KONCEM LIPNJA ODRŽANA 23. SJEDNICA GRADSKOGA VIJEĆA – Oporbi sporno, vladajućima nije

Rušenje baraka u gradskomu središtu koje je provela tvrtka »Valvel Aventus« d.o.o. koja je u vlasništvu Antonija Jurića, predsjednika Vijeća MO Priko vode potaknulo je dio oporbenih vijećnika da zatraže sazivanje tematske sjednice s ciljem utvrđivanja okolnosti vezanih uz odabir tvrtke, a njihov je zahtjev odbijen kao pravno neutemeljen

Na 23. sjednici Gradskoga vijeća Solina održanoj 29. lipnja u Domu »Zvonimir« usvojen je prijedlog o imenovanju gradske vijećnice Ane Stojić u Mandantnu komisiju te Željka Ljubičića u Odbor za prostorno uređenje i zaštitu okoliša. Stojić i Ljubičić zamijenili su dosadašnjega člana Nikolu Perajicu koji je na prošloj sjednici razriješen dužnosti gradskoga vijećnika.
Uslijedilo je informiranje vijećnikâ o provedbi natječaja i odabiru izvođača radova na rušenju baraka u gradskomu središtu, a isto je potaknuto zahtjevom oporbenih vijećnika za sazivanjem tematske sjednice kako bi se utvrdile okolnosti vezane uz odabir tvrtke »Valvel Aventus« d.o.o. koja je u vlasništvu Antonija Jurića, inače predsjednika Vijeća MO Priko vode.
Obrazlažući odbijanje zahtjeva za sazivanje tematske sjednice tajnik Grada Ante Ljubičić između ostaloga je naglasio kako isti nije pravno utemeljen te da je natječaj proveden sukladno svim zakonskim propisima. Osim toga, istaknuto je kako je odabrani izvođač radova dostavio znatno manju ponudu od procijenjene vrijednosti te je zadane radove izvršio maksimalno profesionalno u propisanomu roku.
Predsjednik Gradskoga vijeća Renato Prkić (HDZ) posebno se osvrnuo na rad oporbenih vijećnika.
– Većina se oporbenih vijećnika bavi sitnim politikanstvom, a ne onim za što su izabrani, a to je da predlažu kvalitetne ideje i projekte usmjerene razvoju grada – istaknuo je Prkić. Štoviše osvrt predsjednika Gradskoga vijeća izazvao je negodovanje kod dijela oporbenih vijećnika koji su potom napustili sjednicu.

Razdvajanje vrtićke ustanove
Vijećnici koji su nastavili s radom jednoglasno su usvojili izvješće o financijskomu poslovanju Dječjega vrtića »Cvrčak« Solin u 2019. kojega je predstavila ravnateljica ustanove Anđela Biuk.
Ukupni prihodi ostvareni su u iznosu od 27.367 milijuna kuna, dok rashodi iznose 27.162 milijuna što znači da je DV »Cvrčak« proteklu godinu zaključio s 204 tisuće kuna viška. Ustanova je iz prethodnih godina prenijela višak u iznosu od 349 tisuća kuna te je u 2020. ušla s ukupnim viškom od 553 tisuće kuna.
Predsjednik Gradskoga vijeća Renato Prkić (HDZ) osvrnuo se ovom prilikom na potrebu pokretanja procedure razdvajanja Ustanove. Naime DV »Cvrčak« uz grad Solin obuhvaća i općine Klis, Muć i Dugopolje te broji uistinu velik broj vrtićkih kuća i polaznika.
– Budući se do kraja godine planira otvaranje novoga vrtićkog centra u Solinu s pet novih odgojnih skupina, a u planu je i otvaranje novoga vrtića u Dugopolju, broj polaznika će se značajno povećati. Predlažem stoga da se što prije održi sastanak s načelnicima spomenutih općina kako bi se dogovorila mogućnost razdvajanja vrtićke ustanove – poručio je Prkić.

