TEHNOLOŠKE NOVOSTI NA GOSPINU OTOKU – Gradsko oko svuda gleda

SOLINSKA KRONIKA 317, siječanj 2021.

Postavljeni stupovi s videonadzorom decentno se uklapaju u novu vizuru Gospina Otoka

Prasvetište na Gospinu Otoku uza sve novosti koje je doživjelo i starosti koje krije početkom godine postalo je bogatije za suvremena (smart city) rješenja videonadzora.
Naime na zemljištu u vlasništvu župe, odnosno nadbiskupije splitsko-makarske postavljeni su stupovi s najsuvremenijom opremom videonadzora kakve u zadnje vrijeme imamo priliku vidjeti na frekventnijim mjestima u našemu gradu.
Postavljeni videonadzor samo će one zlokobne u našemu društvu podsjetiti na vremena od prije četrdesetak godina kada su kraj mostova Gospina Otoka stajali živi »promatrači« i »brojači«, razni suradnici, a s ciljem predanoga vođenja računa o vjerničkomu životu solinskoga puka.
Uloga ovoga sustava zasigurno nije u brojenju vjernika, onih koji nedjeljom idu na pričest ili ne, iznosu milodara ili pak pridržavanju epidemioloških mjera. Postavljeni će sustav zasigurno u vrlo kratkom vremenu pokazati svoju svrsishodnost i funkcionalnost u smanjenju broja nedozvoljenih radnji i ponašanja kao što je naime slučaj i s ostalim djelovima našega grada koji su obogaćeni ovakvim suvremenim rješenjima.

GRAD SOLIN KOORDINIRAO RAD LOKALNIH SLUŽBI I UPLATIO POMOĆ ZA POTRESOM POGOĐENA PODRUČJA – Solinski puls velikog srca

SOLINSKA KRONIKA 317, siječanj 2021.

Grad je gradonačelnikovim zaključkom, a u dogovoru s predsjednikom Gradskoga vijeća Renatom Prkićem, donirao 100 tisuća kuna na poseban račun kojeg je otvorila Vlada RH u akciji »Pomoć za obnovu nakon potresa«

Snažan potres jačine 6.2 stupnjeva po Richteru koji je 29. prosinca pogodio središnji dio Hrvatske, točnije područje Sisačko-moslavačke županije, nanio je ogromnu štetu ovom području te ugasio sedam ljudskih života. Razorenoj Petrinji, Sisku, Glini, Hrvatskoj Kostajnici i brojnim selima Banovine u kojima su mnogi ostali bez krova nad glavom pohrlila je u pomoć cijela Hrvatska.
Solinski gradonačelnik Dalibor Ninčević već je sljedećeg dana održao sastanak s predstavnicima gradskih službi, Crvenoga križa, dekanom Solinskoga župnoga dekanata, članovima dobrovoljnih vatrogasnih društava i ravnateljima osnovnih škola te u ime svih izrazio sućut obiteljima stradalih, kao i svima onima koji su na bilo koji način pogođeni ovim devastirajućim potresom.
– Ujedinjeni u tuzi, mislima, ljubavi i molitvi prema stanovnicima potresom pogođenih područja upućujemo zahvalu svim udrugama i pojedincima koji su se odmah nakon vijesti o potresu organizirali i na Glorijetu prikupili hranu, odjeću i ostale potrepštine. Naši građani su kao i uvijek do sada pokazali ljubav i empatiju za one koji su preko noći ostali bez svega – rekao je gradonačelnik Ninčević ističući važnost koordinacijskoga djelovanja koje se odvija pod okriljem sustava Civilne zaštite, Crvenoga križa, javnih vatrogasnih postrojbi i ostalih žurnih službi.
Sukladno tome na području grada Solina je već 30. prosinca uspostavljeno središnje prikupljanje potrepština putem Crvenoga križa. Prva dva dana prikupljanje se odvijalo u prostorijama socijalne samoposluge i pučke kuhinje u Zvonimirovoj ulici, ali je već 2. siječnja, zbog potrebe većih prostornih kapaciteta, prebačeno u školsku-sportsku dvoranu pored Osnovne škole kraljice Jelene, u Ulici Put mira.
Uz to Grad je, zaključkom gradonačelnika, a u dogovoru s predsjednikom Gradskoga vijeća Renatom Prkićem, donirao 100 tisuća kuna na poseban račun kojeg je otvorila Vlada RH u akciji »Pomoć za obnovu nakon potresa«.
Upućena je i obavijest svima koji su voljni ustupiti mehanizaciju za odvoz potrepština i čišćenje ruševina, kao i stanove za smještaj ljudi koji su morali napustiti svoje domove, da se jave Stožeru civilne zaštite grada Solina, na broj: 095 442 4434, a isti će sve evidentirati i staviti na raspolaganje županijskom i nacionalnom stožeru.
– Kao narod prošli smo svašta kroz povijest, ali kad god je bilo najteže bili smo zajedno i iz svega izašli još jači, kao pojedinci, narod i zajednica. I sada ćemo uz veliko srce naših građana, i uz Božju pomoć, obnoviti i vratiti život u sve gradove i mjesta ponosne hrvatske Banovine – poručio je gradonačelnik Ninčević.
Veliko srce za Banovinu pokazale su i brojne kulturne, braniteljske i druge udruge s područja grada Solina koje su prikupljale pomoć i uručile je potresom pogođenim područjima.

GRADSKO DRUŠTVO CRVENOGA KRIŽA SOLIN

Kreiranje obiteljskih paketa

30 volontera s područja Splitsko-dalmatinske županije organizirano djeluju u Sisku i Petrinji

Gradsko društvo Crvenoga križa Solin intenzivno pomaže stanovnicima potresom pogođene Banovine pa su tako u samo dva tjedna od potresa čak pet puta posjetili ovo područje kako bi uručili prikupljene donacije građana te druge potrepštine poput dimnjaka i elemenata za dimnjake, vrijednih oko 50 tisuća kuna te najlon, pećice, plinske boce i agregate koje je donirala tvrtka »Cemex«, a uručena je i jedna kamp kućica osigurana u suradnji s općinom Klis.
– Svakako bih istaknuo značajne donacije naših građana koji su se uključili već prvoga dana tako da je u kratko vrijeme prikupljen čitav šleper prehrambenih proizvoda kojega smo već odvezli na potresom pogođeno područje – rekao je Željko Grubišić ravnatelj GD CK Solin.
– Donacije smo najprije prikupljali u pučkoj kuhinji i socijalnoj samoposluzi, ali se vrlo brzo pokazalo da nam je potreban daleko veći prostor tako da se prikupljanje u dogovoru s Gradom Solinom i Osnovnom školom kraljice Jelene nastavilo u školskoj sportskoj dvorani u Arapovcu. Prikupljene proizvode raspoređujemo po vrstama te tijekom narednih desetak dana planiramo kreirati obiteljske pakete »Vaš dar za pravu stvar« s osnovnim prehrambenim namirnicama i higijenskim potrepštinama koji će se dostavljati izravno pogođenim obiteljima – najavio je Grubišić.
– Akciji prikupljanja odazvao se i velik broj poduzetnika te tvrtki s područja grada Solina, posebno građevinara i prijevoznika koji su ustupili na korištenje dizalice, bagere, razne građevinske strojeve te kamione. Moram spomenuti i volontere, ljude velikoga srca koji su nam se od prvog dana stavili na raspolaganje. Sada smo došli u fazu kada su nam potrebne ciljane skupine volontera koji djeluju u sklopu žurnih službi tako da trenutačno imamo 30 volontera s područja Splitsko-dalmatinske županije koji organizirano djeluju u Sisku i Petrinji – izvijestio je ravnatelj GD CK Solin pozivajući sve one koji su u mogućnosti da se uključe u prikupljanje donacija koje još uvijek traje.

HUMANITARNA AKCIJA PRIKUPLJANJA IGRAČAKA DJEČJEG VRTIĆA »CVRČAK« SOLIN

Veliki dar od najmanjih

Ravnateljica Dječjeg vrtića »Cvrčak« Solin Anđela Biuk: – Igračkom i porukom podrške djeca pomažu svojim vršnjacima pokazujući kako su i oni uključeni u aktualna događanja te ih razumiju i doživljavaju u skladu sa svojom dobi

Dječji vrtić »Cvrčak« Solin pokrenuo je humanitarnu akciju prikupljanja igračaka za djecu s područja Banovine koju je krajem prosinca pogodio snažan potres. Akcija se održavala od 11. do 15. siječnja, ali kako najavljuju iz ove vrtićke ustanove, nastavit će se i dalje sukladno potrebama koje budu stizale s terena.
– Nakon nemilih događaja kojI su pogodili Sisačko-moslavačku županiju i mi smo se kao Ustanova odlučili na neki način uključiti u akciju prikupljanja pomoći te se rodila ideja o doniranju dječjih igračaka – rekla je ravnateljica DV-a »Cvrčak« Anđela Biuk napominjući kako djeca izrađuju i crteže te ispisuju poruke ljubavi i podrške.
– Djelatnici stručne službe vrtića sortirat će prikupljene igračke prema dobi kojoj su namijenjene, pakirati ih u prigodne vrećice s crtežima i porukama te ih predati volonterima na terenu koji će ih potom uručivati najmlađima s područja Banovine. Igračkom i porukom podrške djeca pomažu svojim vršnjacima pokazujući kako su i oni uključeni u aktualna događanja te ih razumiju i doživljavaju u skladu sa svojom dobi – rekla je ravnateljica Biuk napominjući kako je ovo samo početak velike akcije koja će se provoditi i dalje u koordinaciji sa stručnjacima na potresom pogođenom području.
– Plan nam je u suradnji s njima prikupljati one artikle za koje oni smatraju da su u tom trenutku najpotrebniji – najavila je ravnateljica.
Među mališanima koji su poklonili svoje igračke su i Gabrijela i Sara, polaznice vrtićke kuće »Tratinčica«.
– Neka djeca nemaju domove i igračke pa mi skupljamo za njih – objasnile su petogodišnja Gabrijela i šestogodišnja Sara potvrđujući kako i mali čin humanosti predstavlja neizmjerno mnogo za one koji su u potrebi.
»Nek’ svud ljubav sja, sve ljude neka spaja! Za nju živiš ti, za nju živim ja, nek’ cijeli svijet za ljubav zna!« – zapjevale su polaznice DV-a »Tratinčica« u ime svih malih solinskih srca ispunjenih ljubavlju i dobrotom.

