BOGAT PROGRAM 16. MEĐUNARODNOG FESTIVALA KARIKATURA SOLIN 2021. – Istinski festival

SOLINSKA KRONIKA 326, 15. listopada 2021.

Bogata festivalska događanja zaključena su svečanom dodjelom nagrada i priznanja sudionicima te zahvalnica pokroviteljima manifestacije, Gradu Solinu, hotelu »Salona Palace« i Turističkoj zajednici Županije splitsko-dalmatinske koju je preuzeo župan Blaženko Boban

Na programu 16. Međunarodnog festivala karikatura Solin 2021. koji se ove godine po prvi puta odvijao tijekom tri dana, našao se čitav niz događanja koji su ovu manifestaciju podigli na još višu razinu.

Festival je usklopu izložbe odabranih karikatura, postavljene u Galeriji »Zvonimir«, službeno otvorio solinski gradonačelnik Dalibor Ninčević koji je prije svega istaknuo kako je riječ o izuzetno zahtjevnoj organizaciji koja iziskuje puno truda i zalaganja.

– Iskoristio bih stoga ovu priliku da još jednom zahvalim našem sugrađaninu, karikaturistu Marku Iviću koji je osmislio i pokrenuo ovo vrijedno međunarodno događanje. Zahvalu moram uputiti i Turističkoj zajednici grada Solina, Javnoj ustanovi u kulturi »Zvonimir« i Gradskoj knjižnici Solin koje su se ove godine uključile u organizaciju te dodatno razradile festivalska događanja – rekao je gradonačelnik ističući kako će Grad i ubuduće pružati podršku održavanju ove manifestacije.

Osim izložbom, razdoblje od 17. do 19. rujna tijekom kojega se odvijao Festival obilježeno je još nizom sadržaja, radionicom za osnovnoškolce u kojoj su sudjelovali učenici solinskih škola, OŠ don Lovre Katića i OŠ kralja Zvonimira, te OŠ Plokite i OŠ Manuš iz Splita, predstavom »Zov divljine« GK Scena Gorica i predavanjem karikaturista Joška Marušića i Nikole Listeša. Upriličena je i »Večer aforizama« te program pod nazivom »Dnevna doza karikature« tijekom kojega su građani imali priliku upoznati sudionike festivala i dobiti vlastitu karikaturu.

Bogata festivalska događanja zaključena su svečanom dodjelom nagrada i priznanja sudionicima te zahvalnica pokroviteljima manifestacije, Gradu Solinu, hotelu »Salona Palace« i Turističkoj zajednici Županije splitsko-dalmatinske koju je preuzeo župan Blaženko Boban.

– Riječ je o manifestaciji koju podržavam od njezina pokretanja 2005. kada sam bio u prvoj godini mandata na mjestu gradonačelnika Solina. Osim kao gradonačelnik, podržavao sam je i kao građanin, ali i sada kao župan. Ovo je uistinu vrijedna turistička promocija našeg grada, posebno uzimajući u obzir broj kandidata iz cijeloga svijeta koji šalju svoje radove – rekao je župan.

Prvi čovjek Festivala, karikaturist Marko Ivić, nije krio zadovoljstvo interesom kojeg ova manifestacija izaziva u svijetu karikature što potvrđuje i brojka od oko 350 autora koliko ih je ove godine poslalo svoje radove.

– Među njima su neki od najeminentnijih svjetskih karikaturista, poput Pittera Klausa, dobitnika prve nagrade, koji je večeras s nama. Moram spomenuti i kolege iz Hrvatske koji mi daju podršku i aktivno se uključuju u Festival – rekao je Ivić uručujući ovom prilikom zahvalnice dugogodišnjim sudionicima Festivala, kolegama karikaturistima Nikoli Listešu, Ivici Kolumbiću, Slobodanu Butiru i Krešimiru Kvešteku, a zahvalnicu je primio i Mladen Vuković, novinar i književnik, koji od prve godine sudjeluje u njegovoj organizaciji.

Čestitke dobitnicima i zahvalu svim sudionicima uputila je i direktorica TZ Solin Jelena Stupalo, uz koju su ovom prilikom bili Ivan Peroš i Tonći Ćićerić, ravnatelji Gradske knjižnice Solin i Javne ustanove u kulturi »Zvonimir«. Svečanost dodjele nagrada pjesmom su uveličale članice ženke klape KUD-a »Salona«.

Karikatura i identitet

Grand prix nagrada 16. međunarodnog festivala karikature Solin 2021. pripala je austrijskom karikaturistu Pitteru Klausu. Drugo mjesto osvojio je Ilya Katz iz Israela, a treće hrvatska karikaturistica Dubravka Bodulić.

Posebno priznanje koje tradicionalno dodjeljuje Turistička zajednica grada Solina otišlo je u ruke poznatog iranskog karikaturista Fakhreddina Dost Mohammada dok su specijalne nagrade Festivala osvojili njegov sunarodnjak Majid Amini i talijanski karikaturist Marco De Angelis.

Austrijski karikaturist Pitter Klaus dobio je Grand prix nagradu 16. međunarodnog festivala karikature Solin 2021.

Dobitnik grand prixa Pitter Klaus osobno je preuzeo priznanje koje uključuje i novčanu nagradu u iznosu od 1,016 eura.

– Vodeći se zadanom temom ovogodišnjeg festivala, »Povijesni gradovi«, odlučio sam ukazati na problem koji je jednako čest kod nas u Austriji i kod vas u Hrvatskoj, a to je novogradnja koja narušava identitet povijesnih gradova – rekao je 47-godišnji Pitter Klaus inače poznati karikaturist i ilustrator brojnih knjiga dodajući kako je uistinu s posebnim užitkom boravio u Solinu te se upoznao s njegovim bogatim kulturno-povijesnim naslijeđem.

Svečanosti je nazočila i karikaturistica Dubravka Bodulić iz Splita, dobitnica treće nagrade za karikaturu inspiriranu Dioklecijanovom palačom, točnije splitskim Vestibulom i virusom Covid-19 koji je obilježio proteklo razdoblje.

– Presretna sam zbog ove nagrade, posebno jer dolazi od strane kolega. Općenito držim kako je karikatura fantastičan medij kroz kojeg možeš puno toga reći. Istovremeno je kratka, oštra, smiješna, žalosna i groteskna, te često otkriva ono što riječima ne bismo mogli izraziti – rekla je Dubravka inače arhitektica po struci, koja je čitav radni staž provela u prosvjeti baveći se likovnom pedagogijom.

 

SOLINSKA UDRUGA »MOJE DIJETE« UKLJUČILA SE U OBILJEŽAVANJE NACIONALNE KAMPANJE »HRVATSKA VOLONTIRA« – Zeleno oplemenjivanje

SOLINSKA KRONIKA 326, 15. listopada 2021.

Ove smo godine u sklopu Dana volonterskoga rada odlučili oplemeniti zeleni otok pored zgrade u kojoj djelujemo na način da smo zasadili desetak sadnica lavande i ružmarina koje nam je donirao Grad Solin – rekla je voditeljica udruge Ljubica Milković

Udruga roditelja djece s poteškoćama u razvoju »Moje dijete« Solin i ove se godine uključila u obilježavanje nacionalne kampanje »Hrvatska volontira«, a prigodne aktivnosti u koje su bili uključeni članovi i volonteri organizirali su 30. rujna u prostorijama udruge.

– Ove smo godine u sklopu Dana volonterskoga rada odlučili oplemeniti zeleni otok pored zgrade u kojoj djelujemo na način da smo zasadili desetak sadnica lavande i ružmarina koje nam je donirao Grad Solin – rekla je voditeljica udruge Ljubica Milković napominjući da im je Grad donirao i koševe za smeće kako bi dodatno kultivirali okoliš.

– Osim toga naši su članovi zajedno s volonterima i voditeljicom likovne radionice Antonijom Šerić izrađivali mozaik s prikazom suncokreta na zidu uz ulaze u prostoriju. Odabrali smo suncokret jer je on univerzalan simbol osoba s poteškoćama u razvoju – objasnila je Ljubica dodajući kako im se u aktivnostima pridružila i predstavnica stanara Vesna Režić Dereani koja je inače s još nekoliko stanara, aktivna u održavanju zgrade i okoliša.

Među volonterima koji su se uključili u aktivnosti Udruge »Moje dijete« bila je i 20-godišnja studentica Tina Milković koja tu već godinama povremeno volontira.

– Uvijek nešto novo naučim od članova udruge koji su toliko iskreni i vedri da mi svaki susret s njima predstavlja neizmjernu radost – rekla je Tina.
U izradi mozaika među ostalima je sudjelovala i Slavica Matković, aktivna članica udruge od njezina osnivanja.

– Ova mi je udruga u svemu puno pomogla. Tu su moji prijatelji, tu se družim i puno toga naučim – rekla je Slavica pokazujući na koji način slaže pločice budućega mozaika kojim će članovi udruge dodatno uljepšati prostor u kojemu uvijek rado borave.

U MJESEC DANA ODŽANA I DRUGA SJEDNICA GRADSKOGA VIJEĆA – Bez usvajanja izvješća

SOLINSKA KRONIKA 326, 15. listopada 2021.

Izvješće o radu gradonačelnika za razdoblje od siječnja do lipnja ove godine nije usvojeno jer su vijećnici vladajuće većine bili protiv predstavljenoga dokumenta. Izvješće o polugodišnjem izvršenju proračuna za 2021. također nije usvojeno

Sjednica solinskoga Gradskog vijeća održana 14. listopada otvorena je aktualnim satom kojega su vijećnici usvojili na prethodnoj sjednici. Postavljen je čitav niz pitanja na koja se uglavnom tražio pisani odgovor.

Nakon aktualnoga sata kojega su vijećnici iskoristili do zadnje minute uslijedilo je izvješće o radu gadonačelnika za razdoblje od siječnja do lipnja ove godine u kojem su sadržani detaljni podaci o radu ureda gradonačelnika i svih gradskih odjela. Tako su među ostalim specificirana i ulaganja u projekte po solinskim mjesnim odborima, a gradonačelnik je posebno istaknuo pokretanje projekta »Grad u tvom mjesnom odboru«.

Vijećnik Mario Jaman (SDP) istaknuo je problem komunalnoga i prometnog nereda u određenim djelovima grada te je utvrđena potreba dodatnog zapošljavanja komunalnih redara i bar još jednog prometnog redara.

Vijećnik Davor Mikas (Bolji Solin) iznio je svoj stav o nedovoljnom ulaganju u gospodarstvo nakon čega je pročelnica Marijana Žižić najavila skoru realizaciju EU projekta »Tempus« koji obuhvaća uređenje ureda namijenjenih poticanju razvoja poduzetništva, odnosno za smještaj budućih »startupova«.

Vijećnik Goran Milavić (NLM) komentirao je činjenicu da određeni broj planiranih projekata nije realiziran u predmetnom razdoblju. Gradonačelnik mu je odgovorio kako do kašnjenja najčešće dolazi tijekom pripremnih radnji, odnosno rješavanja imovinsko-pravnih odnosa i ishodovanja dozvola za određene projekte što najčešće predstavlja i najzahtjevniju fazu njihove realizacije.

Izvješće o radu gradonačelnika za razdoblje od siječnja do lipnja ove godine nije usvojeno jer su vijećnici vladajuće većine bili protiv predstavljenog dokumenta.

Uslijedilo je izvješće o polugodišnjem izvršenju proračuna za 2021. koje je izložila pročelnica Odjela za proračun i računovodstvo Tihana Žižić.

U prvom polugodištu 2021. ukupno ostvareni prihodi konsolidiranog proračuna iznosili su nešto više od 72.167 milijuna kuna i bili su veći u odnosu na isto razdoblje prošle godine za 20 milijuna. Postotak ostvarenja polugodišnjih prihoda u odnosu na godišnji plan iznosi 43.81 posto.