Knjižnica u »plusu«
Sljedeća točka dnevnoga reda odnosila se na izvješće o poslovanju Gradske knjižnice Solin u 2019., a predstavila ga je ravnateljica Karmen Borković.
Ukupni knjižnični fond GK Solin na dan 31. prosinca 2019. iznosio je 63 115 jedinica od kojih je 60 690 jedinica knjižne građe te 2 155 jedinica neknjižne građe. Ukupna vrijednost fonda iznosi nešto više od 6 milijuna kuna.
Uzimajući u obzir službene podatke popisa stanovništva iz 2011. proizlazi da Gradska knjižnica u svom fondu ima 2,55 knjiga po stanovniku što je više od propisanoga standarda – istaknuto je u izvješću.
– Kada je u pitanju investicijsko ulaganje u prostor tijekom 2019. najznačajnije je vezano uz uređenje unutarnjega stubišta koje povezuje prostor Središnje knjižnice i Teatrina – rekla je ravnateljica Borković potvrđujući kako Gradska knjižnica Solin uz pomoć Grada kontinuirano ulaže u poboljšanje svojih usluga.
Predstavljeno je ovom prilikom i izvješće o financijskom poslovanju Gradske knjižnice u protekloj godini prema kojem su prihodi iznosili 2.339 milijuna, a rashodi 2.356 milijuna kuna te je u konačnici godina zaključena s 17 tisuća kuna manjka. Međutim Knjižnica je iz proteklih godina prenijela višak prihoda u iznosu od 78 tisuća kuna tako da je u 2020. ušla s 60 tisuća kuna viška.

»Zvonimiru« nedostaje prostora
Na dnevnom redu 23. sjednice našlo se i izvješće o radu Javne ustanove u kulturi »Zvonimir« Solin za 2019. koje je predstavio ravnatelj Ustanove Tonći Ćićerić.
U izvješću je sadržan pregled svih područja djelatnosti za čije je obavljanje Ustanova registrirana te podaci o kulturnoj suradnji i partnerstvima koje je uspostavila s drugim institucijama. Pregled produkcije kulturnih programa podijeljen je u tri vremenska razdoblja, siječanj-lipanj, Solinsko kulturno ljeto te listopad-prosinac.
– Sveukupna kulturna događanja pratio je velik broj posjetitelja pa je tako u razdoblju od siječnja do lipnja 2019. zabilježeno 171 posto više posjetitelja u odnosu na isto razdoblje 2018. dok je ukupna gledanost Solinskoga kulturnog ljeta, manifestacije koja je postala poznata diljem naše Županije i šire, porasla za 39 posto – istaknuo je ravnatelj Ćićerić osvrćući se i na infrastrukturne probleme s kojima se Ustanova susreće, a koji često predstavljaju ograničenje za realizaciju ambicioznijih projekata.
– Realizacijom kapitalnih infrastrukturnih projekata u kulturi koje provodi Grad Solin, a u kojima naša Ustanova ima status glavnoga partnera u bliskoj će budućnosti stvoriti optimalne uvjete za perspektivan razvoj kulturnoga života u Solinu – najavio je Ćićerić koji je vijećnicima ovom prilikom predstavio i financijsko izvješće JUK »Zvonimir« za 2019.
Ukupni prihodi Ustanove u protekloj godini iznosili su oko 3.188 milijuna, a rashodi 3.194 milijuna te je ostvaren manjak u iznosu od oko 6 tisuća kuna. Budući je Ustanova u 2019. ušla s viškom prihoda nešto većim od 263 tisuće kuna konačni financijski rezultat iznosi 257 tisuća kuna viška.