NAKON DESETLJETNIH LAMENTIRANJA U SREDIŠTU SOLINA SRUŠENA RODNA KUĆA DON LOVRE KATIĆA – Solin kojega (više) nema!

SOLINSKA KRONIKA 317, siječanj 2021.

Nakon gotovo dvadeset godina otkako je kao jedno vrijeme i zaštićeni spomenik kulture dospjela u privatne ruke rodna kuća don Lovre Katića srušena je do temelja. Prizor koji neodoljivo podsjeća na jednu zagrebačku scenu u Erdoedyjevoj ulici i zgradu kojoj je »bilo suđeno da padne«

Ulaskom u novu godinu, od koje pak čitavi društvo nekim čudnom očekuje da valjda sama od sebe bude bolja od protekle u samomu središtu Solina simbolično je započelo novo razdoblje našega grada. Nakon gotovo dvadeset godina otkako je kao jedno vrijeme i zaštićeni spomenik kulture dospjela u privatne ruke rodna kuća don Lovre Katića srušena je do temelja. Prizor koji neodoljivo podsjeća na jednu zagrebačku scenu u Erdoedyjevoj ulici i zgradu kojoj je »bilo suđeno da padne«.
Iako odavno najavljeno, rušenje ove Solinjanima dobro poznate kuće na samome ulazu u središte Solina izazvalo je različite reakcije, negodovanja, hrabra prosvjedovanja po društvenim mrežama i prozivanja raznih subjekata u kulturno-društvenomu životu našega grada.
Temi don Lovrine rodne kuće, koja je objektivno govoreći desetljećima predstavljala ugrozu prolaznicima i prometu, a koju su na okupu držale jedino grane bršljana i glicinije, na stranicama našega mjesečnika posvetili smo nebrojeno mnoštvo članaka, radova, arhivskih fotografija, prijedloga…
Posebno se pritom ističe članak Petra Vulića iz svibnja godine 2004. »Popločana spomen-ploča« kojega je solinski »Zvonimir« izdao i kao izvanredno izdanje, a koji u konačnici (p)ostavlja pitanje; što uopće kultura može u srazu s nekulturom?
Sudbina Don Lovrine kuće istinski je simbol i opomena ovoga vremena našemu društvu. Simbol jer u sebi doista konkretizira zanemarivanje, zapuštanje i uništavanje baštine, opomena jer upućuje na gorku istinu da se do današnjega dana naš grad nije pobrinuo ni za (rodne) kuće Don Frane Bulića, Joze Kljakovića, Vjekoslava i Dalibora Paraća, nadbiskupa Ante Jurića…
Model možda i postoji pogledamo li Gašpinu mlinicu i Ćućinovu kuću na Amfiteatru koje je Grad otkupio, ostaje smo pitanje volje, želje i u konačnici svijesti.

POPLOČANA SPOMEN PLOČA: TEKST PETRA VULIĆA IZ SOLINSKE KRONIKE BR. 116., 15. SVIBNJA 2004.

Ode i don Lovrina kuća!

Rijetko čitam dnevni tisak, a još rjeđe splitsku Slobodnu Dalmaciju, i to iz osobnih razloga, a to je već d(r)uga priča.
U navedenoj novini 29. travnja, na str 18, u, također splitskoj Sveučilišnoj knjižnici, posve slučajno uočih naslov Kerum kupio rodnu kuću don Lovre Katića i još uvijek ne mogu doći sebi, a kamoli Tebi, štovani štioče! Prosto za poludit i/li za ne vjerovat!
Jest da mi živimo u društvu u kojem je više cijenjen nekakav nogoloptač (iz trećerazrednog seoskog nogometnog kluba) od kakvoga umjetnika, znanstvenog djelatnika ili pak (tamo nekog!) izuzetno nadarenog glazbenika, književnika, slikara…, ali da netko može kupiti rodnu kuću dragog mi (Vam i nam!) i Velikog (s velikim V!) najvećega ikada rođenog Solinjanina – don Lovre Katića i da nitko još ne uputi ni jednu jedinu prosvjednu riječ (i šutnja je odobravanje ove antologijske i povijesne kupnje!), to ja još nikako ne mogu shvatiti a kamoli (po)vjerovati!
Potpisnik ovih redaka, dapače, nema ništa, u ovom slučaju protiv Keruma, čak je i stalna i skoro svakodnevna mušterija u njegovim mnogobrojnim splitskim dućanima. Potpisnika, također, neimalo ne zanima porijeklo Kerumova novca, niti njegova skupocijena vozila, jahte, prodajna središta, hoteli, stambeni objekti (slikovito kazano – ne pamtim kad sam zadnji put vidio 100 kuna!) i ne želi(m) biti Keumov sudac istražitelj, jer ovaj tekst i nije napisan zbog njega (Keruma!), već zbog njih koji su se trebali oglasiti – ali nisu! Posebice ako su pročitali zbog čega je g. Kerum kupio ono što nije trebao, a niti smio kupiti. Ako pak g. Kerum i oni koji još uvijek mudro šute ne znaju tko je bio don Lovre, nek se izvole raspitati!
Kerum je don Lovrinu kuću kupio iz jednostavnog razloga, jer (citiram): Riječ je o nekim obiteljskim razlozima (zbog sestre Mare Sapunar koja stanuje tu pokraj sporne nam kuće!, op. P.V.), a u neposrednoj blizini već imam i jednu svoju manju trgovinu. Još ne znam što ću tu izgraditi i koja će biti buduća namjena građevine. Možda neki stambeno-poslovni objekt… Uostalom, to tek moram vidjeti są svojim stručnjacima budući da se zgrada nalazi u strogom centru grada!
I što reći na kraju!? Najbolje ništa! Lijepo se svi možemo (po)sramiti što se pred našim očima (možda smo svi mi ipak slijepi!?) za šaku dolara (ras)prodaje naša sveta baština. U ovom slučaju kupac je naš čovjek – Hrvat, koji će možda u nekim udućim vremenima (ot)kupiti i dičnu nam Salonu na čijem bi mjestu mogao podići svoj stambeno-poslovni kompleks, dakako, nakon što prethodno salonitansko kamenje odveze, tj. baci na gradskom smetlištu Karepovac.
S rušenjem ili prenamjenom don Lovrine rodne kuće nestat će i svijetli dio naše povijesti, ali i dio nas samih. I mi bi ovakvi, s ovakovim mentalnim sklopom, pošli tamo u neku Europu!
Nismo nimalo svjesni da ćemo (ras)prodajom svoje baštine (i najljepše zemlje na svijetu!), tek onda ući u Europu (kad LIJEPA NAŠA postane LIJEPA NJIHOVA!) ali ne kao njezin punopravni član već kao obični sužanj, kojega je za nikakve pare (ot)kupio tamo neki MMF ili pak njemu srodni i slični.
Ostat ćemo bez Doma i Domovine, isto kao što je i naš slavni don Lovre ostao bez svoje rodne kuće, tako će i mila mu braća Hrvati ostati bez rodnih im ognjišta!
Jest da su ovu spornu nam kuću mogle obnoviti nadležne nam institucije napravivši za početak u njoj povjesničarevu, svećenikovu i književnikovu spomen-sobu, pa makar u njoj bila samo jedna jedincata uglednikova (nam!) uokvirena slika, to bi za skromni početak možda bilo dosta, a ovako svi mi (don Lovrini štovatelji, Grad Solin, Republika Hrvatska, pa čak ni sami g. Kerum!) nismo dobili ništa…
Što bi (mi) na sve ovo rekao naš učeni don Lovre!? Ne znam! Povlačeći me za uho, vjerojatno bi kazao:
»Šuti, mali! Ništa ti ne znaš… Zar ti naš veli spli`ski i ervaski pisnik šjor Tonči Petrasov Marović nije lipo reka: … Ajde, ne troši lapiš!«
U praskozorju Splita, 11. svibnja A.D. 2004.

Petar VULIĆ

IZMJENE U SOLINSKOMU DOPRINOSU PROJEKTU »TEMPUS« IZ PREKOGRANIČNOGA PROGRAMA SURADNJE – Umjesto kina, obnova restorana

SOLINSKA KRONIKA 317, siječanj 2021.

Projektom je predviđeno uređenje polivalentnoga prostora namijenjenoga organizaciji edukacija, konferencija i društvenih događanja, a predviđeno je i uređenje ureda namijenjenih poticanju razvoja poduzetništva, odnosno za smještaj budućih »startupova«

Među brojnim projektima koji se provode pod okriljem Odjela za gospodarstvo, zaštitu okoliša i europske fondove Grada Solina nalazi se i projekt TEMPUS proizašao iz prekograničnog programa suradnje INTERREG Italija – Hrvatska 2014.-2020. Riječ je o projektu koji ima za cilj regeneraciju zapuštenih urbanih lučkih područja uz poštivanje kulturne baštine i običaja zajednice, a njegovo predviđeno trajanje je od 1. siječnja 2019. do 30. lipnja 2022. Ukupna vrijednost TEMPUS-a iznosi 2.7 milijuna eura od kojih je 85 posto, odnosno 2.3 milijuna osigurano iz EU sredstava, a uz Solin u projekt su uključeni još gradovi Rijeka i Ravenna, Italija.
Prema prvim smjernicama projekta, predstavljenima u studenom 2019., Grad Solin je planirao provesti rekonstrukciju i opremanje zgrade nekadašnjega kina u Svetomu Kaju, međutim prema tvrdnjama Marijane Žižić, pročelnice Odjela za gospodarstvo, zaštitu okoliša i europske fondove, u međuvremenu je odlučeno da se umjesto ovoga objekta preuredi prostor nekadašnjega restorana »Zvonimir« smještenoga uz igralište solinskoga nogometnoga kluba u samom gradskom središtu.

