KONCEM LIPNJA ODRŽANA 23. SJEDNICA GRADSKOGA VIJEĆA – Oporbi sporno, vladajućima nije

Rušenje baraka u gradskomu središtu koje je provela tvrtka »Valvel Aventus« d.o.o. koja je u vlasništvu Antonija Jurića, predsjednika Vijeća MO Priko vode potaknulo je dio oporbenih vijećnika da zatraže sazivanje tematske sjednice s ciljem utvrđivanja okolnosti vezanih uz odabir tvrtke, a njihov je zahtjev odbijen kao pravno neutemeljen

Na 23. sjednici Gradskoga vijeća Solina održanoj 29. lipnja u Domu »Zvonimir« usvojen je prijedlog o imenovanju gradske vijećnice Ane Stojić u Mandantnu komisiju te Željka Ljubičića u Odbor za prostorno uređenje i zaštitu okoliša. Stojić i Ljubičić zamijenili su dosadašnjega člana Nikolu Perajicu koji je na prošloj sjednici razriješen dužnosti gradskoga vijećnika.
Uslijedilo je informiranje vijećnikâ o provedbi natječaja i odabiru izvođača radova na rušenju baraka u gradskomu središtu, a isto je potaknuto zahtjevom oporbenih vijećnika za sazivanjem tematske sjednice kako bi se utvrdile okolnosti vezane uz odabir tvrtke »Valvel Aventus« d.o.o. koja je u vlasništvu Antonija Jurića, inače predsjednika Vijeća MO Priko vode.
Obrazlažući odbijanje zahtjeva za sazivanje tematske sjednice tajnik Grada Ante Ljubičić između ostaloga je naglasio kako isti nije pravno utemeljen te da je natječaj proveden sukladno svim zakonskim propisima. Osim toga, istaknuto je kako je odabrani izvođač radova dostavio znatno manju ponudu od procijenjene vrijednosti te je zadane radove izvršio maksimalno profesionalno u propisanomu roku.
Predsjednik Gradskoga vijeća Renato Prkić (HDZ) posebno se osvrnuo na rad oporbenih vijećnika.
– Većina se oporbenih vijećnika bavi sitnim politikanstvom, a ne onim za što su izabrani, a to je da predlažu kvalitetne ideje i projekte usmjerene razvoju grada – istaknuo je Prkić. Štoviše osvrt predsjednika Gradskoga vijeća izazvao je negodovanje kod dijela oporbenih vijećnika koji su potom napustili sjednicu.

Razdvajanje vrtićke ustanove
Vijećnici koji su nastavili s radom jednoglasno su usvojili izvješće o financijskomu poslovanju Dječjega vrtića »Cvrčak« Solin u 2019. kojega je predstavila ravnateljica ustanove Anđela Biuk.
Ukupni prihodi ostvareni su u iznosu od 27.367 milijuna kuna, dok rashodi iznose 27.162 milijuna što znači da je DV »Cvrčak« proteklu godinu zaključio s 204 tisuće kuna viška. Ustanova je iz prethodnih godina prenijela višak u iznosu od 349 tisuća kuna te je u 2020. ušla s ukupnim viškom od 553 tisuće kuna.
Predsjednik Gradskoga vijeća Renato Prkić (HDZ) osvrnuo se ovom prilikom na potrebu pokretanja procedure razdvajanja Ustanove. Naime DV »Cvrčak« uz grad Solin obuhvaća i općine Klis, Muć i Dugopolje te broji uistinu velik broj vrtićkih kuća i polaznika.
– Budući se do kraja godine planira otvaranje novoga vrtićkog centra u Solinu s pet novih odgojnih skupina, a u planu je i otvaranje novoga vrtića u Dugopolju, broj polaznika će se značajno povećati. Predlažem stoga da se što prije održi sastanak s načelnicima spomenutih općina kako bi se dogovorila mogućnost razdvajanja vrtićke ustanove – poručio je Prkić.

Knjižnica u »plusu«
Sljedeća točka dnevnoga reda odnosila se na izvješće o poslovanju Gradske knjižnice Solin u 2019., a predstavila ga je ravnateljica Karmen Borković.
Ukupni knjižnični fond GK Solin na dan 31. prosinca 2019. iznosio je 63 115 jedinica od kojih je 60 690 jedinica knjižne građe te 2 155 jedinica neknjižne građe. Ukupna vrijednost fonda iznosi nešto više od 6 milijuna kuna.
Uzimajući u obzir službene podatke popisa stanovništva iz 2011. proizlazi da Gradska knjižnica u svom fondu ima 2,55 knjiga po stanovniku što je više od propisanoga standarda – istaknuto je u izvješću.
– Kada je u pitanju investicijsko ulaganje u prostor tijekom 2019. najznačajnije je vezano uz uređenje unutarnjega stubišta koje povezuje prostor Središnje knjižnice i Teatrina – rekla je ravnateljica Borković potvrđujući kako Gradska knjižnica Solin uz pomoć Grada kontinuirano ulaže u poboljšanje svojih usluga.
Predstavljeno je ovom prilikom i izvješće o financijskom poslovanju Gradske knjižnice u protekloj godini prema kojem su prihodi iznosili 2.339 milijuna, a rashodi 2.356 milijuna kuna te je u konačnici godina zaključena s 17 tisuća kuna manjka. Međutim Knjižnica je iz proteklih godina prenijela višak prihoda u iznosu od 78 tisuća kuna tako da je u 2020. ušla s 60 tisuća kuna viška.

