zaštitni učinak na stanice. Važno je prehranom unositi različite antioksidanse koji različitim mehanizmima djelovanja i sinergijskim djelovanjem snažnije doprinose primjerice smanjenom riziku nastanka karcinoma nego unos pojedinačnoga antioksidansa.
Čuvanjem ubranih maslina u vodi do prerade smanjuje se intenzitet pikantnosti i gorčine u ulju, na koju konzumenti nisu navikli. Međutim ulje je pikantno i gorko zbog polifenola, prirodnih antioksidansa koji su uz druge vrijedne sastojke topivi u vodi i u velikomu su dijelu izgubljeni, pa ulje dobiveno takvim postupcima ima manju vrijednost.
Polifenoli oleuropein, hidroksitirosol i tirosol u maslinovu ulju imaju sposobnost suzbijanja i usporavanja rasta nepoželjnih bakterija, uključujući bakterije odgovorne za infekcije probavnoga trakta, a mogu zaustaviti i rast bakterije Helicobacter pylori koja je odgovorna za pojavu čira na želucu i drugih neželjenih probavnih problema. Stari narodni recept je da žlica maslinova ulja razrijeđena s malo limunova soka natašte učinkovito otklanja probavne probleme.
Dosadašnja su istraživanja pokazala da maslinovo ulje pomoću polifenola tirosol i hidroksitiroksol pospješuje formiranje kostiju kod ispitanika, da ljudi koji redovito konzumiraju maslinovo ulje imaju višu razinu osteokalcina, proteina koji doprinosi jačanju kostiju, te da je osteoporoza manje zastupljena u mediteranskim zemljama u kojima je prehrana bogata ovim jedinstvenim uljem.

Za dušu i tijelo

Konzumiranje maslinova ulja poboljšava i kognitivne funkcije što je osobito primjetno kod starijega mediteranskoga stanovništva koje zadržava verbalne sposobnosti i vizualnu memoriju, te ostale kognitivne funkcije bez obzira na godine. Može se stoga reći da je maslinovo ulje prirodni tretman za zaštitu i očuvanje mladosti mozga.
Maslinovo ulje ima brojne zdravstvene prednosti za kosu i kožu. Maska od maslinova ulja i meda izuzetna je kombinacija koja može učiniti čuda za oštećenu, suhu i krhku kosu, obnavlja je i daje mekoću i svilenkast izgled te pospješuje jačanje vlasi.
Bogatstvo antioksidansa u maslinovu ulju štite kožu od štetnoga utjecaja slobodnih radikala koji dovode do starenja kože, održava kožu hidratiziranom i elastičnom, smanjuje pojavu akni i ublažava vidljivost ožiljaka. Vitamin E, flavonoidi i polifenoli iz maslinova ulja umanjuju izražene tamne mrlje na koži.
Monosortna maslinova ulja svojom kvalitetom i zlatnim odličjima koje redovito dobivaju zadnjih godina diljem svijeta postala su pravi promotor Hrvatske pa tako i Dalmacije. Ulja Levantinke, Oblice i Buhavice osvajala su svjetska prvenstva i zlatne medalje u New Yorku, Ateni, Dubaiju, Tokiju… Monosortna maslinova ulja dobivena od odabranih autohtonih sorti s područja Dalmacije sadrže visoki postotak polifenola koja ga štite od kvarenja i održavaju ga svježim i aromatičnim. U nastavku ćemo upoznati četiri sorte maslina karakterističnih za ova područja, a čija je kvaliteta ulja zlatnim odličjima potvrđena pa se mogu slobodno nazivati hranom – lijek.

Buhavica, buharica – brački dalmatinski biser

Dalmatinska sorta masline koja ima dugu tradiciju uzgoja, više od 300 godina i to samo na istočnom dijelu otoka Brača. Buharica nije uvrštena na Sortnu listu Republike Hrvatske i nema registriranih matičnih stabla ove sorte. Karakterizira je srednje bujno stablo čije sekundarne grane imaju izraženi kut grananja od 40 stupnjeva na glavnu granu. Listovi su srednje dugi i široki, a oblik im je lancetast. Cvjetovi su složeni u srednje dugi cvat s prosječno 16 cvjetića. Buhavica je samooplodna sorta, daje polen u obilju, a njeni oprašivači mogu biti i levantinka i oblica. Rađa redovito i obilno, njezin je plod krupan s prosječnom težinom 4.5 grama okrugloga oblika te potpuno crne boje kada u potpunosti sazrije. Ima visoku gospodarsku vrijednost. Plodovi su dobri za konzerviranje i kao zelene i kao crne masline. Dobri su i za preradu u ulje jer imaju visok udio ulja u plodu sa randmanom 15 do 18 posto za vrijeme optimalne zrelosti ploda. Kvaliteta ulja je visoka i spada u ulja s visokim sadržajem antioksidansa. Ekstra djevičansko ulje buhavice karakterizira blago intenzivni do srednji okus i miris po maslini, voću i bademu. Mogu se osjetiti note pokošene trave ili aromatičnoga bilja, ali gorčina i pikantnost nisu intenzivni već prevladava harmonija okusa s prepoznatljivom slatkoćom. Boja ulja je zelena do zlatne.
Buhavica ima dobru otpornost na maslinovu muhu, maslinov moljac i na rak masline, a osjetljiva je na paunovo oko. Posebno je tolerantna na sušu, radi čega nije neophodna izgradnja sustava za navodnjavanje u maslinicima. Nije osjetljiva na niske temperature i na jaki vjetar pa je zbog svih navedenih karakteristika u zadnje vrijeme pojačan interes za njenu sadnju.

Krvavica – Ravnokotarska otpornost

Dalmatinska sorta masline koja se najviše uzgaja na području Skradina, Miljevaca i rubnim područjima Zadarske županije (Ravni kotari) te ustvari predstavlja glavnu sortu uzgoja u tom području. Poznata je i sorta murgulja koju nazivaju krvavica na području dubrovačkoga primorja, ali je genetskom identifikacijom potvrđeno da se ne radi o istoj sorti. Krvavica je uvrštena na Sortnu listu Republike Hrvatske. Krvavicu karakteriziraju visoka stabla s okruglastom krošnjom, rast je bujan s velikim brojem uspravnih dugih grana. Listovi su eliptično-kopljasti i izduženi, čvrsti i zašiljeni na vrhu. Lice lista je tamnozelene boje, a naličje blijedozeleno do srebrnosivo. Listovi na mladim izbojima su okrugli i sitni. Plod je srednje krupan prosječno 3.5 grama i okrugao, lagano je asimetričan u bazi zaobljen i ima malo zašiljeni vrh. Boja ploda u punoj zrelosti je ljubičasto crna do crna. Plod je obavijen maškom, a na površini su prisutne malene guste lanticele. Krvavica rađa redovito i obilno, sadržaj ulja u plodu je od 9 do 16 posto te daje ulje dobre kvalitete. Samooplodna je sorta i usprkos nižem randmanu ulja zanimljiva osim zbog kvalitetnoga ulja i kao dobar oprašivač oblice. Plod krvavice je namijenjen za preradu u ulje koje je visoke kakvoće, harmoničnoga svježeg voćnog mirisa, izražene pikantnosti i gorčine te visoke fluidnosti.
Sorta je otpornija na niske zimske temperature radi čega je pogodna za sadnju naročito u unutrašnjost Dalmacije. Krvavica je manje osjetljiva na paunovo oko te na napad maslinova moljca i maslinove muhe što smanjuje troškove zaštite nasada.

Levantinka – šoltanski grozdovi

Uzgoj levantinke ograničen je na područje južne i srednje Dalmacije. Najveća populacija sorte je na području otoka Šolte pa se i naziva Šoltanka. Uvrštena je na Sortnu listu Republike Hrvatske, a čuva se i Svjetskoj kolekciji genofonda masline u Cordobi.
Levantika razvija bujno stablo s okruglastom krošnjom. Izbojci su dosta bujni sadugim internodijima. List je velik, širok i dug, po dužini blago uvijen, tamnozelene boje lica i naličja bjelkaste boje. Cvat je dug u prosjeku 25 mm s prosječno 20 cvjetova po cvatu. Cvatnja je obilna, a zastupljenost dvospolnih (hermafroditnih) cvjetova je dosta velik pa je levantinka u velikom dijelu samooplodna sorta. Plod je srednje krupan, eliptično izdužen i blago uvijen prema vrhu. Prosječna masa ploda je 4.5 grama. Levantinka je sorta masline koja rađa u grozdovima, s time da u jednom grozdu ima između tri i pet plodova. Pred početak zrenja plod je zelene boje koja postupno prelazi u crvenoljubičastu i na kraju za vrijeme pune zrelosti plod je crne boje. Levantinka rađa redovito i obilno.
Porijeklo levantinke nije razjašnjeno no smatra se domaćom sortom masline. Ime levantinka podsjeća na njeno porijeklo s Levanta, kako se nekada nazivalo područje Bliskoga istoka. Prema brojnosti u ukupnoj populaciji masline u našoj zemlji ova sorta je na četvrtomu mjestu. Slabo je otporna na sušu, ali dobro je otporna na jake vjetrove. Sadržaj ulja u plodu levantinke kreće se oko 20 posto, njezino je ulje odlične kvalitete i blagoga okusa.