Početkom provođenja projekta utvrđeno je da je prostor bivšega kina u Svetomu Kaju neadekvatan jer bi njegova rekonstrukcija i opremanje prvotno zahtjevale potpuno rušenje i obnovu

NK Solin i urbano lučko područje
– Prostor nekadašnjega kina u Svetom Kaju vrlo je derutan i njegova bi obnova bila poprilično zahtjevna, a projekt ne pokriva njegovo rušenje i ponovnu gradnju – objasnila je pročelnica Žižić dodajući kako je uz to za izmjenu plana bila presudna i lokacija. Naime, prostor nekadašnjeg restorana »Zvonimir« smješten iznad prostorija nogometnoga kluba primjereniji budućoj poslovnoj i društvenoj namjeni jer se nalazi uz uređeno parkiralište i smješten je u gradskomu središtu što olakšava komunikaciju s drugim institucijama.
– U tijeku je izrada projektne dokumentacije, nakon koje nas čeka raspisivanje javne nabave za izvođenje radova, a budući da se radi o adaptaciji postojećega objekta nije potrebno ishoditi građevinsku dozvolu – rekla je pročelnica.
Projektom je predviđeno uređenje polivalentnoga prostora namijenjenoga organizaciji edukacija, konferencija i društvenih događanja, a predviđeno je i uređenje ureda namijenjenih poticanju razvoja poduzetništva, odnosno za smještaj budućih »startupova«. Radovi će obuhvatiti i izmjenu instalacija u cijelom objektu, uključujući prostorije nogometnoga kluba te uređenje pročelja, a objekt bi trebao biti u funkciji do kraja 2021.
Svakako bih spomenula da je Grad uputio zahtjev Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost te zatražio sufinanciranje energetske obnove objekta, a dodatnu financijsku potporu pružit će i Županija splitsko-dalmatinska koja je osigurala određena sredstva namijenjena promociji pomorske baštine – rekla je pročelnica Žižić.

Motivacija lokalnih poduzetnika
Projektom TEMPUS obuhvaćeno je i postavljanje virtualne izložbe za sva tri grada uključena u projekt, dakle i grada Solina koji je u sklopu ove »online« prezentacije predstavio postojeća saznanja usredotočena na gospodarske aktivnosti solinske luke i grada kroz povijest uzimajući u obzir četiri čimbenika: protok materijala, kulture, tehnologije i ljudi. Cilj izložbe je inspirirati i motivirati lokalne poduzetnike na poslovne pothvate temeljene na uspješnim primjerima iz povijesti solinske luke.
Uz to poduzetnicima je upućen i poziv za sudjelovanje u mapiranju kulturnoga i kreativnog okruženja koje se provodi u okviru projekta. Prikupljeni podaci upotrijebit će se za izradu geo-lokalizirane karte iz različitih područja za svaki sektor unutar kulturnih i kreativnih industrija kako bi se definirala cjelokupna slika lokalnoga okruženja, fokusirajući se na potrebe, perspektive i dostupnost gospodarskih subjekata za suradnju.

ODRŽANA 27. SJEDNICA GRADSKOGA VIJEĆA – Funkcionalna civilna zaštita

SOLINSKA KRONIKA 317, siječanj 2021.

Sukladno predstavljenom financijskom planu za financiranje sustava civilne zaštite u 2021. predviđeno je izdvajanje od 2.3 milijuna kuna, dok bi se u 2022. i 2023. za istu namjenu izdvojilo po 2.2 milijuna kuna

Na početku 27. sjednice Gradskoga vijeća Solina, održane 21. prosinca vijećnici Nezavisne liste mladih predali su zahtjev da se u dnevni red uvrsti točka pod nazivom »Vranjic, mjesto koje hoće živjeti 21. stoljeće«, a ista bi obuhvaćala raspravu o gradnji alternativnoga izlaza iz Vranjica u slučaju ugroze, zatim raspravu o stanju u »Brodoremontu« i bivšem »Salonitu« te zahtjeve za praćenje realizacije projekata aglomeracije Split-Solin.
Gradonačelnik Dalibor Ninčević predložio je da se navedena točka uvrsti u dnevni red sljedeće sjednice kako bi se mogli pripremiti prikladni materijali potrebni za kvalitetnu raspravu. Predlagatelji su prihvatili odgodu.
Nakon rasprave o rebalansu proračuna za 2020. te izmjenama i dopunama programa naslonjenih na proračun, uslijedilo je predstavljanje zaključka o analizi stanja sustava civilne zaštite za 2020. i Plana razvoja sustava civilne zaštite Grada Solina za 2021. s financijskim planom za trogodišnje razdoblje, a predstavio ga je pročelnik Odjela za javne djelatnosti Darko Bilandžić. Sukladno predstavljenom financijskom planu za financiranje sustava civilne zaštite u 2021. predviđeno je izdvajanje od 2.3 milijuna kuna, dok bi se u 2022. i 2023. za istu namjenu izdvojilo po 2.2 milijuna kuna.
Pročelnica Upravnoga odjela za komunalne djelatnosti i upravljanje prostorom Sanja Samardžija predstavila je vijećnicima odluku o dodatnom osiguranju obročnoga plaćanja komunalnoga doprinosa na način da se uvede obveza dostavljanja bankovnoga jamstva za sve obveznike čija visina komunalnoga doprinosa prelazi 250 tisuća kuna. Vijećnici su ovaj prijedlog jednoglasno prihvatili.
Posljednja sjednica Gradskoga vijeća u 2020. zaključena je zahvalama i čestitkama svim vijećnicima i djelatnicima gradskih službi, a uputili su ih predsjednik Gradskoga vijeća Renato Prkić i gradonačelnik Dalibor Ninčević.

IZVJEŠĆE O REALIZACIJI PROJEKATA HRVATSKIH CESTA I ŽUPANIJSKE UPRAVE ZA CESTE

Stotine cestarskih milijuna

Hrvatske ceste na području grada Solina kroz četiri kapitalna projekta u cestovnu i popratnu infrastrukturu ulažu preko 255 milijuna kuna, a Županijska uprava za ceste pak kroz nekoliko svojih projekata u solinsku infrastrukturu ulaže preko 4 milijuna kuna, ulaganjima pak i dinamikom radova ŽUC-a Grad Solin je izričito nezadovoljan

Izgradnjom novih nadvožnjaka na Širini Solin će u potpunosti dobiti vizuru tranzitnoga grada

Posljednja točka 27. sjednice Gradskoga vijeća odnosila se na izvješće o realizaciji projekata Hrvatskih cesta i Županijske uprave za ceste vezano uz prometnice na području grada Solina koje su u njihovoj nadležnosti.
U izvješću Hrvatskih cesta istaknuta su četiri projekta, a prvi na popisu je projekt izgradnje buduće rampe iz Splita prema naselju Priko vode te Mravincima i Kučinama, pored trgovačkog centra »Salona Mall«.
Za zahvat je ishođena lokacijska dozvola, a pokreće se postupak ishođenja građevinske dozvole. Raspisan je i postupak javne nabave radova čija procijenjenu vrijednost iznosi 10.5 milijuna kuna bez PDV-a. Rok za dostavu ponuda je 29. siječnja 2021.

Širina i Mravince
Na popisu je i projekt rekonstrukcije raskrižja Širina vrijedan 151 milijun kuna za kojega je dovršeno projektiranje, a u tijeku je ishođenje građevinske dozvole te postupak javne nabave.
Jedan od važnijih projekata svakako je i izgradnja prometnice Mravince – TTTS duljine oko 2.5 kilometra sa spojnim cestama kao jedne od dionica buduće obilaznice splitske aglomeracije. Za navedenu dionicu, procijenjenu na iznos od 65 milijuna kuna, ishođena je lokacijska dozvola kojom je zahvat podijeljen u šest faza. Uskoro će biti podnesen zahtjev za građevinsku dozvolu, a u tijeku je postupak javne nabave za ugovaranje radova. Rok za dostavu ponuda je 20. siječnja 2021.
U tijeku je i postupak javne nabave radova na izgradnji zapadne rampe iz smjera Solina na Ulicu Zbora narodne garde. Projektiranje izgradnje rampe s kolnika DC8 na zapadni servisni kolnik, neposredno iz čvorišta s Ulicom Domovinskoga rata je gotovo dovršen, a zahtjev za izdavanjem građevinske dozvole je u pripremi. Procijenjena vrijednost radova iznosi 29 milijuna kuna bez PDV-a, a rok za dostavu ponuda je 29. siječnja 2021.

Grad nezadovoljan ŽUC-om
Predstavljeno je ovom prilikom i izvješće Županijske uprave za ceste o statusu njihovih projekata na području grada Solina. Najvažniji projekt, kako ističu u svom izvješću, je rekonstrukcija županijske ceste 6253 u koju spada i Ulica kneza Trpimira. U listopadu 2020. prikupljeni su posebni uvjeti svih javnopravnih tijela kroz postupak e-konferencije, a potpisan je i ugovor s Gradom Solinom o suradnji na projektu kojim će biti obuhvaćena i izgradnja javne rasvjete na mjestima na kojima je nema te rekonstrukcija postojeće. Početkom 2021. očekuje se dobivanje lokacijske dozvole za ovaj projekt.
Što se tiče ostalih tekućih projekata u pripremi je rekonstrukcija Ulice put Majdana, uključujući i dio prema izvoru Jadra, te rekonstrukcija Ulice don Frane Bulića, a ukupno ulaganje u projektnu dokumentaciju trebalo bi iznositi oko 500 tisuća kuna.
Nadalje, ŽUC je u suradnji s Gradom Solinom i Muzejom hrvatskih arheoloških spomenika riješio imovinsko-pravne odnose te ishodio pravomoćnu građevinsku dozvolu za izgradnju odmorišta uz arheološki lokalitet Rižinice. Početak radova vrijednih oko 2 milijuna kuna s PDV-om predviđen je sredinom 2021.
Ono što nas očekuje u prvoj polovici 2021. je i sanacija kolnika županijske ceste prema Mravincima, vrijedna oko milijun kuna, a ove godine je u sanaciju iste prometnice uloženo oko 2 milijuna kuna.

Kanalizacija u potok
U tijeku je i završetak izgradnje oborinske kanalizacije u Matoševoj ulici na način da se ista Zoranićevom ulicom spaja u Mravinački potok. Vrijednost radova ŽUC-a je 500 tisuća kuna, a u sklopu istih radova zamijenit će se dotrajale vodovodne cijevi i EE instalacije. Hrvatske vode sanirale su postojeći propust i na taj način spriječile plavljenje uzvodnih parcela. HT će položiti nove instalacije, a EVN ogranak plinovoda. Ukupna vrijednost radova je milijun kuna.
Gardonačelnik Dalibor Ninčević iskazao je ovom prilikom nezadovoljstvo dinamikom ulaganja ŽUC-a u prometnice na području grada Solina te najavio kako će Grad inzistirati na većim ulaganjima.