»Zvonimiru« nedostaje prostora
Na dnevnom redu 23. sjednice našlo se i izvješće o radu Javne ustanove u kulturi »Zvonimir« Solin za 2019. koje je predstavio ravnatelj Ustanove Tonći Ćićerić.
U izvješću je sadržan pregled svih područja djelatnosti za čije je obavljanje Ustanova registrirana te podaci o kulturnoj suradnji i partnerstvima koje je uspostavila s drugim institucijama. Pregled produkcije kulturnih programa podijeljen je u tri vremenska razdoblja, siječanj-lipanj, Solinsko kulturno ljeto te listopad-prosinac.
– Sveukupna kulturna događanja pratio je velik broj posjetitelja pa je tako u razdoblju od siječnja do lipnja 2019. zabilježeno 171 posto više posjetitelja u odnosu na isto razdoblje 2018. dok je ukupna gledanost Solinskoga kulturnog ljeta, manifestacije koja je postala poznata diljem naše Županije i šire, porasla za 39 posto – istaknuo je ravnatelj Ćićerić osvrćući se i na infrastrukturne probleme s kojima se Ustanova susreće, a koji često predstavljaju ograničenje za realizaciju ambicioznijih projekata.
– Realizacijom kapitalnih infrastrukturnih projekata u kulturi koje provodi Grad Solin, a u kojima naša Ustanova ima status glavnoga partnera u bliskoj će budućnosti stvoriti optimalne uvjete za perspektivan razvoj kulturnoga života u Solinu – najavio je Ćićerić koji je vijećnicima ovom prilikom predstavio i financijsko izvješće JUK »Zvonimir« za 2019.
Ukupni prihodi Ustanove u protekloj godini iznosili su oko 3.188 milijuna, a rashodi 3.194 milijuna te je ostvaren manjak u iznosu od oko 6 tisuća kuna. Budući je Ustanova u 2019. ušla s viškom prihoda nešto većim od 263 tisuće kuna konačni financijski rezultat iznosi 257 tisuća kuna viška.

Nova odora

Pretposljednja točka dnevnoga reda odnosila se na prijedlog odluke o izgledu službene iskaznice i službene odore komunalnoga redara, a predstavila ju je pročelnica odjela za komunalne djelatnosti i upravljanje prostorom Sanja Samardžija.
Dnevni red sjednice zaključen je usvajanjem prijedloga o promjeni imena Ulice Blage Zadre na području MO Priko vode u Ulicu Blage i Roberta Zadre oca i sina junaka Domovinskoga rata.

Marijana BATARELO-JELAVIĆ

U SOLINU PREDSTAVLJENA NAJNOVIJA KNJIGA MONSINJORA JURJA BATELJE, POSTULATORA STEPINČEVE KAUZE – Zločin bez kazne

Posebna je važnost ove publikacije kako je istaknuo prof. Dukić u njezinu izravnomu dokumentiranju svjedočanstava što je pak potkrijepio čitanjem odlomka u kojemu vlastito, mučno i tragično svjedočanstvo iznosi Mijo Samac rođen u Slavetiću 23. rujna 1920.
– Naši neprijatelji nisu htjeli trošiti municiju, a željeli su izbjeći i to da se u naselju čuje pucnjava, pa su noževima klali deset po deset naših ljudi i bacali ih u jamu. Naši su vojnici morali prići ili bili prisilno dovedeni dvojica po dvojica, vezani, odvojeni po desetinama, i svaki je bio nožem zaklan u vrat. Jedan bi od partizana koljača žrtvu povukao za kosu prema naprijed, a drugi bi joj zabio nož u zatiljak. Neke su ubijali bajunetom.

Pred malobrojnom solinskom publikom u Galeriji »Zvonimir« 23. je lipnja predstavljena knjiga »Žrtve obavijene šutnjom, Svjedočanstva patnika s Križnog puta«, autora monsinjora dr. Jurja Batelje, Promicatelja postupka za proglašenje blaženim i svetim zagrebačkog nadbiskupa dr. Alojzija kardinala Stepinca.
O publikaciji je uz autora monsinjora Batelju govorio i jedan od recenzenata izv. prof. dr. sc. don Josip Dukić s Katoličkog bogoslovnog fakulteta u Splitu.
Kako je u uvodnomu dijelu istaknuo prof. Dukić riječ je o knjizi koja je izdana ove godine, a koja na 326 stranica donosi svjedočanstva petnaestorice sudionika Križnoga puta, najvećega i najmučnijega stradanja hrvatskoga naroda u novijoj povijesti. Tema je to kojoj je u našemu današnjemu društvu, kako je uvodno govoreći istaknuo prof. Dukić posvećeno povremeno i mjestimično ponešto prostora u javnomu diskursu, dok njezino sustavno i znanstveno istraživanje još uvijek ne nalazi primjerene oblike. Štoviše kako je istaknuo ona se tek povremeno i svrsishodno koristi kako u političkim tako i u Crkvenim društvenim krugovima.