Oblica – kraljica maslinika

Sorta koja razvija srednje bujno stablo, prirodno stvara krošnju okrugloga oblika, tipa kišobrana. Sekundarni ogranci rastu pod malim kutom u odnosu na stablo, a mladi izbojci su uspravnoga rasta te dugih internodija. List je srednje krupan, duguljasto eliptičnoga oblika s valovitom površinom, sivomaslinaste boje lica. U doba suše list je spiralno uvijen radi smanjivanja gubitka vode uslijed transpiracije. Prosječna dužina osi cvata je oko 3.5 cm i na njoj se može naći od 10 do 35 cvjetova. Plod oblice je krupan i okrugao. Masa ploda varira od 2.5 do 14.5 grama, uz prosječnu masu oko 5 grama. Zbog krupnoće, sorta se koristi za zeleno i crno konzerviranje te prerađuje u ulje. Oblica neujednačeno dozrijeva pa na stablu nalazimo plodove različite obojenosti od zelene, žute, zlatnožute, ljubičaste do potpuno crne boje. Djelomično je samooplodna sorta, sklona alternativnoj rodnosti. Oblica se kod nas uzgaja više od dvije tisuće godina i predstavlja našu najbrojniju i gospodarski najvrjedniju sortu masline. Procjena je da se u Hrvatskoj danas uzgaja oko 3 milijuna stabala oblice. Sadržaj ulja u plodu varira od 18 do 21 posto, ovisno o uzgojnom području i uvjetima uzgoja. Osim krupnoga ploda, sorta ima visoku toleranciju na sušu, dobro uspijeva na siromašnim i škrtim tlima te podnosi jače udare vjetra zbog čega je i tako široko zastupljena kao sorta. Oblica ima vrlo dobru otpornost na napad raka masline, ali je srednje otporna na napad paunova oka i maslinove muhe. Dobri oprašivači ove sorte su drobnica, lastovka i levantinka te više uvezenih sorti. Veoma je adaptabilna sorta i može se uzgajati na različitim položajima, nagibima i nadmorskim visinama. Sortno maslinovo ulje oblice je blago pikantno s izraženom slatkoćom i voćnim okusom i mirisom. Poseban potencijal sorte krije se u dobroj otpornosti na niske zimske temperature što omogućuje njen uzgoj u unutrašnjosti Dalmacije ili nekim hladnijim položajima obalnoga dijela.

Uzgajivači maslina koji u sortiment svojih maslinika žele uvrstiti ove sorte mogu dobiti informacije o nabavci sadnica na mob. 098 44 56 90

PADALINE
U mjesecu veljači 2021. u Solinu na području Gornje Rupotine palo je 30 litara kiše po četvornomu metru.

 

TEME 28. SJEDNICE GRADSKOGA VIJEĆA GRADA SOLINA – Komunalna infrastruktura i sredstva za političke stranke

SOLINSKA KRONIKA 318, 15 veljače 2021.

Svrha novih odredbi je konačno razrješenje pravnoga statusa komunalne infrastrukture koja nije evidentirana u katastru i koja nije upisana u zemljišne knjige radi usklađenja upisa sa stvarnim stanjem izgrađene komunalne infrastrukture

Političke stranke i nezavisni vijećnici koji čine aktualni saziv Gradskoga vijeća financiraju se do travnja ove godine

Osim o vranjičkim ekološkim problemima vijećnici su na 28. sjednici održanoj 3. veljače raspravljali o odluci o utvrđivanju svojstva komunalne infrastrukture kao javnoga dobra u općoj uporabi. Odluku je predstavila Sanja Samardžija, pročelnica Odjela za komunalne djelatnosti i upravljanje prostorom, a ista je vezana uz nove odredbe Zakona o komunalnom gospodarstvu koje određuju da komunalnu infrastrukturu čine: nerazvrstane ceste, javne prometne površine na kojima nije dopušten promet motornih vozila, javna parkirališta, javne garaže, javne zelene površine, građevine i uređaji javne namjene, javna rasvjeta, groblja i građevine namijenjene obavljanju javnoga prijevoza. Zakon također uređuje pravno-tehničke radnje te postupak evidentiranja u katastru i upis u zemljišne knjige komunalne infrastrukture izgrađene do dana stupanja na snagu navedenog Zakona.
– Svrha ovih odredbi je konačno razrješenje pravnoga statusa komunalne infrastrukture koja nije evidentirana u katastru i koja nije upisana u zemljišne knjige radi usklađenja upisa sa stvarnim stanjem izgrađene komunalne infrastrukture – objasnila je pročelnica Samardžija.
Uslijedio je prijedlog odluke o raspoređivanju sredstava za financiranje političkih stranaka i nezavisnih vijećnika za razdoblje od siječnja do travnja 2021. koje je detaljnije predstavila pročelnica odjela za proračun i računovodstvo Tihana Žižić.
– Pred nama su lokalni izbor te formiranje novoga saziva Gradskog vijeća tijekom svibnja ove godine, pa smo sukladno tome donijeli odluku da se političke stranke i nezavisni vijećnici koji čine aktualni saziv Gradskoga vijeća financiraju do travnja ove godine, a od svibnja na dalje naknada će se dodjeljivati članovima novog saziva – objasnila je pročelnica Žižić.
Najavljena točka dnevnog reda vezana uz Strategiju upravljanja imovinom Grada Solina za razdoblje od 2021. do 2027. odgođena je za narednu sjednicu jer je odlučeno kako će se prije rasprave o ovoj temi objaviti javni poziv za savjetovanje sa zainteresiranom javnošću.

VIJEĆNIČKA PITANJA – AKTUALNOSTI U SOLINSKIM MJESNIM ODBORIMA

Ažurno i gorljivo sve do granice s Klisom

Na sjevernim obroncima Kozjaka nikada kroz povijest nije zabilježeno postojanje šume crnogorice. Europski projekti će situaciju stubokom promijeniti

U dijelu sjednice rezerviranomu za vijećnička pitanja vijećnik Marin Matijević (nezavisni) zanimao se za radove na Blacama, točnije za vađenje autohtonog bilja i sadnju crnog bora i čempresa koje se provode pod okriljem Europskoga poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj.
Zanima me o čemu se točno radi i koliko sadnica se planira posaditi – pitao je Marin Matijević.
Pročelnica Odjela za gospodarstvo, zaštitu okoliša i europske fondove Marijana Žižić najavila je da će odgovor na ovo pitanje dostaviti na sljedećoj sjednici Gradskoga vijeća.
Matijević je ovom prilikom ponovio i prije iznesenu inicijativu o potrebi tiskanja novoga plana grada, a zatražio je još i da mu se dostavi izvještaj o svim gradskim projektima koji se financiraju iz europskih fondova.
Jedan od prijedloga vijećnika Matijevića odnosio se i na postavljanja mjerne stanice za mjerenje kakvoće zraka u Vranjicu, naime, vijećnik je predložio da se ispita mogućnost premještanja postojeće mjerne stanice tvrtke »Cemex« iz kave u kojoj je trenutačno smještena na područje vranjičkoga poluotoka.

Parkiralište i kanalizacija Priko vode

Kritični nedostatak parkirališnoga prostora jedan je od gorućih problema naselja Priko vode

Vijećnik Niko Režić (Bolji Solin) zatražio je da mu se pisano dostavi informacija o osobi ili tvrtki koja je zadužena za radove na Novomu groblju u Solinu kao i izvješće o specifikaciji troškova za radove na stadionu NK Sloge u Mravincima.
Vijećnik Josip Brčić (Bolji Solin) predložio je da se parkiralište pored poslovnoga centra u naselju Priko vode prepusti na upravljanje korisnicima Poslovnog centra, odnosno da oni budu koncesionari istoga kako bi se taj prostor konačno adekvatno uredio.
Brčića je osim toga zanimalo kada kreću radovi na izgradnji kanalizacije na području Arapovca, a odgovorio mu je predsjednik Gradskoga vijeća Renato Prkić (HDZ) ističući kako je sredinom prosinca dobivena suglasnost Hrvatskih voda za navedeni projekt te se očekuje poziv za savjetovanje i raspisivanje javnoga natječaja.
Vijećnicu Dolores Jaman (SDP) zanimalo je kada će se u sklopu Prostornoga plana definirati namjena prostora u dijelu zapadno od Ulice Marka Marulića, uz predio Dvorine.
Prema riječima pročelnice Odjela za komunalne djelatnosti i upravljanje prostorom Sanje Samardžije u tijeku je izrada izmjena i dopuna Prostornoga plana Grada Solina.