Ukupni rashodi ostvareni u razdoblju od siječnja do lipnja 2021. iznosili su nešto više od 67 milijuna kuna što je za 14.2 milijuna više u odnosu na rashode ostvarene u istom razdoblju 2020., a najveća odstupanja bilježe se u stavci nabavke postrojenja i opreme za novoizgrađeni vrtić/školu u Arapovcu te u stavci ulaganja u rekonstrukciju ljetne pozornice u Gradini.

Ostvarenje rashoda u prvih šest mjeseci u odnosu na plan iznosilo je 40 posto.

Polugodišnje izvješće o izvršenju proračuna nije usvojeno jer je protiv njega glasovalo 11 od 18 prisutnih vijećnika.

Posljednja točka dnevnog reda odnosila se na prijedlog gradonačelnika Dalibora Ninčevića da se donese odluka o poništenju pravilnika o provedbi jednostavne javne nabave kojeg su gradski vijećnici usvojili na sjednici održanoj 22. rujna.

Naime, gradonačelnik je istaknuo kako usvojeni pravilnik nije u skladu sa Zakonom o javnoj nabavi i Zakonom o lokalnoj i područnoj samoupravi.

Budući je većina vijećnika glasala protiv navedenoga prijedloga gradonačelnik je najavio kako će spomenuti dokument uputiti na ocjenu zakonitosti u Ministarstvo uprave RH.

Pitanje mobinga u Vrtiću

Nakon što je na sjednici održanoj 22. rujna iznesen problem potencijalnoga »mobinga« u Dječjem vrtiću »Cvrčak« Solin, Gradsko je vijeće formiralo radnu skupinu koja je 6. listopada održala sastanak s 15 djelatnica vrtića koje su prijavile negativne radnje te s predstavnicima sindikata.

Član radne skupine Vedran Duvnjak podnio je na sjednici GV-a 14. listopada usmeno izvješće o održanom sastanku kojem su osim njega u ime radne skupine nazočili još zamjenik predsjednika GV-a Davor Mikas i gradonačelnik Dalibor Ninčević.

Djelatnice su, prema riječima Vedrana Duvnjaka, tijekom sastanka iznijele mučne detalje o negativnim iskustvima koja su doživjele s ravnateljicom Anđelom Biuk i još jednom zaposlenicom vrtića.

– Ravnateljica nas je na prošloj sjednici uvjeravala kako je riječ o četiri slučaja, ali utvrđeno je kako je problem daleko veći. Uistinu se radi o strašnim stvarima i krajnje je vrijeme za konkretnu reakciju, odnosno radikalne poteze – rekao je Duvnjak zahtijevajući da se ravnateljica vrtića Anđela Biuk odmah razriješi dužnosti.

Gradonačelnik je najavio poduzimanje određenih mjera, ali je isto tako naglasio potrebu održavanja sastanka s ravnateljicom i djelatnicima stručne službe vrtića kako bi se sagledali svi aspekti prijavljenih događaja.

Nakon burne rasprave koja je uslijedila gradonačelnik je najavio kako će o svemu obavijestiti prosvjetnu inspekciju te zatražiti njihov nadzor.

SJEDNICOM GRADSKOGA VIJEĆA ODRŽANOM 22. RUJNA UVEDENE PROMJENE U RADU – Rigorozna transparentnost

SOLINSKA KRONIKA 326, 15. listopada 2021.

Jedna od točaka dnevnoga reda odnosila se na izvješće o radu Dječjega vrtića »Cvrčak« Solin za pedagošku godinu 2020./’21., a predstavila ga je ravnateljica Anđela Biuk. Izvješće o radu u protekloj pedagoškoj godini nije prihvaćeno, protiv njega je glasovalo 11 od 19 vijećnika

Sukladno izmjenama poslovnika Gradskoga vijeća koje su solinski gradski vijećnici usvojili 22. rujna, sjednice ovoga gradskog tijela ubuduće će se prenositi uživo putem televizijskih postaja ili društvenih mreža. Osim toga, vijećnici će pisana pitanja podnositi poštom ili ih predavati na sjednicama, dok će se usmena ubuduće postavljati na samom početku sjednice u sklopu Aktualnoga sata koji može trajati najduže 60 minuta.

Jedna od novosti je i ta da će se pisani odgovor na vijećnička pitanja dostavljati svim vijećnicima, a ne samo onima koji su ga postavili kao što je do sada bio slučaj – izvijestio je predsjednik Gradskoga vijeća Ivan Andabak (NLM) na samomu početku sjednice.

Ovom prilikom usvojen je i novi pravilnik o provedbi jednostavne javne nabave za kojega se vijećnik Davor Mikas (BS) duže vrijeme zalagao.
– Najvažnija izmjena koju donosi novi pravilnik je ta da će otvaranje ponuda ubuduće biti javno, što do sada nije bio slučaj – objasnio je Mikas.

Potpuna transparentnost

Komentirajući ovu točku gradonačelnik Dalibor Ninčević između ostaloga je naglasio kako je spomenuti pravilnik i do sada bio transparentan te jedan od rigoroznijih u Hrvatskoj.

Vijećnici su usvojili i prijedlog uvođenja potpune transparentnosti gradskoga proračuna koji između ostaloga uključuje potrebu izrade aplikacije dostupne svakom zainteresiranom građaninu. Gradonačelnik je istaknuo kako u proračunu već postoje sredstva za nabavku takve vrste aplikacije.

– Rebalansom proračuna predviđen je iznos od 105 tisuća kuna za izradu aplikacije stoga smatram kako je ovaj prijedlog nepotreban. Naglasio bih kako smo u posljednje vrijeme intenzivno radili na pripremama za primjenu aplikacije koja bi sadržavala sve proračunske stavke, a u planu nam je i izrada brošure, odnosno svojevrsnoga proračunskog vodiča za građane koju ćemo najprije objaviti na mrežnoj stranici Grada, a potom i tiskati te podijeliti građanima – najavio je gradonačelnik.

Odbijeno izvješće o radu

Jedna od točaka dnevnoga reda odnosila se na izvješće o radu Dječjega vrtića »Cvrčak« Solin za pedagošku godinu 2020./’21., a predstavila ga je ravnateljica Anđela Biuk.

Odgojno-obrazovni rad tijekom protekle pedagoške godine odvijao se u 54 odgojne skupine od kojih su 42 na području grada Solina, a ostale na području općina Klis, Muć i Dugopolje koje djeluju u sastavu ove ustanove. U DV-u »Cvrčak« u predmetnomu je razdoblju bilo zaposleno 182 djelatnika, a pohađalo ga je 1104 mališana među kojima je njih 39 imalo određene teškoće u razvoju.

Odgovarajući na pitanje vijećnice Marilene Babić (HDZ) vezano uz skrb djece s poteškoćama u razvoju ravnateljica je naglasila kako je u DV-u »Cvrčak« u proteklomu razdoblju po prvi put zaposlen edukacijski rehabilitator kako bi se toj djeci osigurala još adekvatnija skrb.

Općina Klis duguje 360 tisuća kuna za sufinanciranje boravka djece u solinskim vrtićima

Vijećnik Goran Milavić (NLM) zanimao se za trenutačno dugovanje općine Klis prema Gradu Solinu vezano uz sufinanciranje boravka djece s njihova područja u solinskim vrtićkim kućama.

– Općina Klis nam trenutačno duguje 360 tisuća kuna za sufinanciranje boravka 62 djece s njihova područja u vrtićima u Solinu – odgovorila je ravnateljica.

Gradonačelnik je istaknuo kako je Grad već uputio službeno upozorenje općini Klis da podmiri dugovanje ili će im u protivnomu otkazati spomenutu uslugu.

Posebna rasprava razvila se oko pritužbi vezanih za »mobbing« u solinskim dječjim vrtićima. Naime, predsjednik Gradskoga Vijeća Ivan Andabak zaprimio je pritužbu sindikata djelatnika vrtića u kojoj se navodi kako se u okviru ustanove provodi »mobbing« nad desetak zaposlenika zbog čega su neki zatražili i liječničku pomoć.

Prema riječima ravnateljice Biuk do sada su zaprimljene četiri takve pritužbe koje su proslijeđene povjerenici za zaštitu dostojanstva radnika.
– Povjerenica je u zakonskomu roku ispitala sve sudionike prijava te na osnovu njihovih iskaza pritužbe odbacila kao neutemeljene. Zbog zaštite osobnih podataka trenutačno ne mogu iznositi detalje navedenih pritužbi, ali pozivam predsjednika Gradskoga vijeća da dođe u upravu vrtića kako bismo ga upoznali s detaljima – rekla je ravnateljica Biuk.

Izvješće o radu DV-a »Cvrčak« u protekloj pedagoškoj godini nije prihvaćeno, protiv njega je glasovalo 11 od 19 vijećnika.

Grad – vrtić

Solinski gradski vijećnici jednoglasno su usvojili prijedlog gradonačelnika Dalibora Ninčevića vezan uz sufinanciranje rada privatnih dječjih vrtića koji djeluju na području grada Solina.

Navedenom odlukom izjednačavaju se cijene programa u gradskim i privatnim vrtićima i to na način da roditelji plaćaju uslugu u privatnim vrtićima po istim cijenama koje vrijede za Dječji vrtić »Cvrčak«, a razliku u cijeni snosi Grad Solin. Ova odluka se primjenjuje od 1. listopada ove godine.

Visina mjesečnoga sufinanciranja Grada Solina ovisi o vrsti programa kojeg dijete pohađa pa tako iznosi 722 kune za dijete upisano u 5-satni vrtićki program, 810 kuna za 6-satni program, 1,152 kune za redoviti 10-satni vrtićki te 1 306 za redoviti 10-satni jaslički program.

Zbog većih izdvajanja Grad je u rebalansu proračuna za 2021. stavku predviđenu za sufinanciranje boravka djece u privatnim vrtićima povećao za 660 tisuća kuna za razdoblje od 1. listopada do 31. prosinca ove godine.

– Grad je i do sada sufinancirao rad privatnih dječjih vrtića, a netom usvojeno izjednačavanje cijena s onima u gradskim vrtićima zahtijeva 1.8 do 2 milijuna kuna veće izdvajanje na godišnjoj razini – rekao je gradonačelnik dodajući kako se trenutačno sufinancira boravak za oko 330 djece u privatnim vrtićima.

Smjena upravnih vijeća

Nakon što su na prošloj sjednici Gradskoga vijeća smijenjeni članovi Upravnoga vijeća Gradske knjižnice Solin, na ovoj su imenovani novi. Riječ je o Snježani Rađi, Heleni Bužančić te Nadi Topić koja je najprije smijenjena, a potom ponovno imenovana u spomenuto tijelo.

Naime, smjena diplomirane knjižničarke dr. sc. Nade Topić izazvala je burnu raspravu na protekloj sjednici te dovela do odgode usvajanja imenovanja novih članova.

Nadi Topić je najprije smijenjena, a potom ponovno imenovana u Upravno vijeće Gradske knjižnice Solin

– Ispričao sam se Nadi Topić osobno zbog situacije koja se događala na prošloj sjednici. Znamo da je izuzetno stručna osoba stoga ispravljamo napravljenu pogrešku – rekao je ovom prilikom predsjednik Odbora za izbor i imenovanja Tihomir Bečko (DP).

Uslijedilo je donošenje odluke o smjeni članova Upravnoga vijeća Dječjega vrtića »Cvrčak« Solin, Gorana Miličevića, Ivana Skelina, Željka Udiljka i Ante Božana, a na njihovo mjesto imenovani su Vedran Duvnjak, Ivan Tente, Jasminka Bošković i Dolores Jaman.

Tijekom žučne rasprave koju su izazvali ovi prijedlozi vijećnici HDZ-a Renato Prkić i Goran Miličević, ujedno član Upravnoga vijeća vrtića, više su puta upozorili kako procedura vladajuće većine nije utemeljena u zakonu.