Autor tako u knjizi donosi svjedočanstva najvećim dijelom civila, zatim vojnika i dvaju svećenika koji su preživjeli Blajburšku tragediju. Prenosi sjećanja na njihova tegobna iskustva koja su čitav život skrivali od svojih najbližih, vlastitih roditelja, znanaca, bračnoga druga i vlastite djece bojeći se da će ih ako se za njih sazna, represivni komunistički režim podvrgnuti novim mukama.
Govoreći nadalje o samomu načinu nastanka ove knjige prof. Dukić je istaknuo kako je ona sastavni dio dokumentiranja i proučavanja života svetosti Alojzija Stepinca jer je naime autor upravo prikupljajući građu o kardinalu zapisao i ova svjedočanstva.
– Ova svjedočanstva iznimno su vrijedna jer do srži upotpunjuju određene istražene spoznaje. Na toj temeljnoj razini svjedoče o mučeništvu i žrtvi, ne samo Alojzija Stepinca koji im je bio glavna meta, već i onih malih običnih ljudi – posebno je istaknuto u samoj publikaciji.

Pomno planirani zločin

Dukićev pogled na važnost i nezaobilaznost ove publikacije u svakomu bavljenju Križnim putem hrvatskoga naroda upotpunjuje i drugi recenzent prof. dr. sc. Josip Jurčević koji je istaknuo kako je sasvim jasno da je taj zločin na Bleiburgu i Križnom putu počinjen planirano i s vrlo jasnim ciljem.- Također, sasvim je jasno da se taj zločin pripremao kroz cijeli drugi svjetski rat, kao i da se dolaskom komunista na vlast dogodila diktatura proletarijata te da je njihov cilj bio prekid doticaja s dotadašnjom tradicijom i nasljeđem. To vrijeme bio je početak zločinačkog komunističkog svijeta i oni su veoma dobro znali da bi taj svijet mogao opstati, mora počivati na neograničenom nasilju, a da bi dugoročno osigurali svoju vlast morali su iskorijeniti svu baštinu prije komunizma koja je njima bila neprihvatljiva. Kada u Hrvatskoj i drugim komunističkim zemljama slušamo o ovim zločinima često čujemo teze da je to bio refleks osvete, a da tome nije tako možete čitati u ovoj knjizi i vidjeti u tragičnosti sudbina ovih običnih ljudi. Može se jako dobro vidjeti zapravo da je riječ o organiziranom zločinačkom sustavu kojem je za cilj bio uništiti institucije i ljude, nositelje stare tradicionalne hrvatske baštine – istaknuo je u recenziji prof. Jurčević.

Posebna je važnost ove publikacije kako je istaknuo prof. Dukić u njezinu izravnomu dokumentiranju svjedočanstava što je pak potkrijepio čitanjem odlomka u kojemu vlastito, mučno i tragično svjedočanstvo iznosi Mijo Samac rođen u Slavetiću 23. rujna 1920.
– Naši neprijatelji nisu htjeli trošiti municiju, a željeli su izbjeći i to da se u naselju čuje pucnjava, pa su noževima klali deset po deset naših ljudi i bacali ih u jamu. Naši su vojnici morali prići ili bili prisilno dovedeni dvojica po dvojica, vezani, odvojeni po desetinama, i svaki je bio nožem zaklan u vrat. Jedan bi od partizana koljača žrtvu povukao za kosu prema naprijed, a drugi bi joj zabio nož u zatiljak. Neke su ubijali bajunetom.

Novi dokazi
Obraćajući se prisutnima na predstavljanju autor knjige monsinjor Batelja na samomu je početku istaknuo kako je znanstveno istraživanje povijesti jedan sustavni i neprekidni proces čemu svjedoči i njegovo najnovije otkriće. Naime monsinjor je nedavno upravo zahvaljujući situaciji vezanoj za epidemiju koronavirusa došao do bolničkih dnevnika koje su vodile sestre pri višemjesečnom i višegodišnjem liječenju kozaračke djece, a koji bacaju potpuno novo svijetlo na ovo povijesno pitanje. Štoviše upravo taj najnoviji primjer ukazuje kako je u razrješenju ovoga i sličnih pitanja jedini odgovor u potpunom, sustavnom i objektivnom znanstvenom pristupu.