Pitanje kanalizacije i pročistača na Izvoru

Veliki odroni zemljišta nakon oborina doveli su u pitanje način i kvalitetu saniranja pokosa i litice iznad novouređenoga poligona na Izvoru

Vijećnik Mario Jaman (SDP) upozorio je na učestalo parkiranje vozila na samoj prometnici u dijelu Ulice Marka Marulića pored novoga stambenog objekta te na formiranje ilegalnih odlagališta otpada od Vidovića mosta put Majdana.
Jaman je istaknuo i činjenicu da na prostoru bivšeg tupinoloma koji je uređen kroz projekt »Jadro izvor života« nema sanitarnog čvora ni fontane.
Osim toga uslijed kiša dolazi do slijevanja vode s pokosa koja se potom spušta do stambenih objekata – upozorio je vijećnik Jaman.
Pročelnica Marijana Žižić i ovom je prilikom naglasila kako je realizirana tek prva faza projekta »Jadro izvor života« te da je upravo dobivena pravomoćna dozvola za realizaciju druge faze koja uključuje niz popratnih sadržaja, između ostaloga i sanitarni čvor, te kompletno uređenje prostora i organizirani nadzor.
Vijećnik Ivan Andabak (NLM) pitao je ima li Grad informaciju kada bi trebala krenuti izgradnja pročistača vode na izvoru Jadra, a upozorio je i na nužnost izmjene dotrajalih drvenih stupova HEP-a u Rupotini. Uz to predložio je da se, s ciljem povećanja sigurnosti u prometu, postavi ogledalo na križanju Ulice braće Radić i Ulice Ante Starčevića u naselju Rupotina.
Predsjednik Gradskoga vijeća najavio je skoro raspisivanje natječaja za odabir izvođača radova za pročistač vode na Jadru koji se realizira pod okriljem VIK-a, a rok za dovršetak projekta je 24 mjeseca. Nadalje, apelirao je da se pitanje vezano uz izmjenu dotrajalih drvenih stupova uputi nadležnim službama HEP-a.

Puževim korakom do semafora

Privremena semaforizacija rotora Bilice najavljena je na sjednici Gradskoga vijeća u veljači prošle godine

Vijećnk Davor Mikas (Bolji Solin) komentirao je činjenicu da se još uvijek ne nazire kraj dugogodišnjem sporu oko granica između grada Solina i općine Klis. Osim toga zanimalo ga je kada bi se trebala realizirati privremena senaforizacija rotora Bilice koju je predstavnik Hrvatskih cesta Goran Puž najavio na sjednici Gradskoga vijeća u veljači prošle godine.
Kada je riječ o granicama moram reći da u Gradu Solinu poduzimamo sve što je u našoj moći kako bi se to riješilo, ali predmet je još uvijek na Ministarstvu uprave. Što se tiče postavljanja semafora na rotor Bilice prema podacima dostupnim na stranicama Hrvatskih cesta vidljivo je da je izabran izvođač radova što znači da bi uskoro trebali krenuti radovi – odgovorio je Renato Prkić.
Vijećnik Vedran Duvnjak (NLM) zatražio je da mu se dostave pismeni odgovori na tri pitanja: posjeduje li Grad dio zemljišta na prostoru bivšega »Salonita«, kolika je vrijednost sadnica koje je Vlastiti komunalni pogon nabavio tijekom 2019. i 2020. godine te koliko je službenih putovanja od 2017. do danas na koja je gradonačelnika Dalibora Ninčevića vozio službeni vozač.
Vijećnik Josip Marković (HDZ) upozorio je na urušavanje potpornih zidova na Putu Salone te na potrebu tamponiranja makadamskog puta koji je trenutačno u lošem stanju. Osim toga apelirao je da Grad kontaktira Hrvatske vode kako bi se Jadro očistilo od otpada koji se nagomilao nakon nedavnih kiša.
Vijećnicu Ivanu Sedlar (HDZ) zanimalo je kada je planirano postavljanje javne rasvjete u Ulicu Blage Zadre, a upozorila je i na odlaganje glomaznoga otpada na zelenoj površini uz Držićevu ulicu.
Postavljanje javne rasvjete u Ulicu Blage Zadre trebalo bi krenuti za otprilike mjesec dana, a što se tiče gomilanja glomaznog otpada moram ponoviti kako svi građani koji uredno podmiruju komunalnu naknadu imaju pravo na besplatni kontejner za glomazni otpad – rekao je predsjednik Gradskoga vijeća.
Vijećnik Ivan Spajić (HDZ) zatražio je da mu se dostavi pismeni odgovor vezan uz nužnu sanaciju dijela Ulice put Blaca koji se urušio tijekom obilnih kiša.

SJEDNICI GRADSKOGA VIJEĆA NAZOČILI PREDSTAVNICI GRAĐANSKE INICIJATIVE »MJESTO KOJE HOĆE ŽIVJETI 2020.«

Vranjički papirnati ždralovi

Predstavnik Građanske inicijative Pino Ivić iznio je zapanjujući podatak da su članovi inicijative u nepunih šest mjeseci, koliko djeluju, na različite adrese odgovornih službi koje bi mogle zaustaviti zagađenje, odnosno kazniti počinitelje, poslali oko 600 prijava zbog zagađivanja mora i zraka

Nedavni incidenti u Vranjicu samo su vrh ekološke sante koja kruži oko ovoga bisera kaštelanskoga zaljeva

Solinski gradski vijećnici jednoglasno su podržali Vranjičane u njihovoj borbi protiv sustavnoga zagađivanja koje narušava kvalitetu života i zdravlja u njihovu mjestu, ali i u široj okolici. Naime na 28. sjednici Gradskoga vijeća, kojoj su nazočili predstavnici Građanske inicijative »Mjesto koje hoće živjeti 2020.«, Martina Grgić Vukić, Pino Ivić i Ivan Milišić, te predsjednik Vijeća mjesnoga odbora Vranjic Josip Jurić, vijećnici su raspravljali o problemima s kojima se mještani vranjičkoga poluotoka svakodnevno susreću, a koji su u posljednje vrijeme kulminirali.
– Truju nas sa svih strana. Na prostoru »Salonita« koji je u stečaju djeluju brojni privatnici koji nas svojom proizvodnjom, plastikom, metalom i bojama, neprestano zagađuju. Osim toga tu je i problem nekadašnjega remontnog brodogradilišta oko kojega se vode pravne bitke vezane uz koncesiju, a u kojemu se pjeskare brodovi na otvorenom i pali plastični otpad, gume i obojano drvo – rekao je predstavnik Građanske inicijative Pino Ivić iznoseći zapanjujući podatak da su članovi inicijative u nepunih šest mjeseci, koliko djeluju, na različite adrese odgovornih službi koje bi mogle zaustaviti ovo zagađenje, odnosno kazniti počinitelje, poslali oko 600 prijava zbog zagađivanja mora i zraka.

Uspavane inspekcijske službe

Nekadašnje remontno brodogradilište predstavlja veliki problem jer se u njemu pjeskare brodovi na otvorenom i pali plastični otpad, gume i obojano drvo

– Znate koliko je bilo kazni? Nijedna! Nitko nije kažnjen, naše prijave idu u prazno. Dovoljno je reći da inspekcije izlaze na teren dan ili dva nakon što ih pozovemo i utvrde kako zagađenja nema. Pa naravno da nakon dva dana više nema mrlja u moru jer ih struje odnesu – ogorčeno poručuje Ivić dodajući kako se iskreno nada da će se nakon ove sjednice Gradskoga vijeća konačno nešto pokrenuti.
Osim Pina Ivića o problemima Vranjica govorio je i predsjednik Vijeća MO Josip Jurić koji je pozvao sve stanovnike Solina i okolice da im se pridruže u rješavanju ovog problema koji se ne odnosi samo na Vranjic.
– Mi nismo protiv toga da se u Vranjicu radi, ali tražimo da se poštuju sve odredbe o zaštiti okoliša. Osim neodgovornih poduzetnika veliki problem predstavljaju neučinkovite inspekcije. Svjesni smo da ovo ne možemo riješiti preko noći, ali nećemo i ne smijemo odustati – poručio je Jurić.
Gradonačelnik Dalibor Ninčević i ovom je prilikom iskazao podršku Vranjičanima s kojima je u stalnoj komunikaciji.
– Desetljećima je Vranjic bio devastiran teškom i opasnom industrijom čije posljedice Vranjičani na najsuroviji način osjećaju i danas. U nastojanjima da Vranjicu vrati nekadašnji sjaj Grad Solin je, u suradnji s ministarstvima, tijekom proteklih tridesetak godina u vranjički poluotok uložio oko 100 milijuna kuna kroz razne infrastrukturne projekte. Kad su Vranjičani konačno trebali odahnuti i zasluženo uživati u svojoj »Maloj Veneciji«, ponovo se događaju devastacije i učestali ekološki incidenti proizašli iz neodgovornoga ponašanja određenih poslovnih subjekata – rekao je gradonačelnik napominjući kako on jednako kao i mještani, nije protiv toga da se odvijaju poslovni procesi, da se radi i zapošljava, ali je protiv toga da se sve to odvija bez ikakve kontrole i bez ikakva poštivanja propisa vezanih za zaštitu okoliša i zdravlje ljudi.
– Gospodo iz inspekcijskih službi, nije dovoljno po prijavi izaći na teren, radite odgovorno svoj posao i sankcionirajte one koji krše norme zaštite na radu i zaštite okoliša.
Grad Solin nema zakonske ovlasti postupati u navedenim slučajevima, ali napravit ćemo sve da Vranjic ponovo postane mjesto ugodno za život – poručio je gradonačelnik.
Solinsko Gradsko vijeće u konačnici je usvojilo deset zaključaka kojima je i službeno iskazalo podršku gradonačelniku , predsjedniku MO Vranjic i članovima inicijative »Mjesto koje hoće živjeti 2020.« u njihovim nastojanjima da se zaustavi daljnje ekološko zagađenje vranjičkog poluotoka.