– Nadležnost za imenovanje članova Upravnoga vijeća DV-a »Cvrčak« u isključivoj je nadležnosti izvršne vlasti, odnosno gradonačelnika, i žao mi je što Gradsko vijeće donosi odluku koja nije u skladu za zakonom – rekao je Miličević.

Vijećnica Ivana Sedlar (HDZ) izrazila je mišljenje kako nije u redu da se u Upravno vijeće biraju članovi koji imaju prebivalište u Splitu, konkretno Snježana Rađa i Helena Bužančić.

– Smatram da u Solinu imamo jednako kvalitetne i stručne osobe koje mogu obavljati tu funkciju – komentirala je Sedlar.
Vijećnik Goran Milavić (NLM) poručio je kako postoji plan izmjene statuta ustanova kako se ubuduće ne bi događalo da se u upravna vijeća biraju političke, već isključivo stručne osobe.

Isto je potvrdio i predsjednik Gradskoga vijeća Ivan Andabak (NLM) napominjući kako je izmjena članova upravnih vijeća ustanovâ tek prvi korak ka planiranim izmjenama statutâ.

– Što se tiče prozivki vezanih uz nezakonitost odluke o izmjeni članova Upravnoga vijeća vrtića kolege iz oporbe upućujem da zatraže mišljenje viših tijela pravnih institucija RH koje su mjerodavne i čiji ćemo sud prihvatiti – poručio je Andabak.

Obje točke dnevnoga reda, smjena aktualnih članova Upravnoga vijeća DV-a »Cvrčak« i imenovanje novih usvojeno je s 11 glasova za i 8 protiv.

Grad sufinancira POS-ove stanove

Na dnevnomu redu sjednice Gradskoga vijeća našla se i odluka vezana uz Program poticane stanogradnje na području grada Solina, točnije odluka o sufinanciranju izgradnje stambeno-poslovne građevine s ukupno 17 stambenih jedinica na prostoru mjesnoga odbora Sveti Kajo.

Agencija za pravni promet i posredovanje nekretninama, APN provela je ponovljeni postupak javnoga nadmetanja za radove na izgradnji spomenutoga objekta ukupne neto površine 1 479 metara četvornih.

Zaprimljene ponude u provedenom postupku javnoga nadmetanja premašile su planiranu vrijednost nabave te je APN iskoristio zakonsku mogućnost i osigurao dodatnih 2 720 kuna s PDV-om po metru četvornom korisne stambene površine, ali pod uvjetom da se Grad Solin odrekne naknade za zemljište, da provede njegovo opremanje komunalnom infrastrukturom i priključcima te da osigura preostali iznos za sufinanciranje zgrade.

Grad Solin je odlukom Gradskoga vijeća već prenio na APN pravo vlasništva na zemljištu u svrhu izgradnje građevine POS-a, a uz to se obvezao o svom trošku opremiti predmetnu nekretninu komunalnom infrastrukturom.

Sukladno najnovijoj odluci Grad će sufinancirati i radove na izgradnji buduće građevine u iznosu od oko 1.6 milijuna kuna s PDV-om. Iznos od 200 tisuća kuna isplatit će se do kraja 2021., a preostali tijekom 2022.

Prema riječima gradonačelnika Dalibora Ninčevića u novom objektu će biti sadržan i poslovni prostor kojim će upravljati Grad, a koji je ukupno vrijedan nešto više od 995 tisuća kuna s PDV-om što znači da će Grad Solin bespovratno financirati iznos od oko 618 tisuća kuna s PDV-om.
Prijedlog navedene odluke jednoglasno je usvojen.

PRIJEDLOG IZMJENA I DOPUNA PRORAČUNA

Povećanje prihoda i rashoda

Pročelnica Odjela za proračun i financije Tihana Žižić predstavila je gradskim vijećnicima prijedlog izmjena i dopuna proračuna Grada Solina za 2021.
– Konsolidirani se prihodi povećavaju za 3.8 milijuna kuna i po novom planu iznose 171 milijun dok se rashodi planiraju u iznosu od 180 milijuna što je za 6.9 milijuna više u odnosu na prethodni plan proračuna – rekla je pročelnica Žižić iznoseći detaljnije obrazloženje navedenih povećanja.

– Spomenuto povećanje prihoda odnosi se na povrat poreza i prireza na dohodak koji se prema naputku Ministarstva financija namiruje na teret Državnoga proračuna. Taj iznos se ukoliko nije vraćen do 31. prosinca tekuće godine knjiži kao zajam iz Državnoga proračuna.

Osim u ovoj stavci povećanje prihoda bilježi se i u stavci poreza na imovinu. Naime, zbog smirivanja situacije s pandemijom koronavirusa ostvaruje se veći porez na promet nekretnina u odnosu na planirano – objasnila je Tihana Žižić.

Kako se nadalje navodi u obrazloženju veći rashodi, proizlaze iz činjenice da se u 2021. ušlo s viškom prihoda u iznosu od 9.8 milijuna što je za 3.1 milijun više u odnosu na višak na kojega se računalo u trenutku izrade proračuna. Sukladno tome rebalansom se konsolidirani rashodi planiraju u visini prihoda uvećani za dio viška prihoda koji se planira utrošiti u ovoj godini.

Gradonačelnik Dalibor Ninčević prihvatio je ovom prilikom i 5 od 6 predloženih amandmana koje su iznijeli vijećnici vladajuće koalicije, nakon čega je šesti usvojen većinom glasova vijećnika.

Sukladno usvojenim amandmanima stavka iz koje se financira rad Vlastitoga komunalnog pogona smanjit će za ukupno 470 tisuća kuna koje će se preusmjeriti kako slijedi: za nabavku klima uređaja za Dom kulture don Frane Bulić u Vranjicu 50 tisuća, za financiranje vanjske i unutarnje sanacije Područne škole u Kučinama 80 tisuća, za zaposlenje po jednoga vatrogasca vozača u DVD-u Solin i DVD-u Vranjic 60 tisuća kuna, za asfaltiranje dijela Ulice Mužići, 40 tisuća, za izradu projektne dokumentacije za izgradnju dječjega igrališta na Žižinoj glavici u Rupotini 40 tisuća, te za kupnju nematerijalne imovine za gradsku upravu, točnije aplikacije kojom će se osigurati transparentnost gradskoga proračuna 200 tisuća kuna.

Nakon jednoglasnoga usvajanja rebalansa proračuna Grada Solina za 2021. uslijedilo je predstavljanje prijedloga izmjena i dopuna programa građenja i održavanja komunalne infrastrukture te izmjena i dopuna programa financiranja javnih potreba u sportu i kulturi te socijalne skrbi za tekuću godinu.

VIJEČNIĆKA PITANJA

Od parkirališta i prometa do Mramorne i srednje škole

Andabak je i ovom prilikom upozorio na nedostatke u gradu vezane uz čistoću, grafite i grane koje često zaklanjaju javnu rasvjetu te je uputio apel voditelju Vlastitoga pogona za obavljanje komunalnih djelatnosti Anti Parčini da žurno riješi ove nedostatke

Rubriku vijećničkih pitanja otvorio je predsjednik Gradskoga vijeća Ivan Andabak (NLM) prenoseći zahtjev građana iz Ulice Stjepana Radića da im se uvede naplata parkirališta s povlaštenom kartom za stanare.

Prema riječima gradonačelnika Dalibora Ninčevića isto je već iskoordinirano s građanima tijekom obilaska koji se odvijao u sklopu projekta »Grad u tvom mjesnom odboru« te su gradske službe obavile predradnje potrebne za uvođenje naplate parkirališta uz navedenu prometnicu.

– Stanari će jednako kao i u drugim dijelovima grada gdje se naplaćuje parkiralište, imati pravo na povlaštenu kartu u iznosu od 30 kuna mjesečno – rekao je gradonačelnik.

Andabak je i ovom prilikom upozorio na nedostatke u gradu vezane uz čistoću, grafite i grane koje često zaklanjaju javnu rasvjetu te je uputio apel voditelju Vlastitoga pogona za obavljanje komunalnih djelatnosti Anti Parčini da žurno riješi ove nedostatke.

Vijećnik Tihomir Bečko (DP) sugerirao je predsjedniku Gradskoga vijeća da nakon održanoga sastanka s predsjednikom GV-a Splita Jakovom Prkićem slične sastanke održi i s čelnim ljudima drugih gradova i općina u okruženju.

Most u raspadanju

Vijećnik Mario Jaman (SDP) upozorio je na loše stanje drvenoga mosta kraj Gašpine mlinice kojega bi hitno trebalo sanirati.
Vijećnik Davor Mikas (BS) zatražio je pisano izvješće o stanju gradilišta na križanju Ulice Bubići i Ulice don Lovre Katića, a zanimao ga je i broj parkirališnih mjesta u odnosu na broj stambenih jedinica u Ulici dr. Franje Tuđmana u samom gradskom središtu.

Vijećnik Ivan Kalaica (NLM) predložio je da gradski prometni redari zajedno s obavijesti o počinjenom prekršaju dostavljaju i fotografiju istoga.
Njegov kolega Damir Bekavac (NLM) zanimao se za planove postavljanja kanalizacijske mreže i proširenja ulice Zgon, a osim toga tražio je pisani odgovor vezano uz financiranje Malonogometnog kluba Solin koji djeluje pod okriljem Solinske zajednice sportova.

– Ulica Zgon je u vrlo lošemu stanju i ono što ovom prilikom mogu najaviti je skoro otvaranje ponuda vezanih uz Aglomeraciju Split-Solin u sklopu koje će se rješavati kanalizacijska mreža u ovoj ulici. Radovi bi trebali početi na proljeće iduće godine, a dovršetak je planiran krajem 2022. ili početkom 2023. Sredstva za rekonstrukciju ove ulice planiramo osigurati u proračunu za 2022. – odgovorio je gradonačelnik.

Vijećnik Renato Prkić (HDZ) apelirao je na Gradsko vijeće da uputi dopis Ministarstvu znanosti i obrazovanja kako bi se ispitalo u kojoj je fazi osnivanje osnovne glazbene škole u Solinu.

– Županija je donijela odluku o proširenju mrežâ škola i uputila ga nadležnomu Ministarstvu koje izrađuje konačni prijedlog stoga me zanima u kojoj je to fazi – pitao je Prkić.

Prkić se zanimao i za postavljanje javne rasvjete na području Libovca, a osim toga predložio je da Grad uputi službeni dopis Županijskoj upravi za ceste vezano uz loše stanje ulice koja vodi od crkve sv. Kaja do spoja na brzu cestu.

Kanalizacijska mreža i Mramorna

Vijećnica Anita Perković Milišić (NLM) zahvalila je gradonačelniku na brzoj intervenciji vezanoj uz postavljanje dodatne horizontalne signalizacije u Ulici don Frane Bulića čime se povećala sigurnost pješaka.

– Ono što me ovo prilikom zanima jest izgradnja kanalizacije u ulicama Hrvatskih žrtava, Paraći, Dudini i Jajići u Svetomu Kaju, a zanima me i na koji se način planira riješiti prijelaz preko željezničke pruge kako bi građani mogli sigurno dolaziti do plaže Mramorna – pitala je vijećnica Perković-Milišić.

Hrvatske željeznice nisu dale suglasnost za uređenje pješačkoga prijelaza do plaže Mramorna

Prema riječima pročelnice Marijane Žižić Grad je pokušao riješiti siguran prijelaz i postigao dogovor s tvrtkom Ina, međutim Hrvatske željeznice nisu dale suglasnost za uređenje pješačkoga prijelaza, a Grad ne može bez njihove dozvole realizirati takav projekt.

– Hrvatske željeznice nam nisu dopustile niti prebacivanje materijala potrebnoga za uređenje plaže, štoviše poslali su nam nekoliko dopisa sa zahtjevom za njezino uklanjanje – rekla je pročelnica Žižić.