Iznoseći pak detalje o nastanku same knjige autor je istaknuo kako su materijali za nju prikupljeni u desetogodišnjem razdoblju do 1997. do 2007.
– Dok sam obilazio hrvatske krajeve u traganju za činjenicama koje osvjetljavaju život te posmrtni glas svetosti i mučeništva blaženoga Alojzija Stepinca, susretao sam ljude koji su mi iz vlastite pobude, u povjerenju, ispripovjedili tajnu svog života koju su desetljećima skrivali i pred članovima obitelji i pred javnošću. Pomno sam zabilježio svako svjedočanstvo i gotovo svaki sugovornik je svoje svjedočanstvo potpisao i osjetio sam kako je duboka sudbina i patnja potresla njihove duše. Neki od njih, nakon prvog susreta i stečenog povjerenja, došli bi u Dječačko sjemenište na Šalati u Zagrebu, gdje sam obnašao službu rektora, i bez prisluškivanja bilo koga mogao sam u miru saslušati i zabilježiti njihova stradanja. Bilo je to za njih svojevrsno vidanje nezaliječenih rana. Svi su oni danas mrtvi, ali njihova riječ daje ovoj knjizi vjerodostojnost, a ona njima pravo javnosti. Štoviše, i aktualnost jer živimo u vremenu kad se neupokojene žrtve nastoji obaviti još većom šutnjom – rekao je autor.

Demografski i vjernički vid stradanja
Nadalje monsinjor Batelja je istaknuo jedan rijetko spominjani, ali objektivno govoreći važan vid ovoga stradanja hrvatskoga naroda i njegov preslik na našu svakodnevicu. Naime stradanja ogromnoga dijela hrvatskoga naroda u ovom postratnom zločinu, potpuno objektivno i činjenično je doveo u svezu s demografskom katastrofom u kojoj se naše današnje hrvatsko društvo nalazi.
Uz demografski vid na primjeren način autor je kako u knjizi tako i na predstavljanju uključio i još jedan itekako bitan vid stradanja i patnje, a to je onaj teološki, vjernički. Autor je tako poručio kako zabilježena svjedočanstva žele sačuvati spomen na stradanja koja ne bi bilo moguće podnijeti bez kršćanskoga poimanja života i smrti, odnosno čovjekova uporišta u Bogu Stvoritelju i sudcu živih i mrtvih.


– Štoviše, vjera je jedini kriterij koji nam omogućuje razumjeti zašto su ovi stradalnici s ohrabrenjem susretali svećenike, a neki u zatvoru u Lepoglavi potajice promatrali u šetnji nevino osuđenog zagrebačkog nadbiskupa Alojzija Stepinca i bili okrijepljeni već samom spoznajom njegove blizine. Poneki su sretni dohvaćali komadićak hostije, pričesti, kao oni u logoru u Staroj Gradiški gdje im je mrvica hostije bila velika kao sunce. Potvrdilo se općeljudsko iskustvo svjetskih gulaga u kojima su logoraši samo iz vjere i molitve uspjeli preživjeti. Osim toga, ova svjedočanstva žele čitatelju pružiti točnu informaciju o počinjenom zlu nad stradalnicima Križnoga puta i žrtvama koje su oni podnijeli ljubeći istinu, pravdu i poštenje. To je glavna poruka ove knjige i razlog da sam je kao svećenik pripremio i objavio – zaključio je autor.

Mario MATIJEVIĆ

PRORADILE NADZORNE KAMERE NA TRIMA LOKACIJAMA U SOLINU – Prometni »Big brother«

Na tri frekventne lokacije na području grada Solina, na križanju Zvonimirove ulice i Ulice dr. Franje Tuđmana u gradskomu središtu, na križanju Ulice Marka Marulića s Ulicom Petra Krešimira IV. i Putom mira, točnije u blizini Osnovne škole kraljice Jelene, te na križanju Matoševe ulice i Ulica Petra Krešimira IV. pored pekare Svaguša, postavljene su nadzorne kamere koje imaju za cilj povećati sigurnost građana.

Navedeni video sustav znatno je unaprijedio i rad Odsjeka za prometno redarstvo grada Solina koji ga je počeo koristiti početkom ove godine. Naime, na spomenutim lokacijama prometni redar u obavljanju poslova iz svoga djelokruga putem video nadzora provodi nadzor nepropisnoga zaustavljanja i parkiranja vozila sukladno odredbama Zakona o sigurnosti prometa na cestama, a konačni je cilj ovakvoga djelovanja smanjenje broja prometnih prekršaja te samim time povećanje sigurnosti ostalih sudionika u prometu, prvenstveno djece i ostalih pješaka. Kamere su neprestano u funkciji, dakle 24 sata dnevno, a kazna za prometne prekršitelje iznosi 300 kuna.
Osim za nadzor prometa sustav kamera koristi se i za utvrđivanje prekršitelja u slučajevima remećenja javnoga reda i mira, prevenciju i otkrivanje kaznenih djela te za opći nadzor i zaštitu, a sve s ciljem unapređenja sigurnosti građana. Prekršaje koji nisu u domeni prometa utvrđuju djelatnici nadležne Policijske postaje.
S navedenim ciljem, a sukladno utvrđenim potrebama, sustav nadzora u budućnosti uspostaviti i na drugim lokacijama u gradu. Naime, iskustvo većega broja gradova u Hrvatskoj, a i u drugim svjetskim zemljama pokazuje da primjena tehničke zaštite korištenjem video nadzora ima preventivnu i represivnu svrhu te je učinkovita metoda povećanja sigurnosti gradova. U Hrvatskoj je zakonska regulativa tehničke zaštite i zaštite javnih površine jasno definirana, a pridržavanjem zakonskih obveza vlasnika i lokalne samouprave u kontroliranom korištenju podataka dobivenih video nadzorom, uklonjena je opasnost od narušavanja privatnosti građana.