Osnovano povjerenstvo

Izgradnjom naftnoga terminala u Sjevernoj luci Vranjic bi sa čitavom okolicom ušao u novu zonu sumraka

U zaključcima solinskoga Gradskog vijeća vezanima uz katastrofalno ekološko stanje u Vranjicu iznesen je prijedlog gradonačelniku za upućivanjem zahtjeva nadležnim inspekcijskim službama da po podnesenim prijavama od strane Grada Solina, Mjesnoga odbora Vranjic, Građanske inicijative »Mjesto koje hoće živjeti 2020.« i drugih zainteresiranih građana reagiraju odmah po privitku prijave. Istovremeno je od gospodarskih subjekata koji djeluju na vranjičkom poluotoku zatraženo da svoje poslovne aktivnosti obavljaju sukladno zakonskim propisima te da unutar prostora tvrtki zaustave odvijanje škodljivih poslovnih procesa.
Nadalje, vijećnici su predložili gradonačelniku i stručnim službama Grada da izvide mogućnost nabave i postavljanja mjerne stanice za mjerenje kakvoće zraka u Vranjicu te da ispitaju mogućnost pasivnog dežurstva djelatnika komunalnog redarstva na vranjičkom poluotoku.
U zaključcima je između ostaloga istaknuto i to da se Grad Solin izričito protivi izgradnji naftnoga terminala u Sjevernoj luci jer izgradnja istoga izravno i znatno utječe na smanjenje kvalitete života mještana Vranjica i Solina.
Jedan od zaključaka odnosio se na nužnost poboljšanja prometne protočnosti u Vranjicu te je s tim u vezi istaknuto kako će Grad Solin kroz svoju Prostorno plansku dokumentaciju predvidjeti najprikladnije rješenje za dodatni izlaz iz Vranjica.
Na kraju je zatraženo od gradonačelnika da se u roku od osam dana imenuje Povjerenstvo za praćenje provedbe usvojenih zaključaka te da se u isto imenuju dva predstavnika Grada Solina, jedan predstavnik MO Vranjic, Jedan predstavnik Inicijative »Mjesto koje hoće živjeti 2020.« te dva predstavnika Gradskoga vijeća, jedan iz redova oporbenih stranaka, a jedan iz redova vladajućih. Povjerenstvo se obvezuje da redovito, najmanje jednom u dva mjeseca, o svojim aktivnostima izvijesti Gradsko vijeće i zainteresiranu javnost.

 

RASPISAN JAVNI POZIV ZA ODABIR IZVOĐAČA RADOVA I PROVEDBU STRUČNOG NADZORA NA NOVOM OBJEKTU SOLINSKOGA CRVENOG KRIŽA – Izgradnjom do humanosti

SOLINSKA KRONIKA 318, 15 veljače 2021.

Doznačenim sredstvima kupljeno je zemljište na prostoru između poslovnoga pogona tvrtke »Coca-cola« i Kunčeve grede površine oko 1830 metara četvornih, a u studenom prošle godine dobivena je građevinska dozvola za izgradnju objekta površine oko 700 metara četvornih

Novi objekt površine oko 700 metara četvornih niknut će na zemljištu između poslovnoga pogona tvrtke »Coca-cola« i Kunčeve grede

Gradsko društvo Crvenoga križa Solin raspisalo je zadnjeg dana prosinca 2020. javni poziv za odabir izvođača radova i provedbu stručnog nadzora na objektu koji će se graditi u sklopu projekta »U službi humanosti« vrijednom nešto više od 11.6 milijuna kuna.
Projekt se provodi u suradnji s Gradom Solinom i Centrom za socijalnu skrb Split, podružnica Solin, a financira se bespovratnim sredstvima Europskog fonda za regionalni razvoj kroz Operativni program Konkurentnost i Kohezija putem Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije.
– Ovaj projekt predstavlja odgovor na rastuće potrebe za pružanjem socijalnih usluga kao što su pomoć u kući, boravak za starije osobe i organizirano stanovanje na području Grada Solina te općina Klis, Muć i Dugopolje koje su obuhvaćene radom GD CK Solin – rekao je ravnatelj Društva Željko Grubišić, ujedno voditelj projekta.
– Doznačenim sredstvima kupljeno je zemljište na prostoru između poslovnoga pogona tvrtke »Coca-cola« i Kunčeve grede površine oko 1830 metara četvornih, a u studenom prošle godine dobivena je građevinska dozvola za izgradnju objekta površine oko 700 metara četvornih – rekao je Grubišić napominjući kako je rijetkost da se u sklopu EU projekata financira nabavka zemljišta.
– Za nabavku zemljišta predviđeno je 10 posto iznosa od ukupne vrijednosti projekta što se pokazalo nedovoljnim. Naime, cijena zemljišta je sukladno stručnoj procjeni iznosila oko tisuću kuna po metru četvornom što u konačnici iznosi oko 1.8 milijuna tako da nam je nedostajalo 600 tisuća kuna koje smo osigurali kreditnim zaduženjem – objasnio je ravnatelj GD CK Solin napominjući kako je rok za otplatu kredita 12 mjeseci s počekom od 2 mjeseca.
– Svakako moram istaknuti kako je Grad Solin naš partner na projektu, u proračunu za 2021. osigurao 200 tisuća kuna namijenjenih otplati kredita što će nam biti od velike pomoći. I ovim putem zahvaljujem Gradu, ali i svim nadležnim službama Županije splitsko-dalmatinske, ostalim javnopravnim tijelima, kao i susjedima koji graniče s predmetnim zemljištem jer su nam svojim promptnim djelovanjem i suglasnostima pomogli da u najkraćem mogućem roku dobijemo građevinsku dozvolu – poručio je Grubišić uz kojega je tijekom predstavljanja projekta bila i projektna administratorica Buga Blažević, koja je među najzaslužnijima za pokretanje ove hvalevrijedne ideje.

S gradnjom objekta bi se trebalo krenuti odmah nakon odabira izvođača radova i stručnoga nadzora, a rok za dovršetak je svibanj 2023.

S gradnjom objekta bi se trebalo krenuti odmah nakon odabira izvođača radova i stručnoga nadzora, a rok za dovršetak je svibanj 2023.
Projekt »U službi humanosti« podržava i Grad Solin koji će prema riječima gradonačelnika Dalibora Ninčevića i dalje aktivno sudjelovati u njegovoj realizaciji.
– Držim kako je riječ o iznimno vrijednom projektu koji će znatno doprinijeti kvaliteti života naših sugrađana, a posebno osoba treće životne dobi – rekao je gradonačelnik Ninčević najavljujući daljnju potporu Grada.

Projekt velikog potencijala

– U sklopu projekta »U službi humanosti« predviđena je izgradnja objekta površine oko 700 metara četvornih u kojem će se smjestiti dnevni boravak za osobe treće životne dobi, kuhinja kapaciteta do 250 obroka dnevno, dvije stambene jedinice namijenjene smještaju djece iz domova za nezbrinutu djecu koja nakon punoljetnosti moraju napustiti dom, skladišni prostor površine oko 250 metara četvornih te četiri ureda namijenjena radu našeg Društva. Uz to će se u dijelu zelene površine urediti svojevrsni zeleni amfiteatar namijenjen održavanju društvenih manifestacija na otvorenom.
U dnevnom boravku za osobe starije životne dobi planiran je prostor za pedesetak korisnika kojima će u vrijeme dok su članovi njihove obitelji na svojim radnim mjestima, biti osigurana adekvatna briga, prilagođene aktivnosti, druženje i prehrana – objasnio je ravnatelj GD CK Solin Željko Grubišić.
– Nadalje u svakoj od spomenute dvije stambene jedinice predviđen je smještaj troje korisnika Domova za nezbrinutu djecu što znači da će ukupno šest mladih osoba nakon izlaska iz Doma imati stambenu sigurnost – dodao je Grubišić ističući još jedan važan segment projekta, a to je nabavka dvaju vozila.
– Sve ovo otvorit će i mogućnost novih zapošljavanja – najavio je Grubišić dodajući kako je trenutačno u GD CK Solin stalno angažirano osam djelatnika.