Vijećnik Mirko Roguljić (Most) požalio se na činjenicu da pojedini pročelnici ne dostavljaju pisane odgovore na pitanja koja su im upućena.
Prema riječima dopredsjednika Gradskoga vijeća Zdravka Perka (HDZ) koji je preuzeo vođenje sjednice, pročelnici bi sukladno poslovniku odgovore trebali dostavljati najkasnije u roku od 30 dana od trenutka kada im je ono postavljeno.

Goran Milavić (NLM) apelirao je da se od nadležnih tijela, Županije i Ministarstva prosvjete, zatraži pisani odgovor vezano uz rješavanje elaborata za izgradnju srednje škole u Solinu.

 

SVEČANA SJEDNICA UOČI BLAGDANA MALE GOSPE I DANA GRADA – Demokratska suradnja i europski novac

SOLINSKA KRONIKA 325, 15. rujna 2021.

– Svi zajedno borite se za europske fondove jer to je jedina mjera stvarnoga uspjeha i jedini kriterij vrednovanja rada, života i djelovanja u EU. Sav onaj zanos, ideje, idealizam je iza nas. Ispred nas je novo financijsko razdoblje u kojem moramo svi zajedno, uz pomoć države, izvući svaki euro novca koji je prije svega naš – istaknuo je Predsjednik Republike Zoran Milanović

Tradicionalna svečana sjednica Gradskoga vijeća grada Solina održana je u preuređenoj Gradini 7. rujna, dan uoči blagdana Male Gospe i Dana grada. Prije dolaska u Gradinu sudionici svečanosti položili su vijence i zapalili svijeće pred spomen obilježjem poginulim hrvatskim braniteljima pored Gospina Otoka.

Sjednici su uz gradske vijećnike predvođene predsjednikom Ivanom Andabakom i predstavnike Grada na čelu s gradonačelnikom Daliborom Ninčevićem nazočili brojni gosti među kojima i predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović, izaslanik i potpredsjednik Hrvatskoga sabora Ante Sanader, izaslanik Vlade i župan splitsko-dalmatinski Blaženko Boban, konzulica Veleposlanstva Mađarske u RH NJ. E. dr. Anna Erzsébet Mladenovics, počasni konzul Mađarske u Splitu dr. Ivo Staničić, generalni vikar Splitsko-makarske nadbiskupije mons. Miroslav Vidović, župnici solinskih župa, državni tajnici, saborski zastupnici te predstavnici okolnih gradova i općina kao i institucija koje surađuju s Gradom Solinom.

Predsjednik Gradskoga vijeća Ivan Andabak istaknuo je demokratičnost i pluralnost današnjega solinskoga društva

Okupljene je na početku sjednice pozdravio predsjednik Gradskoga vijeća koji se tijekom svoga govora s posebnim ponosom osvrnuo na tradiciju i bogato kulturno nasljeđe grada uz Jadro.

– Za nas Solinjane Mala Gospa je puno više od pučke svetkovine, ona je za nas dio ponosa, dio našega identiteta, ona nas je definirala kao građane ovoga grada i stvorila nam osjećaj pripadnosti i zajedništva. Ovim blagdanom slavimo rođenje Blažene Djevice Marije i nije slučajno što smo danas ovdje na Gradini jer upravo ovdje, na širem prostoru Solina, rađala se naša država u prošlosti, na ovom mjestu stvorena je naša državnost – rekao je Andabak iskazujući posebnu zahvalnost hrvatskim braniteljima i članovima njihovih obitelji.

– U ovomu danu ne smijemo zaboraviti na one koji su nesebično dali vlastite živote kako bismo mi danas mogli slaviti naše običaje i njegovati tradiciju. Zahvaljujući njima mi smo danas slobodni. Naša država je dio demokratske Europe gdje je oduvijek i pripadala. Taj europski duh, duh demokracije, itekako je živ u Solinu. Moram pohvaliti drage sugrađane koji su pokazali visoke demokratske standarde o čemu najbolje svjedoči i samo Gradsko vijeće grada Solina. Pluralizam ideja i demokratski način razmišljanja vrline su koje zaista krase solinsko društvo i bez lažne skromnosti mogu biti uzor svima. Pred nama koji obnašamo političke dužnosti velika je odgovornost jer ne možemo i ne smijemo izgubiti povjerenje građana. Upravo su oni ti koji su nam dali zadatak unaprijediti ovaj grad i učiniti ga mjestom dostojnim svakoga građanina – poručio je Andabak.

Uslijedilo je obraćanje gradonačelnika Dalibora Ninčevića koji je kroz video projekciju predstavio najvažnije projekte realizirane tijekom proteklih godinu dana te najavio nove koji nas očekuju u narednom razdoblju.

Gradonačelnik Dalibor Ninčević osvrnuo se na postignute i planirane projekte u Solinu

– Iza nas su lokalni izbori koji definiraju smjer razvoja lokalne zajednice. Ponosan sam i zahvalan što su građani prepoznali moj dosadašnji rad i ponovno mi povjerili ovu časnu i odgovornu dužnost vođenja grada. Premda je najveći broj vijećnika izabran iz redova HDZ-a, njih 8 od 19, većina u Gradskom vijeću formirana je od ostalih političkih stranaka i nezavisnih lista. No bez obzira na činjenicu što gradonačelnik kao nositelj izvršne vlasti dolazi iz jedne političke opcije, a većinu u GV-u čine predstavnici više drugih opcija, vjerujem da nam je svima na prvomu mjestu prosperitet i daljnji razvoj našega grada kao zajednički cilj koji nema alternativu. U proteklih godinu dana puno je projekata realizirano ili je u fazi realizacije, ali ne želimo stati na tome. Za razvoj grada valja tražiti stalno nova rješenja, vlastitim znanjem ići u korak s vremenom, pratiti nove tehnologije i neprestano težiti boljem – poručio je Ninčević.

Prigodni govor održao je i župan Blaženko Boban koji je među ostalim uputio poruku predstavnicima izvršne i predstavničke vlasti grada Solina.
– Kavu ne mora nitko piti skupa, na misi nitko ne mora biti skupa, družiti se ili igrati na balote, ali voljeti Solin svi moramo, svi koji živimo u njemu. To se od svih nas i svih onih koji obnašaju dužnost u gradu očekuje i nadam se da će tako i biti. Nadam se da će Solin, populacijski najmlađi grad u RH, nastaviti stopama daljnjega razvoja i prosperiteta te da će i dalje biti uzor brojnim gradovima diljem Hrvatske – rekao je župan.

Novac kao mjera uspjeha

Predsjednik Republike Zoran Milanović čestitao je domaćinima njihov blagdan te se također osvrnuo na važnost suradnje različitih političkih opcija u malim sredinama.

– Vidim da među vama vlada razumijevanje i to je jako važno u malim sredinama. Vidim isto tako, da je u ovomu dijelu Dalmacije, kada je u pitanju distribucija lokalne vlasti, sve otišlo na nekoliko strana. I neovisni, i HDZ i SDP, svega tu ima u Splitu, Makarskoj, Omišu, Solinu, svi zajedno borite se za europske fondove jer to je jedina mjera stvarnoga uspjeha i jedini kriterij vrednovanja rada, života i djelovanja u EU. Sav onaj zanos, ideje, idealizam je iza nas.

Predsjednik Republike Zoran Milanović istaknuo je važnost suradnje na povlačenju europskih sredstava za projekte

Ispred nas je novo financijsko razdoblje u kojem moramo svi zajedno, uz pomoć države, izvući svaki euro novca koji je prije svega naš. Budimo svjesni da gradimo Hrvatsku za cijelu sljedeću generaciju i da smo ulaskom u EU dali značajan dio svoje suverenosti, onoga za što su naši branitelji i vitezovi poginuli. To je veliki dug, time moramo upravljati razumno i u vlastitom interesu. Unesite u svoj rad zanos, ljubav i poštovanje – poručio je Predsjednik Milanović.

Nagrade Grada

Nakon prigodnih govora predsjednik Gradskoga vijeća Ivan Andabak i gradonačelnik Dalibor Ninčević uručili su nagrade ovogodišnjim laureatima, dobitnicima životne, osobne i kolektivne nagrade Grada Solina za 2021.

Nagradu za životno djelo posthumno dodijeljenu rukometnom treneru Anti Božiću Čoniju preuzeo je njegov sin Vinko, osobnu nagradu koja je posthumno dodijeljena dr. Željku Ninčeviću preuzeo je njegov sin Ivan, dok su olimpijci, streljašica Marija Marović i boksač Luka Plantić, svoje nagrade osobno preuzeli. Kolektivnu nagradu dodijeljenu Bratovštini sv. Luke preuzeo je predsjednik udruge Stipe Roguljić dok je kolektivnu nagradu za klapu »Krunik« preuzeo Ante Roguljić. Zahvalu u ime ovogodišnjih laureata uputila je streljašica Marija Marović.

Dobitnici nagrada Grada za godinu 2021.

U glazbenom dijelu programa nastupili su: mješoviti zbor grada Solina pod ravnanjem maestra Tonća Ćićerića, kvartet Gradske glazbe »Zvonimir«, klapa »Delmati«, folklorni ansambl KUD-a »Salona«, kantautor Tedi Spalato i tenor Saša Jakelić.
Nakon svečane sjednice nebo nad Solinom obasjao je spektakularni vatromet.

POČETKOM MJESECA RUJNA ODRŽANA TREĆA PO REDU SJEDNICA NOVOGA SAZIVA GRADSKOGA VIJEĆA – U demokratskom duhu

SOLINSKA KRONIKA 325, 15. rujna 2021.

Na dnevnomu redu sjednice našli su se prijedlozi vezani uz razrješenja dosadašnjih te imenovanja novih članova upravih vijeća ustanova u vlasništvu Grada, Javne ustanove u kulturi »Zvonimir«, Gradske knjižnice i Dječjega vrtića »Cvrčak«.
Na zahtjev vijećnice Ivane Sedlar (HDZ) da se vijećnicima obrazlože razlozi navedenih prijedloga vijećnik Tihomir Bečko (DP) odgovorio je kako se radi o političkoj odluci

Solinsko Gradsko vijeće treću po redu sjednicu održanu 1. rujna započelo je poprilično burno. Naime do rasprave je došlo već prilikom usvajanja dnevnoga reda na kojemu su se našli prijedlozi vezani uz razrješenja dosadašnjih te imenovanja novih članova upravih vijeća ustanova u vlasništvu Grada, Javne ustanove u kulturi »Zvonimir«, Gradske knjižnice i Dječjega vrtića »Cvrčak«. Predsjednik Kluba vijećnika HDZ-a Goran Miličević naglasio je kako su navedeni prijedlozi nezakoniti.

– Na dnevni red stavljate nezakonite točke, a istovremeno izostavljate one koje su od posebne važnosti za naše sugrađane kao što je izjednačavanje cijena u gradskim i privatnim vrtićima te rebalans proračuna – rekao je Miličević postavljajući pitanje moralne i financijske odgovornosti koja proizlazi iz ovakvih postupaka.

Nezakonitost rada i rebalans

Unatoč činjenici da je i tajnik Grada Ante Ljubičić upozorio kako je razrješenje i imenovanje članova Upravnoga vijeća DV-a »Cvrčak« u gradonačelnikovoj nadležnosti predstavnici vladajuće većine u Gradskomu vijeću nisu odustali od predloženoga dnevnog reda.

– Ukoliko smatrate da ne radimo po zakonu obratite se institucijama koje su iznad nas i tražite pravorijek. One će odrediti tko je u pravu, a tko u krivu – poručio je predsjednik Gradskoga vijeća Solina Ivan Andabak (NLM) osvrćući se i na primjedbu o ne stavljanju rebalansa proračuna na dnevni red sjednice.

– Prijedlog rebalansa službeno sam zaprimio 27. kolovoza. To je iznimno važan dokument i traži detaljno razmatranje, stoga nismo bili u mogućnosti uvrstiti ga u ovu sjednicu. O njemu će se raspravljati u zakonskomu roku koji iznosi 30 dana od dana službenoga zaprimanja dokumentacije – poručio je Andabak.