Još 10 kamera

Prvi video nadzor na svom području grad Solin je postavio 2015. na tri lokacije: na Širinu, točnije na raskrižje Jadranske magistrale D-8 i ulice Stjepana Radića, na zgradu Javne ustanove u kulturi »Zvonimir« i na prostor arheološkoga lokaliteta Gradina.
Prošle je godine dobivena suglasnost za uspostavu video nadzora na još 10 lokacija među kojima su i tri na kojima je sustav početkom ove godine stavljen u funkciju: križanje Zvonimirove ulice i Ulice dr. Franje Tuđmana, križanje Ulice Marka Marulića s Ulicom Petra Krešimira IV. i Put mira, te križanje Matoševe ulice i Ulica Petra Krešimira IV. Preostale lokacije na kojima je planirano postavljanje sustava video nadzora su: Matoševa ulica pored stanice za tehnički pregled vozila, Ulica Stjepana Radića na izlazu iz Ulice kralja Zvonimira pored Policijske postaje Solin, naselje Ninčevići pored OŠ kralja Zvonimira, Ulica put Majdana pored OŠ don Lovre Katića, Meterize na križanju Splitske ulice i Ulice Marka Marulića, MO Sveti Kajo pored trgovine »Ribola« te izlaz s Novog groblja, odnosno križanje ulica Put mira i Matoševa.

PRVO SOLINSKO RECIKLAŽNO DVORIŠTE ZAPOČELO S RADOM – Među rijetkim gradovima u Dalmaciji

Solinsko reciklažno dvorište u Ulici Joze Kljakovića Šantića nakon gotovo godinu dana odgađanja konačno je 6. srpnja započelo s radom. Riječ je o projektu za kojega je 85 posto ukupne vrijednosti, 3.3 milijuna kuna osigurano iz Kohezijskoga fonda Europska unije, a preostali dio do 4 milijuna kuna, koliko iznosi ukupna vrijednost osigurao je Grad Solin.

– Ponovio bih i ovom prilikom kako je sukladno Zakonu o održivomu gospodarenju otpadom svaka jedinica lokalne samouprave koja broji više od tisuću i pol stanovnika dužna na svom području osigurati reciklažno dvorište, dok su lokalne samouprave koje broje više od 25 tisuća stanovnika obvezne imati dva. Budući je Solin 2011. imao 24 tisuće stanovnika u izmjenama Prostornoga plana koji je u tijeku, već smo predvidjeli lokaciju za izgradnju još jednoga reciklažnog dvorišta – rekao je gradonačelnik Dalibor Ninčević podsjećajući i na poteškoće s kojima se grad nosio tijekom realizacije ovoga projekta.
– Dvorište je gotovo godinu dana kasnilo s otvaranjem, a razlog je neslaganje okolnoga stanovništva koje unatoč svim našim naporima nije spoznalo činjenicu što ono uistinu predstavlja. Poručio bih stoga još jednom svim našim sugrađanima kako nemaju nikakvoga razloga za strah jer se tu neće odlagati po zdravlje opasan otpad, naprotiv držim kako će otvaranje reciklažnoga dvorišta značajno doprinijeti smanjenju broja nelegalnih odlagališta te spriječiti zagađenje okoliša – poručio je gradonačelnik.
Solinsko reciklažno dvorište predano je na upravljanje tvrtki »Čistoća« d.o.o., a namijenjeno je isključivo fizičkim osobama koje imaju prebivalište ili privremeno boravište na području grada Solina i za njih je ta usluga potpuno besplatna. Pravne osobe ne mogu odlagati otpad u reciklažnomu dvorištu.
Na kraju svakako treba istaknuti kako se Solin izgradnjom ovoga objekta za odvojeno prikupljanje i privremeno skladištenje propisanih vrsta otpada uvrstio među rijetke gradove u Dalmaciji koji su na odgovarajući način ispunili svoje zakonske obveze vezano uz održivo gospodarenje otpadom.

Vrste otpada

Građani u reciklažno dvorište mogu besplatno donositi sljedeće vrste otpada: papir i karton, plastičnu ambalažu, metalnu ambalažu, stakleni ambalažni otpad, otpadni tekstil, glomazni otpad, jestiva ulja i masti, stare lijekove, stare baterije i akumulatore, električnu i elektroničku opremu, otpadne tiskarske tonere, otpadne gume, problematični otpad iz kućanstva (deterdžente, boje, tinte, ljepila, smole, otapala, kiseline, lužine, fotografske kemikalije, pesticide, fluorescentne cijevi, otpadna ulja i masti).

Radno vrijeme

Radno vrijeme reciklažnoga dvorišta: ponedjeljak, srijeda i petak od 9 do 16 sati; utorak i četvrtak od 12 do 19 sati; subota od 8 do 13 sati, nedjeljom i praznikom – zatvoreno.