PUTEM UGOVORA O RADU 16 OSOBA RADI U UDRUZI »MOJE DIJETE« SOLIN – Nada za samostalnost

SOLINSKA KRONIKA 318, 15. veljače 2021.

Matej je zaposlen u rujnu prošle godine putem Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje kroz projekt »Društveno koristan rad za sve nas«. Antonija djeluje u Udruzi od ožujka prošle godine na mjestu voditeljice likovne radionice, a zaposlena je na 20 sati tjedno putem projekta »Želimo, Možemo, Znamo!«

Antonija Šerić: – Angažman u udruzi pruža mi vrijedno iskustvo rada s djecom i neizmjerno sam sretna kad vidim s kolikom radošću sudjeluju u radionicama

Udruga roditelja djece s poteškoćama u razvoju »Moje dijete« Solin trenutačno putem ugovora o radu zapošljava 16 osoba među kojima su dvije osobe s invaliditetom, Matej Nosić, po zanimanju grafički tehničar pripreme, i Antonija Šerić, magistra slikarstva i profesorica likovne kulture.
Matej je zaposlen u rujnu prošle godine putem Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje kroz projekt »Društveno koristan rad za sve nas« koji traje 6 mjeseci, a nakon toga će zahvaljujući Nacionalnoj zakladi za razvoj civilnoga društva, koja je odobrila Institucionalnu podršku Udruzi »Moje dijete« nastaviti s radom 10 sati tjedno.
Antonija djeluje u Udruzi od ožujka prošle godine na mjestu voditeljice likovne radionice, a zaposlena je na 20 sati tjedno putem projekta »Želimo, Možemo, Znamo!« kojeg je financiralo Ministarstvo obrazovanja i znanosti, a trenutačno se provodi uz potporu Grada Solina i donatora. Riječ je o projektu koji obuhvaća aktivnosti likovnog i glazbeno scenskog izričaja te zabavno rekreativne aktivnosti namijenjene djeci s teškoćama u razvoju i osobama s invaliditetom.
Uz to što su oboje osobe s invaliditetom i što rade u istoj Udruzi 22-godišnjem Mateju i 26-godišnjoj Antoniji zajednička je i činjenica da im je ovo prvi radni angažman.
– Od završetka srednje škole neprestano sam slao molbe i javljao se na natječaje, ali odgovor je uvijek bio negativan. Teško je kad u ovoj dobi još uvijek financijski ovisiš o roditeljima, zato mi ovaj posao u Udruzi stvarno puno znači i daje mi nadu da ću jednoga dana ipak biti samostalan – govori Matej koji živi u Splitu, ali je od djetinjstva, još od 2005. član Udruge »Moje dijete«.
Odrastao sam uz ovu udrugu i ona mi je neizmjerno puno pomogla. Uz to što mi je osigurala logopedske, psihološke i pedagoške tretmane dala mi je još puno više u segmentu stjecanja vrijednih prijateljstava i aktivnom uključivanju u društvo – ističe Matej dodajući kako se nada da će mu posao u udruzi otvoriti neka nova vrata, da će netko prepoznati njegovu želju da radi i privređuje.

Matej Nosić zaposlen je u rujnu prošle godine putem Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje kroz projekt »Društveno koristan rad za sve nas«

Antonija je odmah nakon stjecanja diplome 2019. krenula u potragu za zaposlenjem, a najveća želja joj je raditi u školi.
– Angažman u udruzi pruža mi vrijedno iskustvo rada s djecom i neizmjerno sam sretna kad vidim s kolikom radošću sudjeluju u radionicama – rekla je mlada Solinjanka dodajući kako je u međuvremenu došla na ideju da jednoga dana pokrene malu likovnu školu kroz koju bi svoja znanja i vještine prezentirala najmlađima.
Voditeljica Udruge Ljubica Milković za Mateja i Antoniju ima samo riječi hvale te napominje kako su u svom radnom timu i do sada imali osobe s invaliditetom.
Svim podržavateljima i donatorima Udruge ovom prilikom zahvaljujem u ime svih naših članova i djelatnika među kojima su Matej i Antonija, prekrasne mlade osobe koje su zahvaljujući projektima dobile priliku potpisati svoj prvi Ugovor o radu – poručila je Milković.

SOLINSKI PRILOG 16. NOĆI MUZEJA – Virtualnost i prolaznost

SOLINSKA KRONIKA 318, 15 veljačE 2021.

U sklopu virtualnoga programa koji se odvijao na Facebook stranici JUK »Zvonimir« prikazana je video-izložba »Antički portreti iz zbirke Salona Divina« iz stalnoga postava Galerije »Zvonimir« te video-izložba »U svijetu likovnih umjetnika« koju su priredili učenici Osnovne škole don Lovre Katića Solin

Zadnji petak u mjesecu siječnju tradicionalno je bio rezerviran za Noć muzeja, manifestaciju koja je tijekom proteklih petnaest godina zabilježila gotovo tri ipo milijuna posjetitelja, a koja se ove godine zbog pandemije uglavnom odvijala »online«.
Prigodna tema »Zadaće muzeja u uvjetima krize« okupila je preko 170 sudionika, muzejskih, baštinskih i obrazovnih institucija, a brojni ljubitelji kulture i umjetnosti najvećim su dijelom virtualnim putem razgledali željenu lokaciju. U manifestaciju su se i ove godine uključili Javna ustanova u kulturi »Zvonimir« Solin te Arheološki muzej Split koji skrbi o arheološkom lokalitetu Salone.

Javna ustanova u kulturi »Zvonimir« Solin

Izložbom na otvorenom »Zvonimirovom, kroz sjećanja…«, javnosti su još jednom prigodno prikazane arhivske fotografije glavne solinske ulice

S obzirom na već spomenute specifične uvjete u kojima se odvijala 16. po redu Noć muzeja Javna ustanova u kulturi »Zvonimir« Solin svoj je program priredila u dva dijela.
– U želji da zadržimo kontinuitet programa Noći muzeja ove smo se godine prilagodili uvjetima koje nalaže pandemija korona virusa tako da smo program organizirali na virtualnim platformama putem dviju video izložbi te jednom izložbom na otvorenom, »Zvonimirovom, kroz sjećanja…«, na kojoj su prikazane arhivske fotografije glavne solinske ulice. U svakom slučaju, držim kako smo usprkos svim poteškoćama uspješno realizirali planirani program – rekao je Tonći Ćićerić, ravnatelj JUK »Zvonimir« Solin dodajući kako je poseban interes solinskih građana izazvala izložba starih fotografija Zvonimirove ulice postavljena na malom glorijetu u gradskomu središtu.
– Riječ je o poznatim lokacijama pored kojih naši sugrađani svakodnevno prolaze, a koje su tijekom dvadesetoga stoljeća značajno promijenile svoju vizuru. Posjetitelji su tako imali priliku vidjeti kako su neke od tih lokacija izgledale početkom prošloga stoljeća, pa i ranije, vidjeti građevine kojih više nema te usporediti izgled ovoga prostora nekada i danas. Namjera izložbe bila je mapirati amblematske lokacije centra Solina koje su sačuvane do danas, a koje, osim svoje kulturno-povijesne i urbanističke vrijednosti, predstavljaju točke kolektivne memorije grada koje bi svakako valjalo sačuvati za buduće generacije – rekao je ravnatelj Ćićerić napominjući kako je izložba bila postavljena četiri dana.

Program Noći muzeja kojega potpisuje JUK »Zvonimir« Solin dodatno je obogaćen cjelovečernjim koncertom jazz/swing/bossa nova/samba banda »Hot Shots« iz Splita

U sklopu virtualnog programa koji se odvijao na Facebook stranici JUK »Zvonimir« prikazana je video-izložba »Antički portreti iz zbirke Salona Divina« iz stalnoga postava Galerije »Zvonimir« te video-izložba »U svijetu likovnih umjetnika« koju su priredili učenici Osnovne škole don Lovre Katića Solin u sklopu međunarodnog »eTwinning« projekta autorica Nevenka Dimač i Sandre Vuk.

Učenici su kroz svoje likovne uratke prikazali različita povijesna razdoblja likovne umjetnosti kao i eminentna likovna imena domaćih i stranih umjetnika koja su obilježila pojedina razdoblja likovnoga stvaralaštva, a sve to pod vodstvom svojih učiteljica Ivane Sedlar, Fani Vidović, Zrinke Dajak, Atanasije Bilić, Maje Mamut, Jelene Biskupović i Svjetlane Vuić.
Program Noći muzeja kojeg potpisuje JUK »Zvonimir« Solin dodatno je obogaćen cjelovečernjim koncertom jazz/swing/bossa nova/samba banda »Hot Shots« iz Splita koji je bio planiran na otvorenom, ali je zbog loših vremenskih uvjeta održan u zgradi Doma kulture u skladu sa svim važećim epidemiološkim preporukama i odlukama.