Gradonačelnik Dalibor Ninčević potvrdio je kako je navedeni datum službenoga dostavljanja prijedloga rebalansa točan, međutim istaknuo je kako je nacrt rebalansa predsjedniku Gradskoga vijeća dostavio još 26. srpnja te na isti nije dobio odgovor.

Usprkos Statutu

Uslijedio je prijedlog odluke o razrješenju članova Upravnoga vijeća JUK »Zvonimir«, Grge Bućana, Joška Stričevića i Vatroslava Japirka, te imenovanje novih, Sare Bekavac, Anite Tešije i Sonje Mlačić. Na zahtjev vijećnice Ivane Sedlar (HDZ) da se vijećnicima obrazlože razlozi navedenih prijedloga vijećnik Tihomir Bečko (DP) odgovorio je kako se radi o političkoj odluci. Za riječ se javio i vijećnik Željko Ljubičić (HDZ) koji je upozorio kako se prilikom donošenja odluke o razrješenju nije poštivao statut JUK »Zvonimir«, međutim prijedlog je u konačnici ipak usvojen uz 8 glasova protiv vijećnika HDZ-a.

Sljedeća točka dnevnoga reda odnosila se na razrješenje članova Upravnoga vijeća Gradske knjižnice Solin, Tomislava Ivanovića, Ante Spajića i Nade Topić. Najviše polemike izazvalo je razrješenje dr. sc. Nade Topić, diplomirane knjižničarke, koja je nedavno od strane Ministarstva kulture i medija RH promovirana u zvanje knjižničarske savjetnice, što je najviše zvanje u knjižničarskoj struci. Osim toga dr. sc. Nada Topić članica je Upravnoga odbora Hrvatskog knjižničarskog društva te međunarodne organizacije SHARP, Društva za povijest autorstva, čitanja i nakladništva.

Vijećnica Ivana Sedlar (HDZ) pročitala je ovom prilikom dopis kojega je Nada Topić poslala na elektroničke adrese solinskih gradskih vijećnika tražeći da joj se obrazlože razlozi njezina razrješenja, posebno uzimajući u obzir činjenicu da nikada nije bila članica ni jedne političke stranke.

– Naglasila bih i to da dr. sc. Topić do održavanja sjednice nije dobila odgovor vladajuće većine koja predlaže njezino razrješenje – rekla je vijećnica Sedlar.

Gradonačelnikova isprika

Unatoč iznesenim činjenicama vijećnici koji čine većinu u Gradskomu vijeću glasali su za predloženo razrješenje koje uključuje i dr. sc. Nadu Topić nakon čega joj se gradonačelnik Dalibor Ninčević javno ispričao.

– S obzirom da je dr. Nada Topić na moju zamolbu kao nestranačka osoba pristala biti član Upravnoga vijeća, osobno joj se ispričavam i mogu reći da me je bilo sram slušati tijek rasprave, odnosno obrazloženja vladajuće većine, o tome zašto su neke osobe kompetentnije od drugih – rekao je gradonačelnik Ninčević.

Razriješene članove trebali su zamijeniti novi, Anđela Bešlić, Snježana Rađa i Petra Herceg, međutim utvrđeno je kako kandidatkinja Anđela Bešlić, koja ima status studentice ne ispunjava uvjete propisane Statutom prema kojima se u Upravno vijeće Knjižnice može imenovati osoba koja ima završen diplomski sveučilišni ili specijalistički diplomski stručni studij.

Nakon glasovanja tijekom kojega je 8 vijećnika HDZ-a bilo protiv predloženoga imenovanja, a dvoje vijećnika NLM-a suzdržano, navedeni prijedlog nije usvojen.

Povlačenje točki s dnevnoga reda

O razrješenju i imenovanju članova Upravnoga vijeća DV-a »Cvrčak« ovom se prilikom nije raspravljalo jer je predsjednik Odbora za izbor i imenovanja Tihomir Bečko neposredno prije predstavljanja prijedloga zatražio da se ova točka povuče s dnevnoga reda sjednice.

Osim o prije navedenim točkama vijećnici su odlučivali i o prijedlozima odluka o dodjeli osobnih i kolektivnih nagrada te nagradi za životno djelo Grada Solina za 2021. Osobne nagrade grada Solina za proteklu godinu dodijeljene su doc. dr. sc. Željku Ninčeviću, posthumno, streljašici Mariji Marović i boksaču Luki Plantiću. Kolektivnu nagradu ponijele su dvije udruge iz Kučina, Bratovšina sv. Luke i klapa »Krunik«, dok je nagrada za životno djelo dodijeljena dugogodišnjem sportskom djelatniku i rukometnom treneru Anti Božiću Ćoniju, posthumno.

Mjesečno 900 kuna

Visina mjesečne naknade zamjenika predsjednika Gradskoga vijeća Solina, Davora Mikasa (Bolji Solin) i Zdravka Perka (HDZ) bit će jednaka naknadi ostalih vijećnika i iznosit će 900 kuna neto.

Naime, na prošloj sjednici je predloženo da visina naknade dopredsjednika GV-a bude viša za 270 kuna od naknade vijećnika s čime se spomenuti dopredsjednici nisu složili. Nakon odgađanja donošenja ove odluke i ponovljenoga apela dopredsjednika Zdravka Perka vijećnici su ipak usvojili prijedlog da se ona izjednači s naknadom ostalih članova GV-a.

Sukladno tome svi vijećnici imaju istu naknadu, u iznosu od 900 kuna mjesečno, a samo predsjednik GV-a prima viši iznos, točnije 1 350 kuna neto.

Vanjski članovi radnih tijela GV-a, za koje je vijećnik Tihomir Bečko (DP) na prošloj sjednici zatražio naknadu od 300 kuna i dalje će primati 200 kuna mjesečno.

Dugopolje i Muć se odvajaju, Klis stoji

Pročelnik Upravnoga odjela za pravne i opće poslove Ante Ljubičić predstavio je vijećnicima prijedlog odluke o podjeli Dječjega vrtića »Cvrčak«, odnosno formiranju novoga vrtića »Maslačak« kojega osnivaju općine Dugopolje i Muć.

– Osnivanjem nove ustanove DV »Maslačak« sa sjedištem u Dugopolju vrtićka ustanova »Cvrčak« nastavit će s obavljanjem svoje dosadašnje djelatnosti. Ovu odluku bi nakon GV-a Solina trebala usvojiti i općinska vijeća općina Klis, Muć i Dugopolje – objasnio je Ljubičić.

Navedeni prijedlog otvorio je pitanje odvajanja općine Klis iz vrtićke ustanove »Cvrčak«, a potaknuo ga je vijećnik Renato Prkić (HDZ).

– Nadao sam se da će se u spomenutomu postupku razdvajanja ustanove naći i općina Klis te smatram kako treba obaviti dodatne razgovore s predstavnicima navedene općine kako bi se u prijedlog o razdvajanju mogla uvrstiti i odluka o vremenskomu roku u kojemu bi došlo do njihova razdruživanja iz DV-a »Cvrčak« – rekao je Prkić.

Klub vijećnika HDZ-a zatražio je stanku zbog dodatne rasprave o prijedlogu vijećnika Prkića nakon čega je gradonačelnik Dalibor Ninčević kao predlagatelj donio odluku da se ova točka odgodi za jednu od sljedećih sjednica kako bi se u međuvremenu obavili dodatni razgovori s predstavnicima općine Klis.

VIJEĆNIČKA PITANJA

Od POS-a do gradelavanja na groblju

Vijećnici su se na trećoj sjednici zanimali za pitanja vezana uz projekte Poticane stanogradnje, sigurnosti u prometu, planiranu izgradnju Kulturnoga centra i cestovnoga odvojka uz trgovački centar »Salona Mall«, izgradnju kanalizacijske mreže u Arapovcu, rješavanje pitanja Poslovnoga centra Priko vode…

Goran Milavić (NLM) ponovio je na početku vijećničkih pitanja zahtjev iznesen na prošloj sjednci GV-a o potrebi analize komunalnoga opremanja zemljišta na prostoru Ilijin potok na kojemu je planirana izgradnja stanova iz Programa poticane stanogradnje. Osim toga još jednom je istaknuo problem brze vožnje u Ulici put mira koja ugrožava sigurnost pješaka, a posebno učenika obližnje OŠ kraljice Jelene.

– Svakako bih upozorio i na problem parkiranja na nogostupima što predstavlja dodatnu ugrozu. Pod hitno treba poduzeti određene preventivne radnje, postaviti dodatne uspornike ili video nadzor – predložio je vijećnik Milavić.

Arheologija ispod kulture

Na prostoru planiranoga Kulturnoga centra pronađen je izuzetno vrijedan arheološki lokalitet

Vijećnika Renata Prkića (HDZ) zanimalo je u kojoj je fazi projekt izgradnje Kulturnoga centra kod PPC-a Solin, a odgovorila mu je pročelnica Odjela za europske fondove Marijana Žižić ističući kako je tijekom provedenih istraživanja utvrđena arheološka struktura koja će biti prezentirana u sklopu objekta.

– Vrijedni arheološki nalazi uvjetuju dodatna geotehnička istraživanja kako bi se utvrdio način izgradnje temelja budućeg objekta. Očekuje nas sastanak s predstavnicima Ministarstva kulture nakon čega ćemo utvrditi terminski plan projekta – rekla je pročelnica Žižić.

Vijećnica Ivana Sedlar (HDZ) istaknula je potrebu postavljanja dodatnih sigurnosnih oznaka u ulici Kliški put u kojoj su u tijeku radovi, a kojom prolazi dio učenika OŠ don Lovre Katića. Sedlar se zanimala i za rokove početka izgradnje prometnoga odvojka za naselja Priko vode, Mravince i Kučine pokraj trgovačkoga centra »Salona Mall«, a odgovor joj je dao gradonačelnik Ninčević ističući kako će od uprave Hrvatskih cesta zatražiti pisano očitovanje koje će potom predočiti gradskim vijećnicima.

Sedlar je ovom prilikom uputila i apel da se Grad Solin i Gradsko vijeće uključe u akciju prikupljanja sredstava za liječenje naše teško bolesne sugrađanke Vande Lončar.

Bez kanalizacije u 2021.

Vijećnik Josip Brčić (Bolji Solin) i na ovoj je sjednici istaknuo potrebu bržega rješavanja izgradnje kanalizacijske infrastrukture na području Arapovca.
– Smatram kako je to prioritetno područje jer spada u 1. zonu grada i obuhvaća najveći skup objekata koji još uvijek nisu priključeni na kanalizacijsku mrežu – rekao je Brčić.

Prema riječima gradonačelnika Dalibora Ninčevića navedeni projekt realizirat će se u sklopu projekata Aglomeracije koju provodi tvrtka Vodovod i kanalizacija.

– Prema informacijama koje imam ViK krajem rujna planira provesti otvaranje ponuda pristiglih na natječaj za izvođača radova, a početak realizacije najavljen je za proljeće sljedeće godine – najavio je gradonačelnik.

Isplativost uređenja Poslovnoga centra

Brčić je iznio i prijedlog modela po kojemu bi se moglo provesti uređenje Poslovnoga centra Priko vode koji je u vrlo lošem stanju.
– Uređenje bi se financiralo putem kredita banke, a jamac bi bila pričuva objekta. Navedeno zahtijeva suglasnost Grada koji posjeduje 32 posto udjela u objektu te tvrtke »Cicero« koja upravlja s 22 posto površine objekta – rekao je Brčić pozivajući Grad da se priključi ovoj inicijativi.

Vijećnik Goran Miličević (HDZ) zanimao se za dinamiku izgradnje novoga grobljanskog polja na Novom solinskom groblju.

Prema riječima upravitelja Vlastitoga komunalnog pogona Grada Solina Ante Parčine u planu je raspisivanje natječaja za odabir izvođača radova za grobno polje XXIII sa 69 ukopnih mjesta za koje su već osigurana sredstva u proračunu.