VIJEČNIČKA PITANJA

Novosti pod solinskim suncem

Vijećnici su na sjednici Gradskoga vijeća kroz postavljena pitanja iskazali interes za spomenike na Gospinu Otoku i na Širini, pročistač na Izvoru Jadra, arheološke nalaze u Gradini i na prostoru novoga Kulturnoga centra. Upiti su nadalje išli u smjeru financiranja sportskih klubova, podizanja sigurnosti u prometovanju te vječnoga pitanja upravljanja Salonom

Vijećnik Marin Matijević (nezavisni) iznio je u sklopu vijećničkih pitanja inicijativu da se spomenik don Tugomiru Jovanoviću iz parka na ulazu u grad premjesti na prikladniju lokaciju na Gospinu Otoku, a izrazio je nezadovoljstvo i činjenicom da je spomenik don Frani Buliću, smješten na platou ispred nove solinske bazilike, pomaknut s dosadašnje pozicije i postavljen uza zid staroga solinskog groblja.
Osim toga zanima me s obzirom na rekonstrukciju raskrižja planira li se premjestiti Kristov kip postavljen na Širini – pitao je vijećnik Matijević.
Prema riječima predsjednika Gradskoga vijeća Renata Prkića inicijativu vezanu uz spomenik don Tugomiru Jovanoviću i don Frani Buliću trebalo bi iznijeti Splitsko-makarskoj nadbiskupiji koja je vlasnik spomenika, a kad je u pitanju spomenik Kristu već se razmišlja o novoj lokaciji na koju bi se isti mogao izmjestiti prije početka radova.

Arheološka su istraživanja u Gradini, lokalitetu koji je dosad bio parcijalno i slabo istražen trajala duže od projektom očekivanoga

Pročistač i EU projekt
Vijećnik Matijević zanimao se i za planiranu gradnju pročistača vode u Majdanu koji će biti u neposrednoj blizini projekta »Jadro izvor života«.
– Zanima me kako će se budući objekt uklopiti u ovaj prostor te hoće li se paralelno raditi i na proširenju prometnice do Izvora – pitao je vijećnik.
Pročelnica Odjela za gospodarstvo, zaštitu okoliša i europske fondove Marijana Žižić pohvalila je VIK-ov projekt pročistača koji će se izgledom odlično uklopiti u postojeći prostor.
– Pročistač bi sukladno planovima trebao biti dovršen do kraja 2021. ili početkom 2022., a već smo kontaktirali ŽUC i pokušali dogovoriti da se njihovi radovi usklade s radovima na pročistaču – odgovorila je pročelnica Žižić.
Posljednje pitanje vijećnika Matijevića odnosilo se na arheološka istraživanja u Gradini i na prostoru budućega Kulturnog centra, točnije zanimalo ga je hoće li zbog istraživanja doći do većega odstupanja od predviđenih rokova realizacije projekata.
– Arheološka istraživanja na obje lokacije su dovršena. Za prostor na kojem je planirana gradnja Kulturnog centra već smo dobili izvješće, a ovih dana očekujemo i izvješće vezano uz istraživanja u Gradini koje je provodio Arheološki muzej iz Splita. Istraživanja u Gradini trajala su duže od očekivanog, a i projekt je u konačnici trebalo prilagoditi novim nalazima. Na prostoru budućega Kulturnog centra očekuju nas dodatna geotehnička sondiranja radi zaštite arheoloških nalaza koja će se dijelom prezentirati u sklopu budućega objekta – najavila je pročelnica Žižić.

Sredstva za sportske klubove
Vijećnik Vedran Duvnjak (NLM) zatražio je da mu se pisano dostave popisi svih građevnih i negrađevnih čestica u vlasništvu Grada, a osim toga komentirao je kriterije prema kojima Solinska zajednica sportova dodjeljuje sredstva klubovima.
– Događa se da se iz proračuna financiraju i neke udruge koje su registrirane u Solinu, ali fizički djeluju u Splitu. Smatram da to nije u redu – poručio je vijećnik Duvnjak.
– Kriterije za dodjelu sredstava sportskim klubovima donose tijela Sportske zajednice u koja su uključeni predstavnici svih klubova, a ista se donose sukladno propisanim zakonima – rekao je gradonačelnik Dalibor Ninčević dodajući kako je Grad sukladno zakonu dužan osigurati djelovanje klubova u drugim sredinama ukoliko oni u svom gradu nemaju uvjete potrebne za sport kojim se bave.

Za sigurniji promet
Vijećnika Davora Mikasa (Bolji Solin) zanimalo je planira li Grad postaviti video nadzor kojim bi se kontroliralo poštivanje ograničenja brzine na pojedinim prometnicama te samim tim izbjeglo postavljanje »ležećih policajaca«.
– U planu je izrada prometnoga elaborata koji bi regulirao postavljanje spomenutoga video nadzora jer smo sukladno zakonu u obvezi u roku od deset godina postojeće »ležeće policajce« u potpunosti ukloniti ili ih zamijeniti gumenim uspornicima – odgovorila je pročelnica Odjela za komunalne djelatnosti i upravljanje prostorom Sanja Samardžija.
Vijećnik Ivan Andabak (NLM) zanimao se za dinamiku izrade Plana upravljanja Salonom kao i za financijska ulaganja grada u taj projekt.
– Ovih dana smo održali »online« konferenciju s predstavnicima svih institucija uključenih u projekt te napravili kvalitetnu analizu trenutnoga plana upravljanja Salonom. Na proljeće bismo trebali imati novi Plan koji će uključivati sve dobre segmente postojećega Plana te razraditi sve nedostatke koje smo u međuvremenu utvrdili – odgovorio je gradonačelnik dodajući kako bi Grad za ovaj projekt trebao izdvojiti oko 180 tisuća kuna.
Vrijeme rezervirano za pitanja zaključio je vijećnik Goran Milavić (NLM) koji je zatražio da mu se dostavi pisani odgovor vezan uz rješavanje granica grada Solina i općine Klis.

 

 

ODRŽANA 26. SJEDNICA GRADSKOGA VIJEĆA – Od studentskog grada do zgrada

Solinska kronika 316, 15. prosinca 2020.

Zadnja točka dnevnoga reda odnosila se na stavljanje izvan snage projekta izgradnje studenskih sadržaja na predjelu Klanac u Solinu kojeg je Gradsko vijeće u suradnji sa Sveučilištem u Splitu usvojilo u listopadu 2016., a od kojega je Sveučilište odustalo. Budući da je riječ o atraktivnom zemljištu Grad je odlučio raskinuti spomenuti ugovor i krenuti s novim planiranjima

Osim o temeljnom financijskom dokumentu, proračunu Grada za 2021., solinski gradski vijećnici na 26. su sjednici održanoj 11. prosinca između ostaloga raspravljali i o godišnjemu planu i programu rada Dječjega vrtića »Cvrčak« za pedagošku 2020./’21. godinu.
DV »Cvrčak« uz grad Solin obuhvaća i općine Klis, Muć i Dugopolje te u svom sastavu ima 19 objekata i 48 odgojnih skupina, a ukupan broj obuhvaćene djece u ovoj pedagoškoj godini je 1035, od čega 830 u vrtićima koji pripadaju gradu Solinu – izvijestila je ravnateljica ustanove Anđela Biuk.
– Tijekom tekuće pedagoške godine, koja je kao i prethodna obilježena pandemijom Covid-19, posebno se vodi računa o sprječavanju i suzbijanju širenja virusa te načinu organizacije rada u ovim izvanrednim uvjetima – rekla je ravnateljica koja je u svom izvješću navela sve detalje vezane uz uvjete i način rada u svim vrtićkim kućama.

Problemi s otpadom
Pročelnica Odjela za komunalne djelatnosti i upravljanje prostorom Sanja Samardžija predstavila je vijećnicima Program građenja komunalne infrastrukture na području Grada Solina za 2021. vrijedan preko 17 milijuna kuna, a potom i Program održavanja, za kojeg će se izdvojiti više od 13 ipo milijuna kuna.
Vijećnici su i ovom prilikom istaknuli potrebu zapošljavanja većega broja komunalnih redara zbog učestale pojave formiranja nelegalnih odlagališta koja će se, najavila je pročelnica, kontrolirati i videonadzorom. Tako je u sklopu programa održavanja komunalne infrastrukture predviđeno izdvajanje od 225 tisuća kuna za projektnu dokumentaciju te nabavku opreme za videonadzor.

Sasvim neočekivano područje Klanca uz sami Arheološki park Salone dobit će novu namjenu

Kulturi više nego sportu
Vijećnicima su predstavljeni i programi javnih potreba u sportu, i kulturi te program socijalne skrbi za 2021., a više detalja o njima iznio je pročelnik Odjela za javne djelatnosti Darko Bilandžić.
Sveukupna sredstva namijenjena za sport u narednoj godini planirana su u iznosu od preko 5 milijuna kuna od kojih je nešto više od 3 milijuna predviđeno za financiranje Solinske zajednice sportova, a 1.7 milijuna za sufinanciranje sportskih udruga od posebnog interesa, točnije Nogometnog kluba »Solin«, 1.4 milijuna kuna, i Streljačkog društva »DC Solin«, 365 tisuća kuna.
Izdvajanja za kulturu u 2021. planirana su u iznosu od 7.3 milijuna od kojih je nešto više od 3 milijuna predviđeno za rad JUUK »Zvonimir«, a 2.7 milijuna za rad Gradske knjižnice Solin.
Za program socijalne skrbi Grad planira izdvojiti čak 9.1 milijun kuna od kojih se preko 4 milijuna odnosi na financiranje programa socijalnih mjera namijenjenih obiteljima koje skrbe o djeci i mladima. Jedna od novosti u 2021. odnosi se na proširenje mjera iz programa socijalne zaštite građana starije dobi kojima bi se u 2021. po prvi puta isplatile uskrsnice, po istim kriterijima po kojima se već godinama isplaćuju božićnice.
Na dnevnom redu 26. sjednice Gradskoga vijeća našla se i odluka o donošenju Plana djelovanja Grada Solina u području prirodnih nepogoda za 2021., a predstavio ju je Rade Pehar, predstavnik tvrtke »Alfa Atest« d.o.o.
Vijećnici su usvojili i prijedlog zaključka o djelomičnom oslobađanju od plaćanja komunalnoga doprinosa Dom zdravlja Splitsko-dalmatinske županije i Ljekarne splitsko-dalmatinske županije vezano uz planirani objekt u kojem će se smjestiti novi prostor ljekarne i dodatnih ordinacija Doma zdravlja. Objekt će se graditi pored solinskoga Doma zdravlja, a prije spomenuti obveznici ovom se odlukom oslobađaju 40 posto utvrđene visine komunalnoga doprinosa, odnosno dužni su platiti nešto više od 160 tisuća kuna što predstavlja 60 posto od ukupnog iznosa.
Zadnja točka dnevnog reda odnosila se na stavljanje izvan snage projekta izgradnje studenskih sadržaja na predjelu Klanac u Solinu kojeg je Gradsko vijeće u suradnji sa Sveučilištem u Splitu usvojilo u listopadu 2016.
Ugovor je potpisan u vrijeme kada je rektor Sveučilišta bio prof. dr. sc. Šimun Anđelinović, u međuvremenu je došlo do promjene na čelu Sveučilišta, a iz razgovora s novim rektorom prof. dr. Draganom Ljutićem zaključili smo da je Sveučilište odustalo od plana izgradnje studenskog kampusa na ovom prostoru. Budući da je riječ o atraktivnom zemljištu Grad je odlučio raskinuti spomenuti ugovor i krenuti s novim planiranjima – objasnio je predsjednik Gradskoga vijeća Renato Prkić.