Nova odora

Pretposljednja točka dnevnoga reda odnosila se na prijedlog odluke o izgledu službene iskaznice i službene odore komunalnoga redara, a predstavila ju je pročelnica odjela za komunalne djelatnosti i upravljanje prostorom Sanja Samardžija.
Dnevni red sjednice zaključen je usvajanjem prijedloga o promjeni imena Ulice Blage Zadre na području MO Priko vode u Ulicu Blage i Roberta Zadre oca i sina junaka Domovinskoga rata.

Marijana BATARELO-JELAVIĆ

PRORADILE NADZORNE KAMERE NA TRIMA LOKACIJAMA U SOLINU – Prometni »Big brother«

Na tri frekventne lokacije na području grada Solina, na križanju Zvonimirove ulice i Ulice dr. Franje Tuđmana u gradskomu središtu, na križanju Ulice Marka Marulića s Ulicom Petra Krešimira IV. i Putom mira, točnije u blizini Osnovne škole kraljice Jelene, te na križanju Matoševe ulice i Ulica Petra Krešimira IV. pored pekare Svaguša, postavljene su nadzorne kamere koje imaju za cilj povećati sigurnost građana.

Navedeni video sustav znatno je unaprijedio i rad Odsjeka za prometno redarstvo grada Solina koji ga je počeo koristiti početkom ove godine. Naime, na spomenutim lokacijama prometni redar u obavljanju poslova iz svoga djelokruga putem video nadzora provodi nadzor nepropisnoga zaustavljanja i parkiranja vozila sukladno odredbama Zakona o sigurnosti prometa na cestama, a konačni je cilj ovakvoga djelovanja smanjenje broja prometnih prekršaja te samim time povećanje sigurnosti ostalih sudionika u prometu, prvenstveno djece i ostalih pješaka. Kamere su neprestano u funkciji, dakle 24 sata dnevno, a kazna za prometne prekršitelje iznosi 300 kuna.
Osim za nadzor prometa sustav kamera koristi se i za utvrđivanje prekršitelja u slučajevima remećenja javnoga reda i mira, prevenciju i otkrivanje kaznenih djela te za opći nadzor i zaštitu, a sve s ciljem unapređenja sigurnosti građana. Prekršaje koji nisu u domeni prometa utvrđuju djelatnici nadležne Policijske postaje.
S navedenim ciljem, a sukladno utvrđenim potrebama, sustav nadzora u budućnosti uspostaviti i na drugim lokacijama u gradu. Naime, iskustvo većega broja gradova u Hrvatskoj, a i u drugim svjetskim zemljama pokazuje da primjena tehničke zaštite korištenjem video nadzora ima preventivnu i represivnu svrhu te je učinkovita metoda povećanja sigurnosti gradova. U Hrvatskoj je zakonska regulativa tehničke zaštite i zaštite javnih površine jasno definirana, a pridržavanjem zakonskih obveza vlasnika i lokalne samouprave u kontroliranom korištenju podataka dobivenih video nadzorom, uklonjena je opasnost od narušavanja privatnosti građana.

Još 10 kamera

Prvi video nadzor na svom području grad Solin je postavio 2015. na tri lokacije: na Širinu, točnije na raskrižje Jadranske magistrale D-8 i ulice Stjepana Radića, na zgradu Javne ustanove u kulturi »Zvonimir« i na prostor arheološkoga lokaliteta Gradina.
Prošle je godine dobivena suglasnost za uspostavu video nadzora na još 10 lokacija među kojima su i tri na kojima je sustav početkom ove godine stavljen u funkciju: križanje Zvonimirove ulice i Ulice dr. Franje Tuđmana, križanje Ulice Marka Marulića s Ulicom Petra Krešimira IV. i Put mira, te križanje Matoševe ulice i Ulica Petra Krešimira IV. Preostale lokacije na kojima je planirano postavljanje sustava video nadzora su: Matoševa ulica pored stanice za tehnički pregled vozila, Ulica Stjepana Radića na izlazu iz Ulice kralja Zvonimira pored Policijske postaje Solin, naselje Ninčevići pored OŠ kralja Zvonimira, Ulica put Majdana pored OŠ don Lovre Katića, Meterize na križanju Splitske ulice i Ulice Marka Marulića, MO Sveti Kajo pored trgovine »Ribola« te izlaz s Novog groblja, odnosno križanje ulica Put mira i Matoševa.