Miličević je upozorio i na prometni nered koji u dane vikenda vlada pored ugostiteljskih objekata, a posebno pored Caffe bara »Aura« gdje nepropisno parkirana vozila blokiraju jednu prometnu traku.

Navedena problematika otvorila je i pitanje rada prometnih i komunalnih redara u dane vikenda te je zatraženo da se razmotri mogućnost dodatnoga zapošljavanja jednoga prometnog redara kako bi se omogućio rad ove službe subotom poslije podne i nedjeljom.

Miličević je iznio i problem previsokih uspornika postavljenih u Matoševoj ulici.

Vesela druženja na groblju

Vijećnik Davor Mikas (Bolji Solin) osvrnuo se na vijest koja je nedavno objavljena u velikom broju medija, a odnosi se na »gradelavanje« koje su djelatnici Vlastitoga pogona obavljali na Novom groblju.

– Utvrdili smo kako je dio naših djelatnika doista pripremao hranu na spomenutom prostoru i ta neprimjerena praksa je odmah obustavljena – odgovorio je Ante Parčina.

Vijećnik Zdravko Perko (HDZ) i ovom je prilikom iznio apel da se u što skorijem roku poduzmu određene radnje kako bi se zaustavilo nelegalno odlaganje otpada na prostoru Mravinskoga gaja te je zatražio da se obavi nadzor nad radom ugostiteljskih objekata koji se nalaze u gradskim prostorima, a kojima upravljaju određene udruge.

Sigurnost prometovanja i održavanje cesta

Vijećnica Anita Perković Milišić (NLM) zatražila je da se dodatno označe pješački prijelazi u Ulici don Frane Bulića u kojoj se razvijaju nedopuštene brzine zbog čega je ugrožena sigurnost pješaka.

Vijećnika Damira Bekavca (NLM) zanimalo je postoji li plan upravljanja i održavanja prometnica koje su pod ingerencijom grada, a odgovorila mu je pročelnica Sanja Samardžija ističući kako se plan održavanja nerazvrstanih cesta donosi sukladno zahtjevima vijeća mjesnih odbora i procjeni ophodara.

Na prostoru nekadašnjega dječjeg igrališta u Rupotini sada se gradi objekt poslovnoga centra i dječjega vrtića

Vijećnik Tihomir Bečko (DP) zatražio je postavljanje nadzornih kamera na području Rupotine, točnije na dijelu od čvorišta Čikaluša prema Klisu kako bi se povećala prometna sigurnost. Bečko je iznio i potrebu uređenja dječjega igrališta u Rupotini budući da se na prostoru nekadašnjega igrališta sada gradi objekt poslovnoga centra i dječjega vrtića.

– Svojevremeno je u proračunu bila stavka uređenja igrališta na prostoru Žižine glavice, ali je ona u međuvremenu uklonjena. Možda bi upravo to bila dobra lokacija – predložio je vijećnik Bečko.

Vijećnik Mario Jaman (SDP) ponovio je potrebu rada komunalnih i prometnih redara u dane vikenda, a upozorio je i na više puta isticani komunalni nered koji vlada na prostoru uz izvor Jadra.

Vijećnik Vedran Duvnjak (NLM) zatražio je da mu se pisano dostave podaci o svim bankovnim transakcijama Grada, o svim sklopljenim ugovorima o djelu te o donacijama višim od 5 tisuća kuna za razdoblje od 1. siječnja 2019. do sada kao i svi putni troškovi isplaćeni u tekućoj godini.

RAZGOVOR SA SESTROM ANNOM OD GOSPE OŽALOŠĆENE, SOLINJANKOM ELIZABETOM MIHALJ – Jedno srce i jedna duša

SOLINSKA KRONIKA 325, 15. rujna 2021.
Piše: Mario MATIJEVIĆ
Fotografije: Privatni arhiv

Ono što mi zovemo »poziv« nije samo nekakva emocija, osjećaj, nešto mistično, nego nešto veoma jednostavno. Kada se naime dvoje mladih vole, i kada znaju da »to je to« i da će ostati vjerni jedno drugomu dok ih smrt ne rastavi, to se tada ne temelji samo na osjećajima nego je nešto puno stabilnije, sigurnije. Tako i poziv za posvećeni život. Nije nešto što se izmisli, nego nešto što se primi, kako i sama riječ govori: poziv. Na poziv se može odgovoriti ili ne odgovoriti, Bog ne sili nikoga

Marijanski solinski mjesec u kojemu slavimo blagdan Male Gospe i Imena Marijina, a u kojemu je i spomendan Blažene Djevice Marije Žalosne ili kako se u narodu obično naziva Gospa Žalosna povod su razgovoru sa sestrom Annom od Gospe Ožalošćene, Solinjankom Elizabetom Mihalj.

Ove je godine naime koncem marijanskoga mjeseca svibnja mlada Solinjanka na svečanomu euharistijskomu slavlju koje je u samostanu u talijanskomu gradiću Piedimonte Matese predvodio nadbiskup José Rodríguez Carballo, tajnik Kongregacije za ustanove posvećenoga života i družbe apostolskog života, položila vječne zavjete u redu Vječnih klanjateljica Presvetom oltarskom Sakramentu.

Iz obitelji u obitelj

Na svečanosti vaših vječnih zavjeta nadbiskup Carballo, Tajnik Kongregacije neprestano je isticao važnost obitelji u životu čitave Crkve. Obitelji koja proizlazi iz Trojstvenoga odnosa, odnosno Božanske obitelji. S obzirom da dolazite iz brojne obitelji možete li istaknuti sličnosti i različitosti posvećenoga života i života u jednoj obitelji. Društvo u svome svakodnevnome životu rijetko se naime susreće s osobama posvećenoga života i to posebice onima koji su u »zatvorenim« redovima, što nerijetko nailazi na brojne upite. Koliko je samostan istinska obitelj?

Riječi nadbiskupa Carballa »Bog je obitelj« su na jedan prekrasan i tako jednostavan način »objasnile« misterij Presvetoga Trojstva. Bog je »zajedništvo« i slijedi dakle da je Trojstvo »primjer zajedništva«. Svi mi znamo da zajedništvo nije uvijek lako ni u obitelji, kamoli u redovničkoj zajednici u kojoj nismo povezane krvnom vezom. Za mene je to prva stvar koja me dirnula kad sam upoznala sestre, sve različite, iz potpuno drugih dijelova svijeta, a međusobno se vole. U Djelima apostolskim piše kako je prva zajednica vjernika imala »jedno srce i jednu dušu«. Taj je Svetopisamski citat prva rečenica pravila sv. Agustina po kojemu naša redovnička zajednica živi. Ako je Duh sveti mogao sjediniti prvu kršćansku zajednicu, koja nije bila obitelj po krvi, može i sve nas.

-Za mene je to prva stvar koja me dirnula kad sam upoznala sestre, sve različite, iz potpuno drugih dijelova svijeta, a međusobno se vole – ističe sestra Anna

Kako u obitelji, tako i u zajednici jedinstvo nije uvijek lako, »jedinstvo« za koje je i Isus na zemlji molio »da budu jedno«, ali prema riječima pape Franje jedinstvo nije »jednolikost« nego »zajedništvo raznolikosti«. Svatko od nas je jedinstven, jedini i trebamo voljeti jedni druge takvima kakvi jesu, a ne kakvima bismo mi htjeli da budu – za što nam pak samo Bog može dati milost. Naravno po iskustvu vidim da se za tu milost treba moliti i truditi i Bog to doista dariva. Konačno mogu reći da je istinska obitelj svaka obitelj utemeljena u Istini, u Isusu.

Simbolički govor žive Crkve

Svakodnevni život Crkve prepun je simboličkoga govora, koji po svojoj zbilji upućuje na višu stvarnost. Može li se i u Vašemu životnomu pozivu prepoznati snažan simbolički govor? Kako se »poziv« osjeti? Ima li simbolike u Vašemu osluškivanju poziva i konačnoga »Da« Crkvi, redovničkoj zajednici i konačno osobi Isusa Krista?

Doista volim »simbolički govor Crkve« i mislim da je moj život, kao i život svih ljudi njime ispunjen, samo nemamo uvijek oči da to vidimo. Ja sam osjetila »nešto kao poziv« u vrlo mladoj dobi, ali sam to jasno opet primila upravo na Svetkovini Presvetoga Trojstva, 2007. na jednom hodočašću u Puli. Ono što mi zovemo »poziv« nije samo nekakva emocija, osjećaj, nešto mistično, nego nešto veoma jednostavno. Kada se naime dvoje mladih vole, i kada znaju da »to je to« i da će ostati vjerni jedno drugom dok ih smrt ne rastavi, to se tada ne temelji samo na osjećajima nego je nešto puno stabilnije, sigurnije. Tako i poziv za posvećeni život. Nije nešto što se izmisli, nego nešto što se primi, kako i sama riječ govori: poziv. Na poziv se može odgovoriti ili ne odgovoriti, Bog ne sili nikoga. S druge strane ja nisam primila nikakve »upute za korištenje poziva«, nije bilo GPS-a i baš kao u braku, ja ne znam što me sutra čeka. Postoji ta nekakva neizvjesnost, ali znam u Koga sam povjerovala, znam Koga slijedim, i imam sigurnost da me On nikada ne ostavlja. Moja simbolika je da sam primila vječne zavjete točno na Svetkovinu Presvetoga Trojstva, isti dan na koji sam i osjetila poziv, isti dan od kojega pa sve do danas svakodnevno sudjelujem na svetoj Misi, pa je za mene u ovome pogledu gotovo nevjerojatno koliko Bog pazi i na detalje.

Put poslušnosti

Bogata vjernička baština i život našega naroda uvelike počiva na misionarskomu djelovanju, od samih početaka pa sve do današnjih dana. Uvelike je taj put bio sa Zapada prema Hrvatskoj. U posljednje vrijeme učestalo se događa da mlade redovnice i redovnici odgovor svomu pozivu daju upravo u samostanima izvan Domovine. Koliko je to Vama bilo teško, izazovno? Koliko je težak život udaljen od obitelji? Koliko u konačnici po ovomu pitanju pomaže molitva i koliko ona zbližava?

– U samostanu do izražaja dolazi naša poslušnost jer je ona paradoksalno »zavjet moje slobode«: moja volja je u Božjim rukama i tu je na sigurnome! –

Meni je osobno bilo vrlo teško ostaviti obitelj što mislim da je normalno, a i domovinu jer tata mi je branitelj Domovinskog rata pa je i napuštanje domovine u tome vidu bio velik izazov. To je nešto što ja nisam izabrala već je dio poziva koji sam primila, »slijediti« Krista gdjegod On želi. U momu je pozivu odlučujuća bila osoba pok. Oca Giacoma koji je imao dovoljno mudrosti, razboritosti i Duha Svetoga da me je slijedio i podržavao. Ono što vidim jest da Bog daje stostruko, kako piše i u Evanđelju, stostruko i u majci, i u braći i sestrama, i Kućama… i ne samo da sam na neki način još bliže sa svakim pojedinim članom svoje obitelji nego su i oni blizu s mojim sestrama u samostanu, što je doista zadivljujuće.
Postoji naime istinski obiteljski odnos koji ide preko granica godina, države i sl. To nije nešto apstraktno nego konkretno, ja to vidim kada zovu telefonskim putem, ili kada dođu u posjet da se odnose na vrlo zbližen, povjeren način sa svim sestrama samostana. Ali isto vidim i s drugima, molitva ne poznaje daljinu, ne poznaje granice, i zbližava na jedinstven način, kako nas s Bogom tako i sve nas međusobno.

Spremna mladost i mudra starost žive Crkve

Iako se brojnima život u samostanu može činiti »monotonim« Vi ste živi svjedok da je to upravo suprotno. Prije nekoliko godina zajedno s nekoliko sestara ste došli po naputku Kongregacije u samostan u Piedimonteu i spojili se s redovničkom zajednicom koja je zbog svoje prosječne starosti teško mogla samostalno funkcionirati. Koliko Vam je to bilo teško ili zahtjevno, koliko je utjecalo na sve vas i vašu zajednicu. Kakav je život u obitelji sa starijim sestrama?