PLAN RADA, PRIHODA I RASHODA GRADSKE KNJIŽNICE SOLIN ZA 2021.

Prilagodba novim uvjetima

Knjižnica će u 2021. pokrenuti uslugu posudbe e-knjige i pružiti svojim korisnicima oko 500 naslova koji bi im putem pametnih telefona, tableta i računala

Novi ravnatelj Gradske knjižnice Solin Ivan Peroš upoznao je gradske vijećnike s Programom rada ove ustanove te planom prihoda i rashoda za 2021.
Jedan od važnih segmenata rada Gradske knjižnice odnosi se na nabavu knjižnične građe za koje se u 2021. planira utrošiti 230 tisuća kuna od kojih će se 100 tisuća financirati sredstvima Ministarstva kulture, 120 tisuća osigurat će Grad Solin, a Knjižnica će izdvojiti 10 tisuća kuna vlastitih sredstava.
Novost uz knjižnične usluge i programe je planirano pokretanje posudbe e-knjige, a o važnosti pružanja ovakve usluge korisnicima najbolje govori aktualna situacija s pandemijom koronavirusa zbog koje su knjižnice u određenom periodu bile prisiljene obustaviti rad s korisnicima. Osim toga, četvrtinu članova GK Solin čine mladi korisnici koji veliki dio svoga vremena provode u virtualnomu svijetu pa bi uvođenjem e-knjiga Knjižnica doprla i do puno većega broja mladih nego što to može trenutačno, a uz puno manje troškove i ljudske resurse.
Slijedom navedenog GK Solin će u 2021. pokrenuti uslugu posudbe e-knjige i pružiti svojim korisnicima oko 500 naslova koji bi im putem pametnih telefona, tableta i računala bili dostupni u bilo kojem trenutku i na bilo kojem mjestu.
Peroš je najavio i brojne druge aktivnosti koje bi trebale unaprijediti rad solinske Knjižnice poput projekta »Volonterstvo u Knjižnici« kako bi se osobama koje zbog fizičke nepokretljivosti ili drugih tjelesnih ograničenja nisu u mogućnosti osobno doći do Knjižnice knjige dostavile na kućnu adresu, a najavio je i pokretanje novih radionica, »Škole filozofije« i »Škole robotike«, koje bi se uz već postojeće radionice glume, pjevanja i crtanja, odvijale pod okriljem Knjižnice.
Ravnatelj Peroš predstavio je i financijski plan ustanove za 2021. prema kojem bi i prihodi i rashodi iznosili preko 2.7 milijuna kuna.

PREDSTAVLJEN PROGRAM RADA I RAZVOJA JAVNE USTANOVE U KULTURI »ZVONIMIR« SOLIN

Kultura i obrazovanje

Prihodi »Zvonimira« u 2021. planirani su u iznosu od većem od 3.1 milijun kuna

Vijećnicima je u sklopu 26. sjednice predstavljen Program rada i razvoja Javne ustanove u kulturi »Zvonimir« Solin s financijskim planom za 2021., a predstavio ga je ravnatelj Ustanove Tonći Ćićerić.
Rad JUUK »Zvonimir« odvijat će se kao i do sada, na više programskih područja koji obuhvaćaju glazbeni, kazališni, izložbeno-galerijski i izdavački program, zatim program restauratorske radionice, edukacijski program i suradnju na projektima u kulturi, infrastrukturni program, razvoj ljudskih resursa i radnih uvjeta te program pružanja tehničke potpore.
Posebno su istaknuta dva izdavačka projekta koja imaju namjeru očuvanja i prezentacije bogate solinske glazbene baštine. Tako će se u prvom polugodištu 2021. izdati knjiga s tematikom profane vokalne tradicije, a u drugom polugodištu u suradnji s Institutom za etnologiju i folkloristiku u Zagrebu i Udrugom »Pjevana baština« iz Zagreba multimedijalno izdanje o solinskom glagoljaškom pučkom crkvenom pjevanju koje će se sastojati od monografije te pratećih audio i dokumentarnih video zapisa na CD i DVD medijima.
Nadalje, uz niz postojećih suradnji vezanih uz provedbu edukacijkog programa i projekata u kulturi, JUUK »Zvonimir« je potpisao ugovor o suradnji s Katedrom za klasičnu arheologiju Odjela za arheologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu kroz kojega će se realizirati niz aktivnosti s ciljem prezentacije solinske povijesne i kulturne baštine – rekao je ravnatelj Ćićerić dodajući kako su prihodi Ustanove u 2021. planirani u iznosu od većem od 3.1 milijuna kuna što je za 14 posto više u odnosu na prethodnu godinu, a isti iznos planiran je i na rashodovanoj strani.

PREDSTAVLJEN I USVOJEN PRORAČUN GRADA SOLINA ZA 2021. – Povećanje od 6 milijuna kuna

Solinska kronika 316, 15. prosinca 2020.

Zbog kašnjenja na izgradnji dječjega vrtića/škole Priko vode i poslovnoga centra Rupotina u 2020. neće se povući svih 15 milijuna kuna kredita »OTP banke« nego će se dio kredita u iznosu 2.3 milijuna povući do kraja veljače 2021. i to 1.3 milijuna za projekt vrtića/škole, a milijun kuna za poslovni centar Rupotina

Dovršetak izgradnje i uređenja novoga Vrtićkoga centra u naselju Priko vode prolongiran je za prve mjesece 2021.

Solinski gradski vijećnici usvojili su prijedlog konsolidiranog proračuna Grada za 2021. temeljem kojega su planirani prihodi u iznosu od 167.1 milijun kuna što u odnosu na prihode planirane izmjenama i dopunama proračuna za 2020. predstavlja povećanje od 6 milijuna kuna.
Prijedlog konsolidiranog proračuna za narednu godinu s projekcijama za 2022. i 2023. predstavio je gradonačelnik Dalibor Ninčević koji je u obrazloženju između ostaloga istaknuo kako se najviše smanjuju prihodi u stavci zaduživanja i to za 19.6 milijuna kuna.
– U 2020. planirali smo 22 milijuna kuna primitka od zaduživanja od kojih 15 milijuna čini kredit »OTP banke«, a 7 milijuna beskamatni zajam iz Državnoga proračuna – rekao je gradonačelnik ističući kako se u 2021. ne planira novo zaduživanje.
Zbog kašnjenja na izgradnji dječjega vrtića/škole Priko vode i poslovnoga centra Rupotina u 2020. nećemo povući svih 15 milijuna spomenutoga kredita »OTP banke« nego ćemo dio kredita u iznosu 2.3 milijuna povući do kraja veljače 2021. i to 1.3 milijuna za projekt vrtića/škole, a milijun kuna za poslovni centar Rupotina.

Više EU sredstava
Najviše se u odnosu na 2020. povećava stavka pomoći iz inozemstva i od subjekata unutar općega proračuna i to za 17.7 milijuna kuna.
Prema riječima gradonačelnika prvi razlog je povećanje prihoda od EU sredstava u 2021. Naime u 2020. EU sredstva su planirana u iznosu od 25.7 milijuna, a u 2021. u iznosu preko 32 milijuna, što predstavlja povećanje od 6.3 milijuna kuna.
– Drugi razlog su veće planirane pomoći iz Državnoga i županijskoga proračuna, Fonda za zaštitu okoliša i Županijske uprave za ceste. Tako su za izgradnju i opremanje škole Priko vode planirana sredstva Splitsko-dalmatinske županije u iznosu od 6.1 milijun kuna – rekao je gradonačelnik navodeći i treći razlog povećanja.
On se temelji na novoj odredbi o fiskalnom izravnanju prema kojem će Grad Solin u 2021. ostvariti pravo na pomoć iz Državnoga proračuna u iznosu od gotovo 7 ipo milijuna kuna.

Smanjenje prihoda
Najveće smanjenje prihoda u odnosu na 2020. bilježi se u stavci prihoda od poreza i to za 1.7 milijuna kuna, pri tom je uzeto u obzir da se od sljedeće godine zbog izmjena i dopuna Zakona o porezu na dohodak snižavaju porezne stope poreza na dohodak s 24 na 20 posto i s 36 na 30 posto. S ciljem kopmenzacije pada poreznih prihoda mijenja se i zakon o financiranju jedinica lokalne i područne samouprave. Osim toga kod formiranja ove stavke uzela se u obzir i aktualna situacija u gospodarstvu izazvana pandemijom korona virusa koja bi se, prema očekivanjima, u sljedećoj godini ipak mogla ublažiti.
Rashodi konsolidiranog proračuna za 2021. planirani su na način da budu veći od planiranih prihoda za 6.7 milijuna kuna odnosno za iznos procijenjenoga viška prihoda Grada Solina od 6.5 milijuna kuna i procijenjenoga viška prihoda JUUK »Zvonimir« za 225 tisuća kuna iskazan na dan 31. prosinca 2020. Sukladno navedenom planirani rashodi u 2021. iznose 173.8 milijuna i veći su od rashoda u 2020. za 11.8 milijuna kuna.