PRVO SOLINSKO RECIKLAŽNO DVORIŠTE ZAPOČELO S RADOM – Među rijetkim gradovima u Dalmaciji

Solinsko reciklažno dvorište u Ulici Joze Kljakovića Šantića nakon gotovo godinu dana odgađanja konačno je 6. srpnja započelo s radom. Riječ je o projektu za kojega je 85 posto ukupne vrijednosti, 3.3 milijuna kuna osigurano iz Kohezijskoga fonda Europska unije, a preostali dio do 4 milijuna kuna, koliko iznosi ukupna vrijednost osigurao je Grad Solin.

– Ponovio bih i ovom prilikom kako je sukladno Zakonu o održivomu gospodarenju otpadom svaka jedinica lokalne samouprave koja broji više od tisuću i pol stanovnika dužna na svom području osigurati reciklažno dvorište, dok su lokalne samouprave koje broje više od 25 tisuća stanovnika obvezne imati dva. Budući je Solin 2011. imao 24 tisuće stanovnika u izmjenama Prostornoga plana koji je u tijeku, već smo predvidjeli lokaciju za izgradnju još jednoga reciklažnog dvorišta – rekao je gradonačelnik Dalibor Ninčević podsjećajući i na poteškoće s kojima se grad nosio tijekom realizacije ovoga projekta.
– Dvorište je gotovo godinu dana kasnilo s otvaranjem, a razlog je neslaganje okolnoga stanovništva koje unatoč svim našim naporima nije spoznalo činjenicu što ono uistinu predstavlja. Poručio bih stoga još jednom svim našim sugrađanima kako nemaju nikakvoga razloga za strah jer se tu neće odlagati po zdravlje opasan otpad, naprotiv držim kako će otvaranje reciklažnoga dvorišta značajno doprinijeti smanjenju broja nelegalnih odlagališta te spriječiti zagađenje okoliša – poručio je gradonačelnik.
Solinsko reciklažno dvorište predano je na upravljanje tvrtki »Čistoća« d.o.o., a namijenjeno je isključivo fizičkim osobama koje imaju prebivalište ili privremeno boravište na području grada Solina i za njih je ta usluga potpuno besplatna. Pravne osobe ne mogu odlagati otpad u reciklažnomu dvorištu.
Na kraju svakako treba istaknuti kako se Solin izgradnjom ovoga objekta za odvojeno prikupljanje i privremeno skladištenje propisanih vrsta otpada uvrstio među rijetke gradove u Dalmaciji koji su na odgovarajući način ispunili svoje zakonske obveze vezano uz održivo gospodarenje otpadom.

Vrste otpada

Građani u reciklažno dvorište mogu besplatno donositi sljedeće vrste otpada: papir i karton, plastičnu ambalažu, metalnu ambalažu, stakleni ambalažni otpad, otpadni tekstil, glomazni otpad, jestiva ulja i masti, stare lijekove, stare baterije i akumulatore, električnu i elektroničku opremu, otpadne tiskarske tonere, otpadne gume, problematični otpad iz kućanstva (deterdžente, boje, tinte, ljepila, smole, otapala, kiseline, lužine, fotografske kemikalije, pesticide, fluorescentne cijevi, otpadna ulja i masti).

Radno vrijeme

Radno vrijeme reciklažnoga dvorišta: ponedjeljak, srijeda i petak od 9 do 16 sati; utorak i četvrtak od 12 do 19 sati; subota od 8 do 13 sati, nedjeljom i praznikom – zatvoreno.