Samostan u Piedimonte Matese je za mene osobno pravo čudo i sa strane starijih sestara koje su promijenile red, da se izbjegne zatvaranje jednoga samostana, i sa strane mladih sestara koje smo bile raspoložive »probati« nešto takvo. Nije bilo lako ni s jedne ni s druge strane, ali kada Crkva nešto traži, tada sa sigurnošću znaš da je Bog taj koji to nešto traži preko Crkve, iako se nama čini nemogućim, Bogu ništa nije nemoguće! Meni je ovaj samostan itekako pomogao jer primjer starijih sestara je nešto neizrecivo. Dovoljno je reći da je na dan mojih svečanih zavjeta sestra Agnese imala 70. godišnjicu svojih zavjeta, tako da smo zajedno imale slavlje. Ona sada ima 96 godina i ne samo da je još uvijek na nogama, nego je i prva za klanjanje, i još uvijek želi klečati pred Presvetim! Za mene je nešto takvo vrlo poticajno, kad vidiš da se netko do posljednjega daha daruje Gospodinu, tako da smo sve sestre koje smo ovdje došle zahvalne Isusu za ovo iskustvo starijih sestara, za njihov primjer i za mogućnost života s njima da ih možemo otpratiti do susreta s Bogom.
Ovdje do izražaja dolazi naša poslušnost jer je ona paradoksalno »zavjet moje slobode«: moja volja je u Božjim rukama i tu je na sigurnome!

Pogled u budućnost

Neosporna je činjenica da društvo, a poglavito Crkva u našoj Domovini tek očekuju promjene koje su se na Zapadu dogodile prije desetak i više godina, a koje ako ne gledamo očima vjere ne donose svijetlu budućnost. Nedavno je upravo Papa Franjo obraćajući se vjernicima i Crkvenoj hijerarhiji zavapio protiv zatvaranja, štoviše pretvaranja napuštenih samostana u hotele i slične društvene sadržaje. Iako ste već duži niz godina izvan Domovine ipak ste u svome pozivu u kontaktu s velikim brojem vjernika, poglavito sa sestrama iz drugih samostana diljem Svijeta. Kakva je budućnost?

– Samostan u Piedimonte Matese je za mene osobno pravo čudo i sa strane starijih sestara koje su promijenile red, da se izbjegne zatvaranje jednoga samostana, i sa strane mladih sestara koje smo bile raspoložive za nešto takvo –

Postoje lijepe i malo manje lijepe strane Crkve u Hrvata, baš kao i Crkve u čitavom svijetu. Izravno znamo za samostane koji se zatvaraju jer je za nekoliko samostana našega reda prijetila opasnost da ne postanu hoteli ili sl. Iako je manjak poziva danas velik, manjak vjere je također velik. Međutim ako je kršćanstvo preživjelo progone prvih stoljeća i naprotiv, izašlo snažnije, vjerujem kako i ovo današnje stanje ima nekoga višeg smisla. Svijet je krenuo naprijed pa trebamo i mi. U našem smo samostanu sestre s gotovo svih kontinenata, ali kršćanstvo je jedno i isto, Bog je nepromjenjiv.
Snažno molimo za nove pozive za posvećeni život i uvjerena sam da ih ima puno više, ali nije lako odgovoriti i vjerno slijediti. S druge pak strane trebamo moliti za pozive koji su već tu, da ostanu vjerni, ustrajni pa i ako nas je malo nije važno. Isus je naime učinio čudo s 5 kruhova i 2 ribe, pa onda može i s nama činiti divote.

Od Gospe od Otoka do Ožalošćene Gospe

Prasvetište Gospe od Otoka u Vašoj rodnoj župi oblikovala je i cjelonoća i cjelodnevna redovnička molitva, ona koju su Benediktinci molili nad grobovima hrvatskih vladara. Koliko su župna i druge zajednice utjecale na Vaš poziv, na Vaše formiranje? Duh iz one Obitelji koju je nadbiskup Carballo spominjao na vašim svečanim zavjetima izgleda da doista puše gdje i kada hoće te odgovor na današnje vrijeme nudi upravo u neprestanoj molitvi i štovanju Euharistije baš kao i u prvim vremenima Crkve.
Zaključno govoreći Vaše redovničko ime je sestra Anna od Ožalošćene Gospe. Odakle toliko osmjeha na Vašemu licu i licima svih Vaših sestara?

Na mene je župna zajednica utjecala posebno snažno u djetinjstvu. Zahvalna sam i ostat ću zahvalna na formaciji za sakramente prve svete pričesti i potvrde koje sam primila u solinskoj župi jer se za djecu doista mnogo toga radilo. Sjećam se da sam uvijek bila u živom kontaktu sa župom i ne samo ja nego i svi moji vršnjaci, od vjeronauka, dječjega zbora, brojnih izleta u Vepric, do tribina za mlade itd.
U mladosti je pak za moj poziv, a i za moj život bio odlučujući neokatekumenski put jer sam bila puna pitanja, ideja, želja i tu sam mogla naći Isusa na konkretniji, izravniji način.
Znam da Bog za svakoga ima svoj put, koji je jedinstven, put preko kojega Njega upoznajemo i vidim da sam primila mnogo. Ne mogu brojati koliko se puta sjetim onih za koje molim jer za mene molitva nije samo lista mojih želja, nego je odnos, relacija. Bila sam pretprošle godine kod svoje obitelji u Solinu, prvi put nakon 10 godina, pa me ugodno iznenadilo što sada u našoj solinskoj župi imamo i klanjanje četvrtkom, a i mnoštvo mladih koje se u Italiji ne vidi tako često u Crkvi. Ne znam dati odgovore na sva pitanja, ali vidim da Presveti Sakrament pronalazi Sam svoje načine da nam se približi, da bude s nama kao što je i rekao: »Ja sam s vama u sve dane do svršetka svijeta«.
Što se tiče osmijeha sestra Agnese, sestra o kojoj sam već govorila je nedavno to objasnila psalamskim riječima: »Gledajte u Njega i vaša lica će biti prosvjetljena«.

ODRŽANA PRVA RADNA SJEDNICA NOVOGA SAZIVA SOLINSKOGA GRADSKOG VIJEĆA – Raspodjela sredstava

SOLINSKA KRONIKA 324, 15. KOLOVOZA 2021.

Žučna rasprava se razvila oko naknade koju bi trebali primati vanjski članovi radnih tijela GV-a, a potaknuo ju je vijećnik Tihomir Bečko (DP) koji je zatražio da se ona s predloženih 200 podigne na 300 kuna po sjednici. Zbog nemogućnosti dogovora predsjednik GV-a Ivan Andabak predložio je da se predmetna rasprava odgodi za sljedeću sjednicu s čime se složio i gradonačelnik Dalibor Ninčević

Prva radna sjednica novoga saziva solinskoga Gradskog vijeća održana sredinom srpnja pod presjedanjem Ivana Andabaka (NLM) započela je izborom drugoga zamjenika predsjednika. Riječ je o Zdravku Perku imenovanomu iz reda vijećnika HDZ-a.

Uslijedio je prijedlog odluke o raspoređivanju sredstava za financiranje političkih stranaka zastupljenih u Gradskomu vijeću za razdoblje od svibnja do prosinca ove godine. Za ovu namjenu u proračunu za 2021. osigurano je ukupno 75 tisuća kuna, od kojih se 50 tisuća odnosi na navedeno razdoblje.

– Sredstva se raspoređuju na način da se utvrđuje jednak iznos sredstava za svakoga vijećnika tako da pojedinoj političkoj stranci pripada iznos razmjeran broju njezinih članova u trenutku konstituiranja Gradskoga vijeća – objasnila je pročelnica Odjela za proračun i računovodstvo Tihana Žižić.

Sukladno ovoj odluci za svakoga člana GV-a stranka dobiva iznos od 2 590 kuna, a za svaku članicu kao pripadnicu podzastupljenog spola 2 850 kuna.
Na dnevnom redu sjednice našao se i prijedlog o utvrđivanju visine naknade članovima GV-a, predsjednicima vijeća mjesnih odbora te članovima radnih tijela GV-a koji je na zahtjev dijela vijećnika odgođen za sljedeću sjednicu.

Naime, sukladno novim zakonskim odredbama ukupna godišnja neto naknada gradskoga vijećnika u gradu koji broji od 20 do 35 tisuća stanovnika ne smije iznositi više od 11 tisuća kuna godišnje te je u skladu s navedenim solinskim gradskim vijećnicima utvrđen mjesečni paušalni iznos naknade u visini od 900 kuna neto.

Istovremeno predsjednik Gradskoga vijeća sukladno zakonu ima pravo na veći iznos naknade i ona u ovom slučaju iznosi 1 350 kuna neto. Oko ove dvije stavke nije bilo rasprave, međutim polemiku je izazvao prijedlog da se zamjenicima predsjednika GV-a dodijeli naknada u visini od 1 170 kuna neto, što je za 270 kuna više od vijećničke naknade.

Prema riječima Zdravka Perka (HDZ), koji je na ovoj sjednici izabran za drugoga zamjenika predsjednika, u svim dosadašnjim sazivima dopredsjednici su imali naknadu u visini vijećničke naknade.

– Smatram kako nema razloga da se ona povećava te pozivam kolegu Davora Mikasa, kao prvoga dopredsjednika, da podrži moj prijedlog o izjednačavanju naše naknade s naknadom vijećnika – pozvao je Perko.

Rasprava se razvila i oko naknade koju bi trebali primati vanjski članovi radnih tijela GV-a, a potaknuo ju je vijećnik Tihomir Bečko (DP) koji je zatražio da se ona s predloženih 200 podigne na 300 kuna po sjednici.

Nakon žučne rasprave tijekom koje su vijećnici pozicije i opozicije iznosili svoje argumente za i protiv ove odluke predsjednik GV-a Ivan Andabak predložio je da se ona odgodi za sljedeću sjednicu s čime se složio i gradonačelnik Dalibor Ninčević.

Sljedeće dvije točke dnevnoga reda odnosile su se na izvješće o korištenju sredstava proračunske zalihe u travnju i svibnju ove godine. Naime u proračunu Grada Solina u stavci proračunskih zaliha za 2021. osiguran je iznos od 400 tisuća kuna, a iz navedenih sredstva je tijekom travnja isplaćeno 34 650 kuna Osnovnoj školi kralja Zvonimira za kupovinu i montažu stolarije u PŠ Rupotina.

U svibnju je iz iste stavke isplaćeno 48 500 kuna namijenjenih kupnji umjetničkih slika Vjekoslava Paraća i Joze Kljakovića za galerijski fundus Javne ustanove u kulturi »Zvonimir« Solin.

ODLUKA O IMENOVANJU RADNIH TIJELA GRADA SOLINA TE NJIHOVIH PREDSJEDNIKA I ČLANOVA

Osam odbora

Solinski gradski vijećnici donijeli su odluku o imenovanju radnih tijela Grada Solina te predsjednikâ i članova istih. Sukladno navedenoj odluci formirani su:

Odbor za statut i poslovnik (predsjednik Ivan Andabak, NLM),

Odbor za prostorno uređenje i zaštitu okoliša (predsjednik Goran Milavić, NLM),

Odbor za financije i proračun (predsjednik Damir Bekavac, NLM),

Odbor za odlikovanja, javna priznanja te imena ulica i trgova (predsjednik Davor Mikas, Bolji Solin),

Odbor za društvene djelatnosti (predsjednik Tihomir Bečko, Domovinski pokret),

Odbor za propise, predstavke i pritužbe (predsjednik Mirko Roguljić, Most),

Odbor za suradnju s gradovima i općinama (predsjednik Goran Miličević, HDZ)

te Odbor za razvoj i obnovu (predsjednik Mario Jaman, SDP).