Povećanje rashoda na EU projektima
Najviše se povećavaju rashodi poslovanja i to za 6.8 milijuna kuna, a isti se odnose na EU projekt »Ljetne pozornice Splitske aglomeracije« prema kojim će Grad Solin u 2021. dio dobivenih sredstava prebaciti na partnere u projektu.
Smanjuju se i rashodi za zaposlene, za 118 tisuća kuna, jer se tijekom 2021. završava EU projekt »Solin za sve« i »Unaprijeđenje usluge predškolskog odgoja«, a plaće zaposlenih na tim projektima bile su uključene u ukupnu masu plaće.
Smanjenje ovoga rashoda bilo bi još veće da u 2021. nije predviđeno povećanje osnovice za obračun plaća. Naime, osnovica za obračun plaća korisnika proračuna utvrđena je u visini minimalne bruto plaće koja je u 2020. iznosila 4.062,51 kune, a odlukom Vlade RH visina minimalne bruto plaće u 2021. iznosit će 4.250,00 kuna.
U 2021. se povećavaju i izdaci za otplatu primljenih zajmova jer Grad treba vratiti 6.5 milijuna kuna beskamatnog zajma uzetog iz Državnog proračuna koji se koristio za povrat godišnjeg obračuna poreza i prireza na dohodak.
Oporbeni vijećnici, »Bolji Solin« i Nezavisna lista mladih, predložili su čitav niz amandmana vezanih uz preraspodjelu proračunskih sredstava, a prihvaćen je samo jedan pristigao od strane NLM-a.
Riječ je o smanjenju stavke za intelektualne usluge za 55 tisuća kuna koje bi se usmjerile na uređenje dječjega igrališta na prostoru Mjesnog odbora Kučine.
Svi ostali amandmani su uz detaljno obrazloženje odbijeni.
Proračun Grada Solina za 2021. usvojen je s dvanaest glasova za i devet glasova protiv.

GRADONAČELNIK DALIBOR NINČEVIĆ O GRADSKOMU FINANCIJSKOM PLANU ZA 2021.

Razvojni proračun

Dobivena je građevinska dozvola za uređenje »Glorijeta« pa u Gradu početkom sljedeće godine očekuju početak radova. Uz to je dobivena građevinska dozvola i za II. fazu projekta »Jadro izvor života«

– Financijski plan Grada za 2021. je ambiciozan, ali ostvariv – rekao je gradonačelnik Dalibor Ninčević komentirajući proračun za narednu godinu.
– Već sam tijekom predstavljanja proračunskih stavki rekao kako u ovim teškim vremenima i situaciji uzrokovanoj pandemijom virusa Covid-19 nije jednostavno planirati prihode. Unatoč tome smatram kako slobodno možemo reći da je ovaj proračun optimističan, ali i realan – rekao je gradonačelnik dodajući kako najveću stavku unutar proračuna predstavljaju investicije za koje je kroz razne gradske odjele predviđeno oko 62 milijuna kuna te da je stoga proračun za 2021. iznad svega razvojan.
– Najvažniji projekti koje ćemo realizirati u sljedećoj godini su dovršetak i otvaranje vrtićkog centra Priko vode, krajem siječnja ili početkom veljače sljedeće godine, zatim nastavak kontinuiranih radova na izgradnji Poslovnog centra Rupotina u kojem bi početkom sljedeće pedagoške godine otvorili novi vrtić i javne sadržaje namijenjene građanima. Tu je i dovršetak uređenja ljetne pozornice Gradina, projekta kojeg su obilježili zahtjevni arheološki radovi, ali koji će sasvim sigurno biti zaključen do početka Kulturnog ljeta 2021. – najavio je gradonačelnik obznanujući ovom prilikom skori početak radova na još jednom važnom projektu.
– Moram istaknuti da smo ovih dana dobili građevinsku dozvolu za uređenje »Glorijeta« tako da početkom sljedeće godine očekujemo početak radova. Uz to dobivena je građevinska dozvola i za II. fazu projekta »Jadro izvor života« te uskoro krećemo s raspisivanjem javne nabave – rekao je gradoančelnik osvrćući se i na one projekte koji unatoč višegodišnjim planiranjima još uvijek nisu realizirani, u prvom redu izgradnju infrastrukture i prometnica.
– Uglavnom je riječ o razlozima objektivne prirode, sporosti u izdavanju građevinskih dozvola i dugotrajnom rješavanju imovinsko-pravnih odnosa. Moram reći da smo konačno riješili pitanja važnih prometnica koje vode do osnovnih škola. Tu bih prije svega istaknuo Ulicu Svetog Nikole i Dudini u Svetom Kaju pored OŠ Vjekoslava Paraća te Kliški put pored OŠ don Lovre Katića, a vjerujem da ćemo sljedeće godine krenuti i s uređivanjem Ulice braće Radić od križanja s Ulicom Ante Starčevića do OŠ kralja Zvonimira – istaknuo je gradonačelnik osvrćući se i na prozivke vijećnika vezano uz izgradnju POS-ovih stanova na području grada Solina.
– Grad je prepoznao vrijednost ovoga projekta te osigurao vrlo vrijedno i atraktivno zemljište kao i kompletnu infrastrukturu. Riječ je o planu izgradnje 16 stanova na području Mjesnog odbora Sveti Kajo za koje je već proveden javni poziv i napravljena rang lista. Nažalost nakon tri provedena natječaja za izvođenje radova svaki put su stigle ponude koje su za tri do četiri milijuna kuna veće od procijenjene vrijednosti. Gradsko vijeće bi u ovom slučaju trebalo odlučiti hoće li Grad svojim proračunskim sredstvima pokriti tu razliku – objasnio je gradonačelnik.
Jedno od njegovih obrazloženja odnosilo se i na pitanja oporbenih vijećnika vezana uz financiranje Nogometnog kluba Solin koje je, prema njegovim riječima, transparentno kao i financiranje svih drugih sportskih klubova koji su pod okriljem Solinske zajednice sportova te su vijećnicima već predstavljeni kriteriji prema kojima se određuje visina iznosa za svaki pojedini klub.
– Na kraju bih još jednom istaknuo kako nas očekuje težak i zahtjevan posao u ostvarivanju prihoda, ali vjerujem da ćemo realizacijom brojnih projekata i programa život u našem gradu podići na još kvalitetniju razinu – poručio je gradonačelnik.

 

OBILJEŽENA OBLJETNICA PREMINUĆA ANTONA RAČIĆA – Solinski admiral

Predstavnici Javne ustanove u kulturi Zvonimir Solin položili su 15. studenoga na starom solinskom groblju cvijeće na grob admirala Antona Račića, jednog od najznačajnijh građana Solina u razdoblju prve polovice 20. stoljeća, povodom 87. godišnjice njegove smrti.

Admiral Anton Račić oko godine 1906. pred odlazak u mirovinu

Anton Račić, višestruko odlikovani kontraadmiral Austro-ugarske ratne mornarice i istaknuti stručnjak za torpedne sustave, nakon blistave mornaričke karijere svoje je umirovljeničke dane, zajedno sa suprugom i sinovima, proveo u Solinu u kojem je u studenome 1933. umro i pokopan. Iako danas možemo samo pretpostaviti razloge zbog kojih je osoba poput njega po odlasku u mirovinu za život izabrala upravo Solin, tada zabačeno mjesto na periferiji velike Monarhije, nesumnjivo je da su Račićeva pojavnost i interakcija s vrlo uskim krugom tadašnjih uglednih Solinjana, koje su međusobno povezivali razina obrazovanja i društveni položaj, poput don Frane Bulića, dr. Mate Petrašića, dr. Marina Rika Ivića i njegove supruge prof. glasovira Estelle Ivić-Kuzmanić, dr. Martina Žižića i njegove supruge dr. Mire Žižić, ing. Mate Glavana i ljekarnika Mate Meneghella, redom studenta srednjoeuropskih sveučilišta od Beča i Praga pa do Graza, doprinijele stvaranju ozbiljnijih naznaka građanskog društva u Solinu između dva svjetska rata.

Nakon što je u ovogodišnjem 13. broju časopisa Tusculum jedan članak posvećen biografiji Antuna Račića, Javna ustanova u kulturi Zvonimir Solin u skoroj budućnosti planira postaviti multimedijalnu izložbu i izdati knjigu o njegovom bogatom životnom i profesionalom putu. Namjera je putem spomneutih aktivnosti potaknuti oživljavanje sjećanja na ovu pomalo zaboravljenu solinsku ličnost, kao i na ostale njegove suvremenike koji su, kao istaknuti intelektualci, svojim javnim djelovanjem obilježili solinsku povijest u prvoj polovici 20. stoljeća.

STRELJAŠTVO – SD DALMACIJACEMENT: WALTHER PRVE HRVATSKE LIGE U STRELJAŠTVU – Solinjani i Končarevci jedini u sve četiri elitne lige

Solinska kronika 316, 15. prosinca 2020.