Jedinstvena prilika

Na prostoru utvrde Gradina 18. svibnja održan je koordinacijski sastanak, a tjedan dana kasnije, 25. svibnja, i službeno su započeli radovi na sanaciji i uređenju ovog zaštićenog spomenika kulture koji u ljetnim mjesecima služi kao otvorena pozornica za brojne koncerte i kazališne predstave u sklopu manifestacije Solinsko kulturno ljeto.
Sanacija i uređenje Gradine provodi se u sklopu projekta »Otvorene ljetne pozornice urbane aglomeracije Split« financiranoga iz Europskog fonda za regionalni razvoj kroz OP Konkurentnost i kohezija u financijskom razdoblju 2014. – 2020. Grad Solin je vodeći partner na ovom projektu vrijednom oko 32 milijuna kuna, od kojih će se nešto više od 27 milijuna kuna financirati bespovratnim sredstvima.
Sastankom u Gradini koordinirala je Marijana Žižić, pročelnica Upravnoga odjela za gospodarstvo, zaštitu okoliša i europske fondove, a između ostalih su nazočili gradonačelnik Dalibor Ninčević, ravnatelj JU u kulturi »Zvonimir« Solin Tonći Ćićerić, ravnatelj Arheološkoga muzeja Split dr. sc. Ante Jurčević, pročelnik Konzervatorskoga odjela u Splitu dr. sc. Radoslav Bužančić te predstavnici izvođača radova, tvrtke »Prolux« d.o.o., na čelu s direktorom Nedjeljkom Nikolićem.
Gradonačelnik Ninčević zahvalio je svima koji sudjeluju u ovomu projektu od početka njegove pripreme te istaknuo njegovu višestruku važnost za grad Solin.
– Prvotno je planirano da se projekt realizira u dvije faze kako bi se tijekom ljeta u Gradini mogla odvijati kulturna događanja, međutim, zbog aktualne situacije s pandemijom, koja je pomaknula početak radova i zbog koje će opseg kulturnih događanja biti manji, odlučili smo da se radovi odvijaju u kontinuitetu – rekao je gadonačelnik poručujući kako će realizacijom ovoga projekta Solin dobiti reprezentativan objekt u samomu gradskom središtu.

Važan starohrvatski lokalitet

Pročelnik Konzervatorskoga odjela dr. sc. Radoslav Bužančić između ostaloga je istaknuo kako realizacija projekta omogućuje provođenje revizije ovoga iznimno vrijednog spomenika starohrvatske arhitekture.
Sukladno rezultatima dosadašnjih istraživanja smatra se da je utvrda sagrađena u kasnom srednjem vijeku na desnoj obali rijeke Jadro, 250 m sjeveroistočno od Gospina Otoka. Uz to što ima veliko povijesno značenje, Gradina je postala sinonim suvremenoga kulturno-umjetničkog života grada. Nažalost pod utjecajem vremena, atmosferilija i djelovanjem neodgovornih pojedinaca građevina je dotrajala i mjestimice oštećena te će se planiranim intervencijama lokalitet obnoviti i unaprijediti.
– Projektom sanacije i uređenja planirano je uklanjanje postojeće pozornice i gledališta te postavljanje nove sklopive pozornice s pokretnom krovnom konstrukcijom na istočnoj strani Gradine, montažnog gledališta s mogućnošću korištenja do 757 sjedećih mjesta kao i cjelokupne rasvjetne opreme i razglasa. Planirana su i arheološka istraživanja, konzervacija i restauracija kula, zidova i crkve unutar bedema kao i ambijentalno osvjetljenje lokaliteta te hortikulturno uređenje. Formirat će se i obodna šetnica s pristupom kulama koji će služiti kao svojevrsni vidikovci, a sve u skladu s konzervatorskim smjernicama – rekla je pročelnica Marijana Žižić ističući još jednom kako se navedenim radovima nastoji ostvariti adekvatna prezentacija lokaliteta te revitalizacija prostora i sadržaja.

Solinska utvrda kulture

Prema riječima Tonća Ćićerića, ravnatelja JU u kulturi »Zvonimir« Solin, uz to što predstavlja iznimno vrijedan arheološki lokalitet i važnu kariku u lancu solinske kulturne povijesti, Gradina je za Solinjane značajna i kao ljetna pozornica.
– Gradina od 1979., kada je prvi put otvorena, predstavlja srce kulturnih događanja u gradu, posebno tijekom ljeta, i mislim da će ova dugo očekivana obnova dodatno podići vrijednost samoga lokaliteta te otvoriti mogućnost za velika kulturna događanja na visokoj produkcijskoj razini, u skladu sa suvremenim standardima – poručio je Ćićerić.

Marijana B. J.