Arheološki muzej i Salona

Arheološki muzej u Splitu proslavio je 2020. dvjestotu godišnjicu osnutka, a ove godine slavi dvjestotu godišnjicu prvih sustavnih arheoloških istraživanja u Saloni, nekadašnjem glavnom gradu rimske provincije Dalmacije. Dva stoljeća rada Muzeja u Saloni rezultirala su velikim otkrićima koja nam omogućavaju saznanja o povijesti i izgledu antičkog grada.
– Potaknuti ovom obljetnicom, a u skladu s propisanim epidemiološkim mjerama, program ovogodišnje Noći muzeja priredili smo uz pomoć modernih tehnologija koje se danas koriste za prezentaciju arheoloških lokaliteta – rekla je Ema Višić Ljubić viša kustosica Arheološkoga muzeja Split.
Tako se u sklopu programa, u vremenu od 18 do 1 sat, prikazivao kratki film »Putovanje u prošlost s don Franom u Saloni« u kojem don Frane uz pomoć novih tehnologija vodi gledatelje po istočnom dijelu Salone i njezinim građevinama prezentiranima u njihovom nekadašnjem sjaju.
– Ovaj kratki video početak je velikoga projekta vizualizacije Salone kroz njezine građevine i upoznavanja sa svakodnevnim životom žitelja nekadašnjega glavnog grada rimske provincije Dalmacije – rekla je Višić Ljubić.
– Osim u filmu svi zainteresirani sudionici ovogodišnje Noći muzeja imali su priliku uputiti se u virtualnu šetnju kroz Salonu pripremljenu u formatu 360° uz kojega je moguće istražiti svaki kutak antičke Salone te Arheološkoga muzeja u Splitu – dodala je Višić Ljubić izražavajući zadovoljstvo što je unatoč specifičnim uvjetima i pomalo neobičnom izdanju ovogodišnja Noć muzeja privukla posjetitelje i poklonike ove manifestacije.

RUKOMET: ŽRK PETASON-VRANJIC – Vranjičanke pobjednice regionalnog Kupa

SOLINSKA KRONIKA 318, 15. veljače 2021.

Utakmicu je odlično otvorila ekipa Splita i imale su vodstvo do 18 minute. Vranjičanke su zbile svoje redove u obrani, a u napadu organizirano dolazile do brzih golova. Slijedi dominacija igračica trenerice Suzane Ćoko Vulikić, dolaze u vodstvo, a u 52. minuti imaju prednost od osam pogodaka

U četvrtak 11. veljače u ŠD Gripe u Splitu odigrano je finale Regionalnog kupa između domaćina ŽARK Splita i RK Petason Vranjica. Zasluženo je pobijedila ekipa Petason-Vranjica, rezultatom 29:34.
U redovima Vranjičanki najuspješnija je bila povratnica u matični klub Marija Draganić (Ljubičić) s 14 postignutih pogodaka. Na drugoj strani iskusna Marija Hrgović predvodila je Splićanke s 13 postignutih pogodaka, ali nije bilo dovoljno za pobjedu domaćina.
Utakmicu je odlično otvorila ekipa Splita i imale su vodstvo do 18 minute. Vranjičanke su zbile svoje redove u obrani, a u napadu organizirano dolazile do brzih golova. Slijedi dominacija igračica trenerice Suzane Ćoko Vulikić, dolaze u vodstvo, a u 52. minuti imaju prednost od osam pogodaka. Čestitamo i jednoj i drugoj ekipi što su nam pružile dobru utakmicu! Obje ekipe će igrati u završnici Kupa RH.
Igračicama i stručnom vodstvu RK Petason Vranjic jedno veliko hvala za novi pehar u prostorijama u GSD na Bilankuši.
Rukometašice Petason Vranjica ne odustaju od povratka u Prvu HRL, zaključiti je iz razgovora s tajnicom kluba Anitom Božić. Premda nakon nepotpunoga osmog kola na vrhu Druge HRL jug nisu zadovoljne zbog dva poraza od ŽARK Splita i Trogira. Želja im je, a na tome i rade povratak u prvu ligu. Svakako da im je važan ishod utakmica splitskoga derbija između Splita 2010 i ŽARK Split. Povratkom Marije Draganić dobili su na kvaliteti i snazi, a njenim stopama krenula je Ivka Kljaković Gašpić i registrirala se za prvoligašice iz Sinja!
– Moj povratak u matični klub je trebao biti rekreativni zbog problema s leđima, no nije tako dat ću sve od sebe, jer želimo prvo mjesto i povratak u elitu. Prvi dio se malo griješilo no odlično se trenira i možemo dobiti svakoga što je potvrdila i finalna utakmica za Kup. Nažalost moramo ovisiti i o drugim rezultatima, ali sezona je duga. Uvjerena sam da možemo dobiti konkurentice Trogir i ŽARK Split jer mlađe igračice dobro rade i zaslužile smo prvo mjesto. Nagovorila sam i kumu Mateju Olujić Šimičić, da se uključi nakon što je rodila drugo dijete i bit će spremna za završnicu prvenstva. Ovomu klubu sam veliki dužnik, jer tu sam krenula u karijeri i stoga sam na neki način odlučila pomoći vratiti ugled klubu u hrvatskim okvirima, jer to zaslužuje – rekla je Marija Draganić, ex Ljubičić.

KOŠARKA: ZABRANA TRENIRANJA OSTAVLJA OZBILJNE POSLJEDICE – Seniori na čekanju, a juniori trče po Starinama!

SOLINSKA KRONIKA 318, 15. veljače 2021.

U sportskom razvoju izgubljene su gotovo tri sezone koje se ne mogu vratiti pa je u cijelom sustavu nastala rupa. Nezadovoljni su i roditelji, čekali su informacije stožera kao zapete puške, a mi unutar onoga što nam je dozvoljeno možemo učiniti vrlo malo. Teško je igrati košarku »online«

Solinski košarkaški juniori treniraju, ostali uzrasti ne. Hrvoje Oršulić, trener KK Solin ističe kako je Hrvatski košarkaški savez upućivao dopise prema Vladi i Stožeru, no to nije urodilo nikakvim plodom. Jedini odgovor je – strpite se.
– Razočarani smo. Nema liga, nema natjecanja, djeca gube interes. U godinu dana trenirali smo svega par mjeseci pa je razina na kojoj radimo zbilja pala na niske grane. Djecu i sport nitko ne spominje, a za njihovo mentalno i fizičko zdravlje trening je veoma bitan. U sportskom razvoju izgubljene su gotovo tri sezone koje se ne mogu vratiti pa je u cijelom sustavu nastala rupa. Nezadovoljni su i roditelji, čekali su informacije stožera kao zapete puške, a mi unutar onoga što nam je dozvoljeno možemo učiniti vrlo malo. Teško je igrati košarku »online« – ističe trener Hrvoje Oršulić, koji smatra da se sport ne može staviti u isti koš s ostalim djelatnostima.
– Razumijemo okolnosti, ali ako djeca mogu u školu, mogu se i baviti sportom, poštujući mjere – zaključuje Oršulić.
– Seniori su također još izvan pogona, čeka se odluka Stožera o nastavku prvenstva, nadamo se što prije. Osim odlaska našega najboljeg igrača Ivana Siriščevića u austrijsku Viennu, nema promjena u popisu, čeka se prijelazni rok da možemo angažirati koje pojačanje – rekao je tajnik kluba Mirko Podrug.

Najmlađi u Starinama!

Slijedom popuštanja mjera i dopuštanja treninga na otvorenom organizirali su druženje uz lagano rastrčavanje za najmlađe polaznike škole košarke. Uz vidljivo oduševljenje djece, ali i roditelja treninzi su krenuli u jedinstvenom ambijentu amfiteatra u staroj Saloni. Dok odlukom stožera traje zabrana treniranja u dvoranama treniranje će biti na vanjskim košarkaškim igralištima i u Starinama!

POVRATAK STAROME SOLINU – NASELJE NA IZVORU (2) »Jojo je slomija nogu!«

SOLINSKA KRONIKA 318, 15. veljače 2021.