Seniori »Dalmacijacementa« na pušci su predvođeni olimpijcem i najboljim sportašem Dalmacije, Petrom Goršom. Uz njega u ekipi nastupaju reprezentativci Marin Čerina i Josip Sikavica, te juniori Dorian Jure Sršen, Luka Jokić i Marin Šuća. Za očekivati je da će se ova ekipa do kraja lige boriti za prvo mjesto

Prva hrvatska liga je ove godine dobila međunarodnog sponzora, tvrtku »Walther« jednog od najvećih proizvođača streljačkoga sportskog oružja i streljačke sportske opreme, bogate njemačke tradicije duge preko 100 godina. Prva liga se organizira u četiri discipline i to: seniori puška, seniorke puška, seniori pištolj i seniorke pištolj.
SD »Dalmacijacement« iz Solina i zagrebački Končar, su jedini klubovi koji su se kvalificirali u sve četiri kategorije u 1. hrvatsku ligu.
Stanje nakon 2. kola 1. »Walther« hrvatske lige je slijedeće:
SENIORI PUŠKA: 1. Končar Zagreb 1786 19, 2. »Dalmacijacement« 18, 3. Bjelovar 1874 17 bodova.
SENIORKE PUŠKA: 1. »Dalmacijacement« 20 bodova, 2. Lokomotiva Rijeka 17, 3. Končar Zagreb 1786 17.
SENIORI PIŠTOLJ: 1. »Dalmacijacement« 20, 2. Osijek 1784 17, 3. Končar Zagreb 1786 16.
SENIORKE PIŠTOLJ: 1. Končar Zagreb 1786 20, 2. »Dalmacijacement« 18, 3. Osijek 1784 16.
– Seniori »Dalmacijacementa« na pušci su predvođeni olimpijcem i najboljim sportašem Dalmacije, Petrom Goršom. Uz njega u ekipi nastupaju reprezentativci Marin Čerina i Josip Sikavica, te juniori Dorian Jure Sršen, Luka Jokić i Marin Šuća. Za očekivati je da će se ova ekipa do kraja lige boriti za prvo mjesto. Seniorke predvodi reprezentativka i potencijalna olimpijka Marta Zeljković. Uz nju još nastupaju reprezentativke Amadea Urbas, Klara Milanović, te juniorke Rina Matešić, Lea Maslov i Dora Čilaš. Cure su uvjerljivo na prvom mjestu. Seniore na pištolju predvode reprezentativci Ante Krišto, Željko Posavec i Ivan Petričević, uz juniore Petra Spajića, Mirka Balića i Bruna Žunića, je za sada čvrsto na prvom mjestu. Seniorke na pištolju, predvođena olimpijkom Marijom Marović i reprezentativkom Mateom Omazić, koja je ove godine proglašena najboljom pištoljašicom Hrvatske, uz juniorke Vladku Čubelić, Anju Maslov i Annu Ćukušić, bori se za prve dvije pozicije – rekao je alfa i omega solinskoga kluba Siniša Vitez.
Treće kolo 1. hrvatske lige otkazuje se zbog situacije s covidom-19 i prolongira se na 9. siječnja 2021. u Osijeku.

IZ TISKA IZIŠAO TRINAESTI BROJ ČASOPISA ZA SOLINSKE TEME – Tusculum Felix

Drage Solinjanke i Solinjani, poštovani prijatelji!
Zdravstvena ugroza nas tjera na oprez pa nije uputno sastajati se u našemu Domu i porazgovarati o novom, trinaestom svesku Tusculuma, časopisa za solinske teme, koji je pred koji dan izašao iz tiska. Stoga ćemo ga predstaviti na međumrežju s nadom kako ćemo se uskoro opet sastajati uživo. Trinaesti svezak Tusculuma nastavlja svoje poslanje i donosi nove priloge rasvjetljavanju onoga što se događalo na ovom prostoru: 14 autora potpisuje 13 radova iz područja arheologije, povijesti, povijesti umjetnosti, povijesti arheologije. Protežu se od antike, preko srednjega vijeka do jučer. Te je radove usmjeravalo 18 recenzenata u 26 recenzija. Oni su ih i kategorizrali pa tako imamo 11 izvornih znanstvenih članaka i dva stručna članka.

Isejski akefalni kip u oklopu – prednja strana (snimila I. Jadrić-Kučan)

Dražen Maršić u izvornom znanstvenom članku Studije o isejskoj carskoj skupini (II) – Isejski lorikat iz Arheološkoga muzeja u Zagrebu govori o isejskom kipu u oklopu koji se čuva u Arheološkome muzeju u Zagrebu. Posebnu pažnju posvećuje tehnološkim karakteristikama skulpture, nošnje, oklopa i posebno, što je rijetko, upućuje na tragove polikromije. Boja nije očuvana, ali nakupine pigmenta su vidljive. Tragove boje autor prepoznaje na leđnom dijelu oklopa, pterigama kožnate podstave i njihovim vrpčastim završetcima. Uz vlastiti osvrt o mogućoj atribuciji i kritički prikaz ranijih interpretacija isejske carske skulpture u oklopu, važan je doprinos i usporedba i nova interpretacija odnosa s poznatim salonitanskim lorikatom koji se čuva u Americi. Dva su kipa različite impostacije, različite izvedbe kožnate podstave i dekora pteriga na zglob, a značajne su razlike i u izvedbi detalja tropeja. Zbog toga autor umjesto kvalifikacije o tropeju na isejskom kipu kao »replici« salonitanskoga predlaže novu – o dvije »verzije« istoga predloška u statuarnoj plastici ili skedi. S obzirom na slabiju kvalitetu izvedbe isejski kip mogao je biti izrađen u samoj Isi ili možda u Saloni.

Zaccarijina verzija natpisa prema rukopisu MN. Spal. Lib. n. III (F. A. Zacharia 1753, str. xiii, br. XIII)

Nikola Cesarik u izvornom znanstvenom članku Veterani qui militaverunt sub P. Memmio Regulo (ad CIL 3, 2028 = 8753) na jasan način razlaže čitanje jednoga, danas nažalost izgubljenoga natpisa iz Salone koji je nastao na samome početku vladavine cara Klaudija. Specifičnost natpisa je ta što se na njemu nalazi nekoliko podataka koji se mogu na različite načine tumačiti, a što je i navedeno u samome članku. Kako spomenik nije sačuvan, postoji nekoliko mjesta na natpisu koja pripadaju sferi domišljanja najizglednije interpretacije pa tako i autor donosi nekoliko vlastitih intervencija u lekciju natpisa. Pritom daje razložna objašnjenja, no ostaje činjenica da će neka mjesta na natpisu i dalje biti otvorena. Ta pak mjesta nisu od presudne važnosti za glavni doprinos ovoga članka, a taj je donesen u potpoglavlju koji nosi naziv Curam gerentibus. U njemu autor dokazuje da je najizglednije da su veterani V. Makedonske legije, koji su nekoć vojevali pod Publijem Memijem Regulom, odnosno legijskim primipilom Lucijem Precilijem Klementom Julijanom, osigurali sredstava za postavljanje ovoga spomenika u Saloni.

Ara posvećena Augustovu Numenu iz Narba (prema: K. A. Giunio 2013, str. 107, sl. 4)

Silvia Bekavac u izvornom znanstvenom članku Lex arae Dianae in Aventino na natpisu iz Salone piše o znamenitom solinskom natpisu CIL 3 1993, datiranom u 9. listopad 137. godine, na kojemu se pored imena dvojice salonitanskih magistrata pojavljuje i sintagma kojom se »ostali zakoni« vezani uz taj Jupitru posvećeni žrtvenik povezuju s onima »izrečenima uz žrtvenik Dijane na Aventinu«. Glavni je zaključak da solinski spomenik i pozivanje na Dijanu Aventinsku nemaju nikakvu poveznicu u njezinu kultu, već načinu na koji je podignut, prostorno organiziran i zakonima propisan tijek obreda koji će se vršiti u sklopu Jupitrova svetišta. Dijana se spominje samo iz razloga što su u njezinu hramu bili postavljeni zakoni na koje se u ovim natpisima referira, zbog čega je sasvim pogrešno povezivanje Dijaninih božanskih karakteristika s razlogom postavljanja posvetnih natpisa. S druge strane, ovo ukazuje na čvrstu povezanost središta i periferije – u ovom primjeru Rima i Salone – te potvrđuju činjenicu da institucije konstituirane u samom Rimu predstavljaju model municipalnom uređenju svake novonastale kolonije i municipija.

Žrtvenik posvećen Prijapu iz Salone (CIL 3, 8863, AMS A137)

U izvornom znanstvenom članku Epigrafski spoliji iz Zvonimirove ulice u Solinu Dino Demicheli kataloški obrađuje i potom analizira 18 epigrafskih spolija pronađenih 1992. tijekom zaštitnih arheoloških radova na istočnim gradskim fortifikacijama u današnjoj Zvonimirovoj ulici u Solinu. Među njima su od posebne znanstvene vrijednosti natpis posvećen rimskom bogu Prijapu, zatim nadgrobni natpis koji po prvi put u Dalmaciji spominje očuha (victricus). Nakon provedene višeslojne analize natpisa i spomenika autor zaključuje kako se na njima mogu pročitati imena 19 osoba čija dva gentilicija i tri kognomena do sada nisu zabilježena na rimskim natpisima iz provincije Dalmacije. Autor ustvrđuje odnose između komemoratora i preminulih, na osnovi onomastičke analize zaključuje da je najmanje deset osoba imalo građansko pravo, među ostalim osobama potvrđeni su i robovi. Spomenici se datiraju u vrijeme 2. i 3. stoljeća, što znači da pripadaju razdoblju podizanja ili obnove ovoga dijela gradskih fortifikacija.Upravo u njima autor s punim opravdanjem prepoznaje onaj dio Salone koji će u budućnosti dati nove i brojne kamene natpise.

Pavonazzeto brecciato (ZS)

Ivo Donelli u stručnom članku Vrste kamena otkrivene na trasi plinovoda u Solinu donosi klasifikaciju kamenih artefakta sa zaštitnih arheoloških istraživanja na gradilištu plinovoda u Ulici Stjepana Radića u Solinu. Određuje uzorke uspoređujući ih s referentnim uzorcima iz baze podataka Odsjeka konzervacije i restauracije kamena Umjetničke akademije u Splitu. Određuje naziv kamena, vrstu i kamenolome.

 

Današnje stanje spolija u Aljinovićevoj mlinici (snimio Jakov Teklić)

U izvornom znanstvenom članku Spolia u Gašpinoj i Aljinovićevoj mlinici u Solinu Nenad Cambi govori o dva rimska spolija uzidana u dvije od nekoliko preživjelih solinskih mlinica – nadgrobnoj steli u Gašpinoj mlinici i kipu komponiranu od muškoga tijela i ženske glave u Aljinovićevoj mlinici. Potonji nije nikada bio znanstveno valoriziran. Prvi spolium, monumentalna nadgrobna stela Prostinije Prokule i Faventine Delikate iz Trajanova doba, ugrađen je u Gašpinoj mlinici u Solinu poviše sjevernih vrata. Žena na lijevoj strani portretnoga polja nosi sofisticiranu frizuru koja podsjeća na one iz carske okoline (Plotina, Marcijana i Matidija), dok je djevojčica Delikata počešljana tako da oponaša mušku frizuru, ponajviše Trajanov portret decennalia tipa. Drugi spolium je kip uzidan u Aljinovićevu mlinicu. Na temelju dviju starih fotografija može se reći da je posrijedi novokomponirani kip. Tijelo je muškarca, a glava žene nešto većih dimenzija od ljudskih. Muškarac je odjeven u tuniku i togu. Na lomu vrata umetnuta je ženska glava. Njezina frizura je iz doba oko sredine 3. stoljeća ili nešto kasnije. Vlasnici mlinice su nedavno izvadili žensku glavu i umetnuli nakaznu gipsanu. Kako se obje mlinice nalaze na području salonitanskih istočnih nekropola oba spolija veoma vjerojatno potječu iz sepulkralnoga ambijenta, jer treba pretpostaviti da su nađena prigodom gradnje mlinica.