Točno utvrđenim rasporedom

Sukladno uputama Hrvatskoga zavoda za javno zdravstvo Ministarstvo znanosti i obrazovanja donijelo je odluku da se učenici od 1. do 4. razreda osnovne škole s danom 25. svibnja vrate u svoje školske klupe uz pridržavanje posebnih mjera za sprječavanje širenja zaraze koronavirusom. Škole su svoja vrata otvorile dva tjedna prije 11. svibnja u sklopu prvoga vala popuštanja mjera. Tada su roditelji mogli odlučiti hoće li svoje dijete poslati u školu ili ne i tom prilikom se na razini cijele države u škole vratilo tek 4 posto učenika. Izuzetno slab odaziv zabilježen je i u Solinu naime, tada se u redovnu nastavu uključilo samo deset učenika Osnovne škole kralja Zvonimira uključujući i Područnu školu Rupotina.
Ravnatelji solinskih osmoljetki izvijestili su koliki se postotak osnovaca u klupe vratio 25. svibnja i kojih se epidemioloških mjera djeca koja idu na nastavu moraju pridržavati.
Ravnatelj OŠ Vjekoslava Paraća Đuro Baloević poručio je kako se u ovoj školi čak 95 posto učenika od 1. do 4. razreda vratilo na nastavu, dok preostali mali postotak ima opravdane razloge zbog kojih nastavu i dalje prate od kuće. Naime djeci koja ne dolaze u školu roditelji moraju opravdati izostanak. Što se tiče propisanih mjera Baloević ističe kako se školski prostori i inače temeljito čiste i dezinficiraju tako da im taj segment ne predstavlja novost.

– Novost je obavezni razmak od metra i pol kojega se djeca moraju pridržavati pa je u skladu s time napravljen i raspored sjedenja u učionicama. Osim toga djeca na ulazu moraju dezinficirati obuću, a potom i ruke – rekao je Baloević dodavši kako se nastava odvija u dvije smjene te da nema zajedničkoga zvona za ulazak u školsku zgradu i odlazak na veliki odmor.
– Sve se odvija po točno utvrđenom rasporedu tako da se izbjegnu veća grupiranja djece – rekao je Baloević.

Ista je situacija i u drugim školama po pitanju pridržavanja epidemioloških mjera, ali je odaziv ipak nešto manji. Pa je tako u OŠ kralja Zvonimira, jedinoj školi koja je 11. svibnja otvorila svoja vrata, dva tjedna poslije u školske klupe sjela tek polovica od ukupnoga broja učenika nižih razreda.
– U Ninčevićima smo imali specifičnu situaciju vezano uz broj oboljelih od koronavirusa i vjerujem da je to razlog zbog kojega su roditelji odlučili pričekati s povratkom djece u školu. Taj broj će se tijekom narednoga razdoblja sigurno povećati jer roditelji ne mogu opravdati dijete za duži period bez liječničke potvrde – rekla je ravnateljica Vedrana Propadalo napominjući kako zbog skučenosti učionica u PŠ Rupotina dva razreda ove škole organiziranim prijevozom dolaze na nastavu u centralnu školu.

U OŠ don Lovre Katića prvi dan redovne nastave pohađalo je gotovo 75 posto učenika, ali taj se postotak, ističe ravnateljica Anđelka Slavić, tijekom narednih dana konstanto povećavao pa je već trećega dana nastave iznosio 81 posto.
– Napomenula bih da smo zbog većega broja učenika trećeg razreda uz postojeća tri odjeljenja formirali i četvrto kako bismo zadovoljili kriterij vezan uz maksimalno dopušteni broj učenika koji trenutačno mogu biti u učionici – rekla je ravnateljica Slavić.

Broj učenika se konstantno povećavao i u OŠ kraljice Jelene u koju je u ponedjeljak 25. svibnja krenulo 60 posto od ukupnog broja učenika nižih razreda, a samo dva dana kasnije redovitu nastavu pohađalo je 80 posto učenika.
– Vjerujem da je kod dijela roditelja postojao određeni strah, ali da su se nakon prvih nekoliko dana, nakon što su se uvjerili da su škole poduzele maksimalne mjere sigurnosti, opustili i poslali djecu na redovnu nastavu koja je ipak nezamjenjiva – rekla je Vesna Ružić, ravnateljica ove najbrojnije solinske osmoljetke.

Marijana B. J.

Ogledalo od 25 tona

Nakon što su na brojnim lokacijama na području Solina zabilježene velike količine smeća pored kontejnera za komunalni otpad te veći broj ilegalnih smetlišta Grad je sredinom svibnja krenuo s rješavanjem ovoga problema. Poslove uklanjanja otpada obavila je tvrtka »Gradinamont« d.o.o. iz Hrvaca, izabrani ugovorni izvođač za usluge sanacije divljih odlagališta na području našega grada, a poseban naglasak stavljen je na onečišćene mikrolokacije uz kontejnere predviđene za odlaganje miješanoga komunalnog otpada pored kojih je odložena velika količina raznovrsnog smeća, građevinskoga materijala te glomaznoga i biootpada.

– Uklanjanje je obavljeno i na drugim lokacijama koje su detektirane kao problematične, a intenzivno se radi i na postavljanju videonadzora na više mjesta kao mjera osiguranja od daljnjeg nelegalnog deponiranja kako se ne bi trošio novac na sanaciju, a da se u kratkom vremenu dogodi ista situacija – rekao je gradonačelnik Dalibor Ninčević dodajući kako će se kamere montirati na nekoliko frekventnih lokacija poput one na križanju ulica Don Frane Bulića i Kaštelanske, točnije pokraj »Cemexove« »trake« u Svetome Kaju, te na spoju ulica Put mira i Matoševa na predjelu Priko vode.
Tijekom desetak dana, koliko je trajalo pojačano prikupljanje, tvrtka »Gradinamont« uklonila je oko 25 tona otpada, a Grad je u međuvremenu postigao dogovor i s Hrvatskim šumama kako bi se riješili ilegalni deponiji formirani na šumskim područjima.