Piše: Marija GRUBIŠIĆ

Na onom dijelu di je sad igralište na Meterizama, tu je bila dizalica i slijepi kolosijek od pruge. Vlak je dolazija iz Siverića i dovozija ugalj koji se tu onda krca i iša u Majdan, jer nije bilo onda kamionskog prijevoza

Ovako je izgledala feratina od Majdana do Vranjica

Iako su iz sjedišta »Cemexa« najavili zatvaranje svoje tvornice »10. kolovoz« nakon više od stoljeća rada, Majdan će se još dugo vezat za cimentare, budući da su generacije u njoj radile, a neki i živili u kućama i zgradama pored same tvornice.
– Bila je onda proizvodnja u punon jeku pa se tako kolona kamiona koji su čekali za red na ukrcaj znala protezat od ulaza sve tamo do osmoljetke na Bilankuši, šta bi značilo jedno dva kilometra – prisjeća se Boško Pleština koji je svoje najlipše godine ditinjstva proveja u Majdanu, a cili život u tvornici i radija.
Ima zato puno tih priča iz tvornice.
– Za vrime jednog remonta u Majdanu dotrča jedan od radnika do Joviše, šefa radione i kaže mu: »Jojo je slomija nogu!«
– Kako, koju nogu? Šta? – uvatija se Joviša za glavu znajući da taj radnik radi nešto oko reduktora na jednom stroju.
– Ajme, pa jel’ se može zavarit? – pita ga Joviša.
– Ma, kako koju, pa svoju! – odgovara mu radnik videći kako je Joviša mislija da se radi o nekom dijelu stroja.
– Aaa, svoju, ma nema veze, glavno da nije od motora – odgovorija mu je Joviša.
Na fotografijama koje Boško Pleština pažljivo čuva puno je onih iz tvorničkoga, ali i vatrogasnoga života. Vidi se lipo uređena staza kod novoga ulaza u tvornicu i posađena stabla, ka i uređenje spremišta vatrogasnoga voda za 50 godina postojanja DVD-a Dalmacijacement godine 1974.
Na jednoj se vidi i feratina koja je iz Majdana vozila cimenat u Vranjic, a s Meteriza ugalj iz Siverića za vertikalne peći u Majdan.
– Na onom dijelu di je sad igralište na Meterizama, tu je bila dizalica i slijepi kolosijek od pruge. Vlak je dolazija iz Siverića i dovozija ugalj koji se tu onda krca i iša u Majdan, jer nije bilo onda kamionskog prijevoza.
Cimenat se prije pakova u drvene bačve, pa su tako bile i bačvarije, u Majdanu, u Svetome Kaji i Juri. Pakova se prvo u bačve, iza toga u jutene vriće, onda u papirnate – govori nam Boško, pa nam prepričava kako su zapravo u Majdanu osnovani vatrogasci čiji je i on dugogodišnji član.
– U Majdanu je 1924. izbija požar u tvornici, izgorila je ta bačvarija di su se pravile bačve za cimenat.
U ona vrimena kad bi slabo iša cimenat, tvornice su znale namjerno izazvat požar, jer su bile osigurane, pa bi dobile lovu, dok su s druge strane ljudi, odnosno nadničari, živili od tvornice i to jin nije bilo u interesu.
Dvi ipo ure je tribalo da vatrogasci iz Splita dođu u Majdan, pa su se nakon toga događaja ljudi organizirali, nabavili nešto opreme i tako osnovali prvo vatrogasno društvo u sklopu tvornice. I tako su vatrogasci postali sastavni dio života u Majdanu.

Uređenje vatrogasnog spremišta za 50 godina postojanja DVD-a Dalmacijacementa godine 1974.

U vatrogascima san od svoje 11. godine, više od pola stoljeća. U moje vrime, kad san bija zapovjednik, ima san šest kategorija vatrogasaca, od pionira, omladinaca do seniora, znači muške i ženske ekipe, a kasnije smo imali i veterane.
– Imali smo i puno uspjeha na natjecanjima. Najbolji period mi je bija negdi od 1980. pa do 1992. ali se tada sve to počelo pomalo raspadat…
Nema više toga kako je nekoć bilo. Sad su vatrogasna društva više na profesionalnoj osnovi. U moje vrime je u DC-u bija samo jedan profesionalac, i to po službenoj dužnosti zapovjednik, koji je sidija u istoj kancelariji sa referentima zaštite na radu i civilne zaštite.
Radija san ka mehaničar u kavi, ali ako u slučaju požara odeš na požarište, dobiješ potvrdu, i ako si umoran da nemoš radit pišu ti se ure ka da si radija – prisjeća se Boško tih dana kad su uz darovatelje krvi vatrogasci bili sastavni dio tvornica.
Ima Boško još puno vatrogasnih uspomena, pa nan pokazuje kako su imali i razne vježbe, ka šta je i ova na Osnovnoj školi »Barišić Kajo Rudin«, današnja »Don Lovre Katića«.
– Tad smo zapalili dimnu bombu pa se penjali i gasili… – vrti Boško slike i dodaje kako se svake godine na Solinovu igralištu održavalo međuvodno natjecanje između sve četri tvornice…

Žene radnice

I žene su bile prave radnice u tvornici priča nam Boško.
– Jedna je tako nosila vriću cimenta na glavi i još po jednu ispod svake ruke, i to do najvišeg dijela stare tvornice, na Fornažu, tako smo taj dio zvali. Svaka joj čast – govori Boško.

Udri bulina

Jedanput smo išli u Kragujevac uvježbavat njihove ekipe iz Crvene zastave, pa smo tako na nekom proplanku na Šumaricama zaigrali na balote, kad eto ti policije!
Da su neki ljudi prijavili da je tamo neka vika, svađa, da se nešto događa… A mi samo igrali na balote. Biće smo vikali: »Udri bulina!« i slično – smije se Boško dogodovštinama sa svojim ekipama od mladih do veterana.

PEDIJATRIJA – Kašalj u djece

SOLINSKA KRONIKA 318, 15. veljače 2021.

Piše: prim. mr. sc. Katica OBRADOVIĆ, dr. Med., spec. pedijatar

Pohađanje vrtića čest je uzrok prehlada i kašlja naročito u prvoj godini pohađanja vrtića, kada se očekuje da će dijete biti prehlađeno i kašljati 2 do 3 puta mjesečno. Brojne studije su pokazale da tek nakon 3 godine pohađanja vrtića učestalost obolijevanja od akutnih respiratornih infekcija opada na razinu učestalosti obolijevanja djece koja ne pohađaju vrtić

Svi ljudi, djeca i odrasli tijekom dana se zakašlju nekoliko puta. Kašalj je široko rasprostranjen naročito kod djece predškolske dobi. Dijete koje kašlje svakodnevni je problem pedijatra i pedijatrijskoga pulmologa, kao i obitelji. To je jedan od najčešćih nespecifičnih simptoma, najčešće uzrokovan akutnim ponavljajućim infekcijama gornjega dišnog sustava no može biti i simptom ozbiljne bolesti. Podražaj na kašalj može izazvati prašina, promjena temperature zraka (topla kuhinja, hladna soba), a kod djece najčešće nastaje zbog alergije ili upale sluznice dišnih puteva.
Uslijed dugotrajnoga curenja nosa i slijevanja sekreta u ždrijelo, dušnik i bronhe djeca imaju povremena zakašljavanja sa sluzi. Taj kašalj zna biti jači noću, jer dok dijete spava refleks gutanja je slabiji i slina koja se slijeva ulazi u dušnik jer je dijete ne guta. Kašalj je jači kada se dijete zatrči i pri većim fizičkim naporima.
Pohađanje vrtića čest je uzrok prehlada i kašlja naročito u prvoj godini pohađanja vrtića, kada se očekuje da će dijete biti prehlađeno i kašljati 2 do 3 puta mjesečno. Brojne studije su pokazale da tek nakon 3 godine pohađanja vrtića učestalost obolijevanja od akutnih respiratornih infekcija opada na razinu učestalosti obolijevanja djece koja ne pohađaju vrtić.

Kada zatražiti liječničku pomoć djeteta koje kašlje?

Svaki kašalj koji značajno remeti spavanje ili hranjenje, teški kašalj koji uzrokuje povraćanje više puta na dan, te iscrpljenost i mirnoća djeteta zahtijevaju posjet pedijatru. Znaci otežanoga disanja (ubrzano i površno disanje, produljen izdisaj, hroptanje pri izdisaju) mogu biti znakovi bronhoopstrukcije te upale donjih dišnih puteva. Bolni kašalj (bol iza prsne kosti, bol u prsnom koši ili grlu) ukazuje na mogućnost bakterijske upale i potrebe liječenja antibioticima.
Kod pedijatra se ide kod laringelanog kašlja, kašlja poput laveža. Ako se pojavi visoka temperatura uz tresavicu kod djeteta koje kašlje. Naročito trebamo biti oprezni kod djece mlađe od 12 mjeseci, 5 do 6 mjeseci jer kod te djece zbog nerazvijenoga imunosnog sustava upala se može brzo širiti.
Kašalj je proizvod kompleksnoga zbivanja kojemu je cilj izbacivanje stranih čestica ili sluzi iz dišnog sustava. Centri za kašalj i povraćanje nalaze se međusobno blizu u produženoj moždini. Jaki kašalj može biti praćen povraćanjem (kao npr. kod gornjih dišnih infekcija, upale pluća, hripavca), a povraćanje kašljem bilo zbog blizine tih centara, bilo zbog aspiracije. Podražaj na kašalj dolazi iz bronhalnoga stabla, odnosno sa sluznice dišnih puteva gdje se receptori za kašalj nalaze u sluznici ždrijela, grkljana, traheje, glavnih bronha, te sve do malih bronhiola. U alveolama receptori su vrlo rijetki, što objašnjava zašto se kod nekih opsežnih pneumonija ne javlja kašalj kao simptom bolesti. Osjetljivost receptora za kašalj je promjenljiv, podložan vanjskim oštećenjima, a trajanje pojačane osjetljivosti, kao nakon infekcija produženog tijeka; pertusisom, klamidijom, mikoplazmom, respiratornim virusom i adenovirusom, a sada i Covidom-19 može trajati više tjedana ili mjeseci, nakon čega dolazi do spontanoga oporavka. Izvan dišne cijevi receptori za kašalj prisutni su u vanjskom zvukovodu, pleuri, perikardu i dijafragmi.