TD 157, p. 963

Michael Ursinus u izvornom znanstvenom članku Ottoman Çiftlik / Zemin Holdings in the Grounds of Ancient Salona and the Ager Salonitanus before the Fall of Klis (1537) obrađuje temu koja se gotovo po prvi put pojavljuje u kontekstu Klisa i neposredne okolice. Naime, poznato je da Osmanlije u svoj porezni sustav i popise (deftere) uključuju i one teritorije na kojima još uvijek nije formalno i čvrsto uspostavljena njihova vlast. Zbog toga su od iznimne historiografske važnosti dva kratka teksta iz deftera TD 157, koja se u radu objavljuju u turskoj transkripciji i prijevodu. Iz njih je očito da je dio prostora između Klisa i Trogira skoro dva desetljeća prije pada Klisa bio pod otomanskom upravom. Zemljište, vinogradi i mlinovi Jerolima Lukašića bili su dodijeljeni kao čiftluk trojici turskih uglednika, a zemljište unutar razorene Salone kao zemin drugoj dvojici, potom i trećem, za 30 akči. U vrijeme popisa spomenuti čiftluk i zemin nisu bili obrađivani, pa je i cijena koja se za njihovo korištenje morala plaćati bila najniža.

Tlocrt termi otkrivenih 1771. godine

U izvornom znanstvenom članku Prilog povijesti početaka arheologije u Saloni Arsen Duplančić rasvjetljava okolnosti otkrivanja termi sjeveroistočno od teatra u najstarijem dijelu Salone godine 1771. i to tako da je povezao tadašnje izvještaje i jedan nacrt sa suvremenom literaturom te istraživanjima provedenima 1805. i 1821. Zaključuje kako su upravo na tom mjestu istraživanjem termalnog sklopa 2. listopada 1821. započela prva sustavna arheološka institucionalna iskopavanja u Saloni, odnosno u Hrvatskoj. Terme su tijekom 19. stoljeća uništene, ali bi se njihovi ostatci vjerojatno našli nekim novim istraživanjima. Autor je pokazao izvanredno poznavanje raznovrsnih izvora koji o njima govore, iz njih je izvukao mnoštvo podataka naglašavajući iznimnu važnost Salone kao arheološkoga lokaliteta iznimnoga potencijala. Temu rada je znalački iskoristio za objavljivanje u godini kada Arheološki muzej u Splitu obilježava dva stoljeća svoga postojanja.

List s prikazom jugozapadnoga dijela karte

Ivan Šuta u izvornom znanstvenom članku Skica nacrta ceste Klis – Split iz 1807. godine donosi skicu nacrta te ceste iz vremena francuske uprave, koja se čuva u kartografskoj zbirci Državnoga arhiva u Zadru. Razmatrane su dvije varijante trase na dijelu od Solina do Klisa, ali je izgrađena trasa preko naselja Rupotina, koja zaobilazi klišku tvrđavu i Greben sa sjeverne strane. Trasa je korištena i prije kao pješački put, no tada je dovedena u stanje da se može koristiti za kolni prijevoz. Autor radi analizu obiju trasa i na osnovu dostupnih izvora zaključuje da je riječ o dijelu kolne ceste Split – Sinj. Na inicijativu francuskoga vojnog zapovjednika generala A. Marmonta trasu je vjerojatno projektirao inženjer Frane Zavoreo. Cesta je izgrađena 1807., a u gradnji su osim lokalnoga stanovništva sudjelovali i francuski vojnici. Trasa ceste većim dijelom koristi se i danas kao lokalni put u odvojenim segmentima. Riječ je o prvoj kolnoj cesti koja je nakon rimskoga doba povezala obalu i zaleđe, a bila je u upotrebi do gradnje nove austrijske ceste sredinom 19. stoljeća.

Račić godine 1906. pred odlazak u mirovinu

Tonći Ćićerić u izvornom znanstvenom članku Prilozi za biografiju admirala Antona Račića, temeljem obiteljskih i javnih dokumenata te drugih dostupnih izvora i svjedočanstava, rekonstruira životni i profesionalni put Antona Račića, kontraadmirala Austro-ugarske ratne mornarice, koji se nakon iznimne vojne karijere u danima mirovine s obitelji skrasio u Solinu, gdje je godine 1933. našao i svoje posljednje počivalište. Osim što nastoji rasvijetlili na našim prostorima do sada slabo poznatu admiralovu biografiju, ovaj rad donosi i brojne podatke o drugim članovima obitelji Račić u kojoj je mornarički poziv dio generacijskoga nasljeđa. Autor je satkao preglednu sliku jedne zapostavljene biografije kao relevantnu podlogu s pripadajućim dosezima koji ostaju nezaobilazna historiografska pozicija za svako daljnje istraživanje teme. Za Solin tema je intrigantna zbog povezanosti Račića s tadašnjim lokalnim elitama kao i fragmentima obiteljske svakodnevice i življenja u Solinu.

 

Preslik naslovnice Kerubina Šegvića Storia…

Josip Dukić i Bernard Dukić u izvornom znanstvenom članku Odnos don Frane Bulića i fra Ivana Markovića u kontekstu polemike o sv. Dujmu i apostolicitetu splitske Crkve govore o osporavanju apostoliciteta splitske Crkve temeljem arheoloških nalaza u Saloni početkom 20. stoljeća. Don Frane Bulić i fra Ivan Marković dali su, svaki na svoj način, velik doprinos proučavanju crkvene i civilne prošlosti Dalmacije. Don Frane je ostavio dubok trag kao profesor, odgojitelj, konzervator, povjesničar, arheolog i epigrafičar. Fra Ivan je napisao nekoliko književnih, teoloških i povijesnih djela. Njihovi kolegijalni odnosi dovedeni su u pitanje početkom 20. stoljeća kada se vodila rasprava vezana za salonitanskoga mučenika Domnija – Dujma. Don Franina i fra Ivanova korespondencija, koja se čuva u knjižnici Katoličkoga bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Splitu, te jedno pismo u arhivu Franjevačkoga samostana u Sinju jasno pokazuju koliko su zapravo bile dinamične i žestoke rasprave, popraćene sudskom parnicom, koje su u konačnici utjecale na promjenu tradicionalnoga shvaćanja apostoliciteta splitske Crkve.

Personifikacija umjetnosti i ljepote (Bakanal umjetnika), Jozo Kljaković, 1922., (iz fotoalbuma Memorijalne zbirke Jozo Kljaković)

Lidija Fištrek u stručnom članku Elementi performansa u stvaralaštvu Joze Kljakovića piše o javnosti slabije znanom dijelu Kljakovićeva umjetničkog opusa. Taj svestrani umjetnik vrlo rano organizira izvedbe koristeći pri tom sve elemente umjetničkoga performansa. Koristi se tijelom koje postaje medij što odašilje poruke koje se prenose do primatelja, tj. gledatelja, čineći vizualnu teatralizaciju. Obzirom da u umjetnosti performansa kod Joze Kljakovića tijelo postaje događaj, zato što se nalazi u središtu pozornosti i nadilazi sematsko i semiotsko te njegovo djelovanje pokreću osjećaji, performativnost tijela kao umjetničkoga djela nalazi se u projekciji događaja. Prostor u kojem se performans događa nije nužno institucionalan, već prikazuje događaj koji djeluje u sadašnjosti toga trenutka pretpostavljajući nešto izvan sebe jer umjetnost performansa je uvijek izvedba za nekoga, za neku publiku koja ga prepoznaje i vrednuje ga, čak i u slučaju da je publika dio performansa.

Njemački vojnici pored crkve u Kučinama (tab. 10.2)

Ivan Matijević u izvornom znanstvenom članku Njemačka protuzračna obrana u Solinu između ožujka i listopada 1944. objavljuje album s fotografijama anonimnoga pripadnika njemačkih zračnih snaga (Luftwaffe) između 1942. i 1945. Nakon obuke za operatera na Würzburg radaru boravio je u Berlinu i Parizu te je premješten u Niš u neku protuzračnu postrojbu ratnoga zrakoplovstva u sastavu 20. flak divizije, potom se od posljedica ranjavanja oporavljao u Vojnoj bolnici u Zagrebu. Najviše fotografija je iz vremena njegova boravka u Kučinama, vjerojatno tijekom ranoga proljeća 1944., te Solina gdje je između srpnja i listopada 1944. služio na Würzburg D radaru. Smještaj radara južno od talijanskoga bunkera pored Karapašine livade navodi na zaključak da je u neposrednoj blizini morala biti baterija protuzračnih topova od 88 mm čiju je vatru radar navodio. Ostatak rada posvećen je prikazu položaja i aktivnosti njemačke protuzračne obrane u Splitu i Solinu između ožujka i lipnja odnosno listopada 1944. i pokušaju određivanja vojnikove pripadnosti 9. Condor regimenti.

U ovakvim prigodama uobičajeno je zahvalom istaknuti one koji su pridonijeli dovršetku zajedničkoga posla. Zahvaljujemo svim suradnicima bez čijega truda ne bi bilo Tusculuma: već spomenutoj četrnaestorici autorâ prilogâ; recenzentima koji su usmjeravali autore; fotografima; Tonću Ćićeriću, ravnatelju Javne ustanove u kulturi Zvonimir; prevoditelju Radovanu Kečkemetu čiji rad daje posebnu dimenziju našemu časopisu; grafičaru Marku Grgiću i tiskari Jafra Print koji su se potrudili izgled Tusculuma približiti našim zahtjevima; te solinskim gradskim ocima i županijskim ocima bez čijega razumijevanja i potpore ne bi bilo Tusculuma.
I na kraju, hvala i vama drage Solinjanke i Solinjani, poštovani prijatelji, s nadom da ćete i u ovom broju Tusculuma otkriti koju novost iz naše prošlosti.

Priredio: Marko Matijević

 

Novi broj Solinske Kronike

posljednji broj solinske kronike

Pratite nas

   Facebook

   RSS

   Newsletter

Zvonimir Solin Newsletter

Najvažnije vijesti u vašem email sandučiću