– Vjerujem da ćemo na ovaj način doprinijeti znatno čišćem gradu, posebno nakon specifične situacije izazvane koronavirusom kada nije bilo pojačane aktivnosti čišćenja i kada se znatno povećao broj nelegalnih deponija. Svakako bih naglasio kako je i na nama, kao Gradu da radimo na poboljšanju mogućnosti legalnoga odlaganja otpada što će se postići otvaranjem reciklažnoga dvorišta koje će, naglasio bih i ovom prilikom biti dostupno isključivo građanima s područja grada Solina – rekao je gradonačelnik.
U reciklažnom dvorištu će se između ostaloga prihvaćati građevinski otpad nastao u kućanstvu i to maksimalno 200 kilograma po kućanstvu u šest mjeseci. Naime, riječ je o građevinskom otpadu koji nastaje prilikom manjih zahvata ili sitnih popravaka dok bi se problem većih količina građevinskoga otpada trebao riješiti izgradnjom reciklažnog dvorišta tvrtke »Cemex«.

M. B. J.

Još jednom Salona

Na početku 22. sjednice Gradskoga vijeća Solina, koja je zbog epidemioloških razloga umjesto u Gradskoj vijećnici održana u Domu »Zvonimir«, podneseno je izvješće Mandantne komisije o ostavci Nikole Perajice (HDZ) na mjesto gradskoga vijećnika te o preuzimanju dužnosti novoga gradskog vijećnika Tomislava Ivanovića (HDZ) koji je ovom prilikom položio vijećničku zakletvu.
Uslijedilo je izvješće pročelnice odjela za proračun i računovodstvo Tihane Žižić o izvršenju konsolidiranog proračuna Grada Solina za 2019. koji je kako se navodi u obrazloženju, započeo s viškom prihoda u iznosu od preko 2.6 milijuna kuna prenesenih iz prethodne godine. Tijekom godine doneseni višak smanjen je za nešto više 56 tisuća kuna, a istovremeno je zabilježen manjak prihoda u iznosu od 1.561 milijuna kuna te je na dan 31. prosinca 2019. višak konsolidiranog proračuna iznosio 1.028 milijuna kuna.
Pročelnica Odjela za komunalne djelatnosti i upravljanje prostorom Sanja Samardžija predstavila je rezultate izvršenja programa gradnje te održavanja objekata i uređaja komunalne infrastrukture na području grada Solina za 2019. prema kojima je za gradnju sveukupno izdvojeno 13.516 milijuna, a za održavanje 14.505 milijuna kuna.
Pročelnica je predstavila i prijedlog odluke o provedbi posebnih mjera sprečavanja odbacivanja otpada na području grada Solina i popis lokacija na kojima će se one provoditi. Riječ je o područjima na kojima je u više slučajeva utvrđeno nepropisno odbacivanje otpada, a na kojima će se sukladno ovoj odluci provoditi učestala kontrola od strane komunalnog redara. Nadalje, na istima će se postaviti znakovi o zabrani odbacivanja otpada te uređaji video nadzora, a po potrebi će se površine ograđivati fizičkim barijerama.
Jedna od točaka dnevnoga reda sjednice odnosila se na smanjenje sredstava namijenjenih financiranju političkih stranaka i nezavisnih vijećnika za čiji će se rad u 2020. umjesto predviđenih 100 tisuća izdvojiti 75 tisuća kuna.


Gradonačelnik je ovom prilikom izvijestio vijećnike i o odluci Ministarstva kulture RH prema kojoj Gradsko vijeće pokreće postupak izrade Plana upravljanja Arheološkim područjem Salona koji se donosi u svrhu redefiniranja upravljanja navedenim kulturnim dobrom, a isto podrazumijeva uključivanje u upravljačku strukturu i davanje većih ovlasti Gradu Solinu. Grad će u tu svrhu, a u suradnji s nadležnim ministarstvom formirati tijelo za praćenje koje će imati aktivan doprinos u izradi navedenoga Plana.
Prema riječima gradonačelnika riječ je o povijesnoj odluci kojom je Grad Solin nakon dugogodišnjih zahtjeva dobio dozvolu izrade novoga modela upravljanja Salonom.
Cilj je izrade ovoga plana zaštita identiteta i integriteta lokaliteta na trajno održiv način uz uključivanje svih dionika koji mogu dati dodatnu vrijednost u njegovu upravljanju – rekao je gradonačelnik dodajući kako je već uputio zahtjev za imenovanje savjetničkoga tima te da su u proračunu za 2020. osigurana sredstva za izradu novoga modela upravljanja ovim iznimno vrijednim arheološkim lokalitetom.

Novi broj Solinske Kronike

posljednji broj solinske kronike

Pratite nas

   Facebook

   RSS

   Newsletter

Zvonimir Solin Newsletter

Najvažnije vijesti u vašem email sandučiću