Brojni uzroci

Uzrok dugotrajnoga kašlja je i astma, kod koje je karakteristična zaduha, sipnja, suhi kašalj noću ili kašalj nakon napora, a naročito uz pozitivnu obiteljsku anamnezu ili prisutne i druge znakove za atopijsku bolest, kao što je atopijski dermatits, hunjavica.
Kašalj u male djece najčešće je uzrokovan slijevanjem sekreta iz povećanih adenoidnih vegetacija (treći krajnik) koje su žarište trajne upale, koji podražuje receptore u ždrijelu, larinksu i bronhima. Taj kašalj je produktivan i obilan, javlja se nakon ustajanja ili nakon lijeganja. Kod starije djece upala paranazalnih sinusa je uzrok produljenoga kašlja.
Izloženost pasivnomu pušenju ima značajnu ulogu u nadražaju dišnoga puta i trajnomu kašlju. Naročito dolazi do izražaja u vlažnim stanovima.
Upozoravajući kašalj je onaj koje je nastao u novorođenačkoj dobi, kašalj koji je vezan uz hranjenje, nagli nastup kašlja, kronični vlažni kašalj s gnojnim iskašljajem, pridruženo noćno znojenje i gubitak na tjelesnoj masi, trajno intenzivan i pogoršavajući kašalj, te znakovi kronične plućne bolesti.
Iznenadni početak kašlja kod djeteta upućuje na moguću aspiraciju stranoga tijela. Dijagnostički postupak za potvrditi ili isključiti našu sumnju je bronhoskopija. Promukli kašalj poput laveža koji se javlja noću iza prvoga sna najčešće upućuje na akutni laringitis koji je čest u našim pedijatrijskim ordinacijama. Ako je dijete teže bolesno, promuklo je i kašlje poput laveža ne smijemo zaboraviti na ozbiljne i teške bolesti, a to je epiglotitis, te traheo bronhomalacija. Dijagnostički postupak za potvrditi ili isključiti našu sumnju je bronhoskopija. Paroksizmalni kašalj s dubokim inspirijem poput kukurikanja ili magarećega javljanja upućuje na sindrom hripavca. Dijagnostički postupak za potvrditi dijagnozu je serologija na bordetelu, mikoplazmiu i klamidiju. U vrijeme pandemije Covid-19 infekcije kašalj je suh, nadražajni i na kraju sa sekretom. Kako nosimo maske, držimo odstojanje i često peremo ruke u našim ordinacijama ima manje djece koja dosta kašlju, koja su prehlađena, rjeđe inhalator radi u odnosu na prošle godine, a nema ni gripe.

Simptomi i dijagnoze

Epizode hroptanja, atopija, otežano disanje u naporu, podizanje prsnog koša, uvlačenje juguluma upućuje na astmu. Dijagnostički postupak potvrde dijagnoze je spirometrija s bronhodilatacijskim testom. Curenje nosa, alergijski pozdrav (češanje nosa), nakašljavanje, čišćenje grla upućuje na alergijski rinitis. Treba učiniti alergološko testiranje. Kašalj uz hranjenje poremećaj neurorazvoja upućuje na moguće ponavljajuće aspiracije. Treba učiniti rtg. toraksa akt gutanja, ph-metrija bronhoskopija. Vlažni kašalj, slabo napredovanje na tjelesnoj masi, znakovi malapsorpcije, nosni polipi, gnojni iskašljaj, batičasti prsti upućuju na bronhiektazije kojeg je mogući uzrok cistična fibroza ili primarna cilijarna diskineza.
Prodoran bizarni kašalj koji nestaje u snu je psihogeni kašalj. Temeljitom obradom kod pulmologa svi nalazi su u granicama referentnih vrijednost, rtg toraksa, spirometrija. Treba izbjegavati široku obradu. Takvo dijete se upućuje kod psihologa i psihijatra. Ako je kašalj i dalje prisutan psihijatar uvodi psihijatrijsku terapiju.
Gnojni sekret iz nosa, kronični začepljen nos, bol u području sinusa upućuje na sinusitis. Treba učiniti rtg sinusa. Progresivni kašalj, gubitak tjelesne mase, povišena temperatura, noćno znojenje, iskašljavanje krvi upućuje na tuberkulozu. Obrada obuhvaća rtg tortaksa, PPD test na tuberkulozu, aspirat želučanoga sadržaja na BK, sputum. Kašalj može uzrokovati i uzimanje lijekova ACE inhibitora. Prekinemo uzimanje lijeka.
Kronični kašalj (traje od 4 do 8 tjedana) može biti i posljedica aspiracija stranog tijela. Kod male djece to je aspiracija malih dijelova igračaka. Kod veće djece tinejđera koji počinju s pušenjem našao se bronhoskopskim pregledom aspirirani dio celuloze, tj. dio papira cigarete.
Dijete koje ima kronični kašalj je izazov za pulmologa. Učini se opsežna pulmološka obrada sa bronhoskopijom, CT pluća, alergološka obrada i obrada na prirođene bolesti pluća. Ako su svi nalaz uredni govori se o psihogenom kašlju. Jedan dječak u sedmom razredu u školu nije išao 265 dana. U obitelji su svi iritirani neprestanim kašljem svog djeteta. Taj je kašalj prisutan danju. Kada dijete spava ne kašlje.

Što učiniti kod djeteta koje dugotrajno kašlje?

Anamneza je prvi korak; obiteljsko opterećenje, dob djeteta kada je kašalj nastao, postnatalne okolnosti, karakteristike kašlja i iskašljavanja, okolnosti pod kojima se kašalj javlja, pridruženi simptomi, da li plavi u kašlju, koje lijekove uzima?
Temeljiti klinički pregled s posebnim osvrtom na pluća i srce.
Laboratorijske pretrage određivanje parametara upale, rtg. pluća, određivanje hiperreaktivnosti bronha.
Prvi korak u liječenju su simptomatske mjere kojima je cilj smirivanja podražaja na sluznici dišnih puteva, a one uključuju tople obloge na prsa, tople kupke, ovlaživanje zraka ili inhalacija vodenih para. Važno je uzimati obilno tekućine. Kod stvaranja sekreta dolazi u obzir fizikalna terapija koja je vrlo važna kod dugotrajnoga kašlja; udaranja po leđima, tijela nagnutoga prema naprijed, nagona na kašalj, kod manje djece na povraćanje, te iskašljavane sekreta. Kod veće djece preporuča se trening autogene drenaže, metoda disanja kojima dijete pokreće nakupljeni sekret i iskašljava, sve pod nadzorom fizioterapeuta.
Indikacije za uzimanjem antitusika, sirupa za smirivanje kašlja na bazi opijata, su vrlo rijetke kod djece. Najčešće su to akutne infekcije dišnih puteva sa suhim, neproduktivnim kašljem koji ometa svakodnevne aktivnosti i noćni odmor. Tada treba uzimati antitusik samo nekoliko dana. Dojenčad ne smiju uzimati sirupe na bazi opijata jer mogu dovesti do prestanka disanja.
Ekspektoransi, sirupi za iskašljavanje, kod neke djece mogu donijeti izvjesno poboljšanje. Jednako dobar ekspektorans je i uzimanje dovoljno tekućine, naročito kod dojenčadi.
Dijete treba obraditi rtg toraksa, kloridi u znoju, genotipizacija, bronhoskopija, biopsija nosne bronhalne sluznice. Ponavljajuće infekcije, vlažni kašalj upućuje na imunodeficijenciju i treba učiniti imunološku obradu. Suhi kašalj i osjećaj pomanjkanja zraka upućuje na intersticijsku bolest pluća. Treba učiniti rtg toraksa, spirometriju, biopsiju pluća.
Uzrok kroničnoga kašlja mogu biti prirođene anomalije dišnoga sustava, bronhiektazije, poremećaj motiliteta cilija, kod cistične fibroze, defekti imunološke funkcije, razvoj autoimunoga procesa na plućima, te postojanje gastroezofagealnoga refluksa.

Novi broj Solinske Kronike

posljednji broj solinske kronike

Pratite nas

   Facebook

   RSS

   Newsletter

Zvonimir Solin Newsletter

Najvažnije vijesti u vašem email sandučiću