SVEČANO OTVARANJE 25. SOLINSKOG KULTURNOG LJETA – Okrunjeno Ljeto

Prvi puta nakon četvrt stoljeća Solinsko se kulturno ljeto nije otvorilo na ljetnoj pozornici u Gradini, a razlog su intenzivni radovi koji se provode na njezinu uređenju i rekonstrukciji

Intoniranjem državne himne u izvedbi Orkestra Hrvatske ratne mornarice i podizanjem festivalske zastave, 9. srpnja u »Bašti Gašpić«, započela je svečanost otvaranja jubilarnog 25. Solinskog kulturnog ljeta kojeg tradicionalno organizira Javna ustanova u kulturi »Zvonimir« Solin u suradnji s Gradom Solinom i solinskom Turističkom zajednicom.
Festivalsku zastavu ove su godine podigli Tomislav Grbić i Stipe Filipović, članovi Pučkih pivača Gospe od Otoka, vrijednih pronositelja solinske pučke vokalne tradicije, koji već stoljećima čuvaju i prenose baštinske zvuke. Zastavu su podigli u spomen na nedavno preminulog tenora Slavena Barišića, koji je cijeli svoj život kao pjevač nekadašnje Klape Solin i Pučkih pivača utkao u solinsku pismu.
Manifestaciju je službeno proglasio otvorenom gradonačelnik Dalibor Ninčević osvrćući se na specifične uvjete u kojima se ona ove godine odvija.
– Ovo je prvi put nakon četvrt stoljeća održavanja, da se Solinsko kulturno ljeto ne otvara na ljetnoj pozornici u Gradini, a razlog su intenzivni radovi koji se provode na njezinu uređenju i rekonstrukciji nakon čega ćemo dobiti reprezentativan prostor – rekao je gradonačelnik dodajući kako na posebnost ovogodišnje manifestacije svakako utječu i epidemiološke mjere izazvane pandemijom koronavirusa.
– Unatoč spomenutim uvjetima koji su doveli u pitanje i mjesto i način održavanja jubilarnog 25. Solinskog kulturnog ljeta, nismo ustuknuli, željeli smo pokazati da je njegovanje kulturne baštine neizmjerno važno u razvoju našeg grada – poručio je gradonačelnik upućujući zahvalu organizatorima, Javnoj ustanovi u kulturi »Zvonimir« Solin na čelu s ravnateljem Tonćem Ćićerićem i solinskoj Turističkoj zajednici na čelu s direktoricom Jelenom Stupalo, te svim članicama i članovima kulturnih udruga koji daju svoj doprinos ovoj, ali i drugim priredbama koje se organiziraju tijekom cijele godine.

 

Manifestaciju je službeno proglasio otvorenom gradonačelnik Dalibor Ninčević

Image 1 of 6

U ovoj po mnogočemu iznimnoj glazbenoj večeri, uz Orkestar hrvatske ratne mornarice pod dirigentskim vodstvom mo. Tonća Ćićerića nastupili su solisti Uršula Najev i Marko Pecotić Peco te Klapa »Sv. Juraj« Hrvatske ratne mornarice. Programskom palicom vješto je upravljala Edita Lučić Jelić.
Intimni prostor »Bašte Gašpić«, koji za Solinjane ima posebno značenje, još jednom je zablistao punim sjajem, baš kao nekada u vrijeme starih plesnjaka koji su se održavali na ovom platou uz nastupe velikih estradnih imena toga vremena. Iznimni glazbeni doživljaj bio je istinska uvertira u niz glazbenih, dramskih, plesnih, likovnih i književnih događanja koji su našli svoje mjesto na programu ovogodišnjeg jubilarnog 25. Solinskog kulturnog ljeta.

M. B. J.

Novi broj Solinske Kronike

posljednji broj solinske kronike

Pratite nas

   Facebook

   RSS

   Newsletter

Zvonimir Solin Newsletter

Najvažnije vijesti u vašem email sandučiću