VIJEĆNIČKA PITANJA

Zakon jasno definira nadležnosti

Vijećnik Mario Jaman (SDP) upozorio je na nered oko kontejnera za smeće i na daljnje formiranje nelegalnih odlagališta

Nikada se nismo protivili da bilo koji vijećnik dođe u gradsku upravu i da se kod pročelnika informira o projektima koji ga zanimaju. Isto tako bih naglasio da sam kao gradonačelnik nadležan gradskim pročelnicima i da se sastanci o kojima vi govorite ne mogu dogovarati bez moga znanja, a to se u ovom slučaju dogodilo – odgovorio je gradonačelnik Ninčević

Vijećnik Davor Mikas (Bolji Solin) požalio se na samom početku vijećničkih pitanja na onemogućavanje vijećnika pozicije da održe pojedinačne sastanke s gradskim pročelnicima.

– Održali smo sastanak s pročelnicom Odjela za komunalne djelatnosti i upravljanje prostorom Sanjom Samardžijom, nakon čega smo obaviješteni da gradonačelnik ne dozvoljava daljnje sastanke – rekao je Mikas.

Gradonačelnik Dalibor Ninčević oštro je odgovorio na ove prozivke ističući kako su zakonom definirane nadležnosti zakonodavne i izvršne vlasti.
– Nikada se nismo protivili da bilo koji vijećnik dođe u gradsku upravu i da se kod pročelnika informira o projektima koji ga zanimaju. Isto tako bih naglasio da sam kao gradonačelnik nadležan gradskim pročelnicima i da se sastanci o kojima vi govorite ne mogu dogovarati bez moga znanja, a to se u ovom slučaju dogodilo – odgovorio je gradonačelnik.

Vijećnik Goran Milavić (NLM) zatražio je da se na sljedeću sjednicu Gradskoga vijeća pozove predstavnik Solinske zajednice sportova koji bi podnio izvješće o raspoređivanju sredstava klubovima koji djeluju pod okriljem Zajednice.

Osim toga Milavić se interesirao je li napravljena analiza komunalnoga opremanja zemljišta na kojem je planirana izgradnja stanova iz Programa poticajne stanogradnje.

Vijećnika Vedrana Duvnjaka (NLM) zanimalo je u čijem je vlasništvu zemljište na kojem se nalazi parkiralište pored igrališta Nogometnoga kluba Solin.

– Molim da mi se odgovor dostavi u pisanom obliku jednako kao i ugovor s ophodarskom službom angažiranom od strane Grada te ugovor s Televizijom Jadran – zatražio je vijećnik Duvnjak.

Vijećnik Mario Jaman (SDP) upozorio je na nered oko kontejnera za smeće i na daljnje formiranje nelegalnih odlagališta te na nepoštivanje znakova o zabrani parkiranja i prometovanja određenih kategorija vozila u pojedinim ulicama.

– U proračunu smo osigurali 400 tisuća kuna za sanaciju divljih odlagališta otpada i redovito provodimo akcije, a osim toga obavili smo razgovor s predstavnicima tvrtke »Čistoća« kako bismo dogovorili češći odvoz smeća – izvijestio je gradonačelnik.

Na problem s otpadom upozorio je i vijećnik Zdravko Perko (HDZ) koji se požalio na neprestan nered na području Mravinskoga gaja.
– Kada je u pitanju Mravinski gaj moram reći da se radi o prostoru koji je najvećim dijelom pod ingerencijom Hrvatskih šuma s kojima planiramo dogovoriti sustavno uklanjanje otpada – najavio je gradonačelnik.

Vijećnik Damir Bekavac (NLM) zatražio je da mu se dostavi popis članova koji predstavljaju Grad Solin u Nadzornim odborima po pojedinim tvrtkama te trajanje njihova mandata.

Vijećnica Ivana Sedlar (HDZ) upozorila je na česte probleme sa sustavom automatskoga navodnjavanja zelenih površina zbog kojih dolazi do izlijevanja vode na prometnice i šetnice.

Upravitelj Vlastitog komunalnog pogona Ante Parčina najavio je intenzivniju kontrolu prskalica koje su često na meti vandala.

PREDBLAGDANSKI RAZGOVOR – Uspješnom suradnjom do razvoja grada

SOLINSKA KRONIKA 324, 15. KOLOVOZA 2021.
Piše: Marijana BATARELO-JELAVIĆ
Fotografije: Jakov TEKLIĆ, arhiva Solinske kronike

U povodu nadolazećega blagdana Male Gospe kojega se obilježava i kao Dan Grada, razgovarali smo s gradonačelnikom Daliborom Ninčevićem i predsjednikom Gradskoga vijeća Solina Ivanom Andabakom koji su se osvrnuli na najvažnija zbivanja i projekte u našem gradu

PREDSJEDNIK GRADSKOGA VIJEĆA IVAN ANDABAK

Kompromisom do promjena

Ivan Andabak, predsjednik Gradskoga vijeća grada Solina: – Ono na čemu bi svakako trebalo poraditi jest sistematizacija rada gradske uprave, odnosno smanjivanje administrativnih poslova na način da se oni većim dijelom odvijaju elektroničkim putem

Činjenica je da u Solinu po prvi puta imamo situaciju da gradonačelnik i Gradsko vijeće ne dolaze iz iste opcije, no unatoč tome ne sumnjam u dobro funkcioniranje jer nam je svima na prvomu mjestu dobrobit grada i naših građana.

U ovom kratkom razdoblju koje je iza nas suradnja je u nekim segmentima bila dobra, a u nekima baš i nije, ali to je očekivano jer ipak dolazimo iz različitih političkih opcija.

Bitno je da se u konačnici usuglasimo, odnosno da postignemo kompromis, a ono što kao predsjednik Gradskoga vijeća mogu reći jest da ni u kojemu slučaju nemamo namjeru blokirati funkcioniranje Grada. Građani su nas birali kako bismo pokrenuli određene promjene i u tom smjeru ćemo djelovati.

»Gušenje« grada pretjeranom gradnjom

Mislim da će se mnogi složiti sa mnom da se jedan od velikih problema grada Solina odnosi na infrastrukturu. Pri tom mislim na konstantnu izgradnju stambenih zgrada i priljev novog stanovništva koje je teško popratiti odgovarajućim infrastrukturnim zahvatima.

Tako smo se ove godine nažalost, ponovno našli u situaciji da velik broj djece neće biti upisan u dječji vrtić i to nam je jedno od gorućih pitanja. S tim u vezi uputio bih pohvalu gradonačelniku jer je prihvatio jednu od točaka za koju se Nezavisna lista mladih duže vrijeme zalagala, a to je izjednačavanje cijena boravka djece u gradskim i privatnim vrtićima. Vjerujem da će tako znatan broj djece biti upisan.

Mislim da dio građana nije upoznat s činjenicom da solinski gradski vrtić pokriva šire područje, točnije da uz grad Solin uključuje i općine Klis, Muć i Dugopolje, te da su u tijeku razgovori o razdvajanju ustanove.

Osim toga valja istaknuti kako je i sam grad Solin brojem djece koja su obuhvaćena predškolskim odgojem već ostvario zakonske uvjete podjele ustanove na dva dijela.

Moram istaknuti kako je u proteklom razdoblju realizirano puno dobrih projekata, posebno kada su u pitanju sadržaji vezani uz kulturu i EU fondove. Tu zaista ima mnogo potencijala i željno očekujemo finalizaciju svih projekata vezanih uz ovaj segment.

Ono na čemu bi svakako trebalo poraditi jest sistematizacija rada gradske uprave, odnosno smanjivanje administrativnih poslova na način da se oni većim dijelom odvijaju elektroničkim putem, po modelu sustava »e-Građanin«.

Mišljenja sam da bi se na taj način postigla veća protočnost, a istovremeno bi građani imali bolji uvid u trenutačni status svoga predmeta, odnosno zahtjeva koji je u postupku.

Starohrvatski lokaliteti i upravljanje Salonom

Ivan Andabak, predsjednik Gradskoga vijeća grada Solina: – U svijetu se svi lokaliteti ovakvoga značaja i takve veličine održavaju i pokreću na državnoj razini. Sličan primjer imamo u Splitu po pitanju Dioklecijanovih podruma –

Unatoč brojnim kulturnim projektima koji su u fazi realizacije i koje sam već pohvalio, moram se osvrnuti na jedan veliki nedostatak, a to je nedovoljna iskorištenost kulturnih dobara koje baštinimo, prije svega starohrvatskih lokaliteta.

Jedna od naših ideja je iznaći model koji bi povezao starohrvatske lokalitete u jednu cjelinu te tako stvoriti priču koja nije namijenjena samo turistima, već našim građanima i našoj djeci koja bi tijekom godine organizirano posredstvom škola obilazila ove lokalitete i na terenu učila o svojoj nacionalnoj baštini.

Tu svakako imamo i goruće pitanje Salone koja po mom mišljenju predstavlja »veliki zalogaj« za sam grad Solin. Naime, u svijetu se svi lokaliteti takvoga značaja i takve veličine održavaju i pokreću na državnoj razini. Sličan primjer imamo u Splitu.

Riječ je o Dioklecijanovim podrumima koji su tek nakon donošenja zakonskih regulativa od strane države predani na upravljanje gradu Splitu. Osobno ne vidim razlog zbog kojega država ne bi napravila nešto slično i za Salonu.

Grad bi mogao imati nadzor i baštiniti dio toga povijesnog bogatstva, ali sam, kao jedinica lokalne samouprave, ne može podnijeti toliki financijski teret.

Naime, moramo biti svjesni činjenice da je velik dio lokaliteta nedefiniran, odnosno da se velik dio površine nalazi u privatnomu vlasništvu.

Solin u svakomu slučaju može dobiti više od ovoga povijesnog prostora, ali ne smijemo zaboraviti da je riječ o lokalitetu koji ima daleko širi nacionalni značaj.

Grad je u fazi izrade plana upravljanja Salonom, ali moram priznati da nisam upoznat s detaljima. Naime, Gradsko vijeće za sada ima saznanja samo o okvirnim smjernicama i tek će nakon prezentacije plana biti u prilici dati svoj sud. Moram naglasiti da to neće i ne smije biti politička odluka te da konačni sud svakako treba prepustiti struci.

Prihvatljivost POS-ovih stanova u urbanizaciji

Kada je u pitanju socijalna politika Grada moram izreći pohvale jer je ovaj segment djelovanja uistinu na visokoj razini koju svakako treba zadržati.

Pri tome bih se osvrnuo i na planiranu gradnju takozvanih POS-ovih stanova koja nam je prihvatljiva kao način daljnje urbanizacije, ali uz dodatno revidiranje jer je riječ o projektu koji zahtjeva velika izdvajanja ne samo po pitanju izgradnje objekata, već i po pitanju dolaska novih obitelji i osiguravanja cjelokupne popratne infrastrukture izravno vezane uz povećanje broja stanovnika o čemu sam već govorio.

Nažalost, nisam siguran da će gradski proračun u budućnosti moći podnijeti i adekvatno rješavati sva socijalna pitanja. Mislim da je potrebno iznaći druge modele financiranja ili barem u ovome trenutku zaustaviti daljnju urbanizaciju grada, odnosno konstantnoga priljeva novoga stanovništva.

Lobiranje za cestovne projekte

Svakako bih se osvrnuo i na potrebe ulaganja u prometnu infrastrukturu koja velikim dijelom ne ovisi o Gradu. Pri tom mislim na ulaganja u prometnice koje su pod ingerencijom Županijske uprave za ceste i Hrvatskih cesta.

Solin ima tu prednost, ali istovremeno i manu, da je veliko prometno čvorište što nam stvara određene poteškoće, posebno tijekom ljetne sezone. Našim građanima koji u frekventne sate putuju na relaciji Solin-Split i obrnuto uistinu nije lako.

Nažalost, Grad po tom pitanju ne može ništa napraviti osim lobirati za što skorije rješavanje tih problema i uistinu me veseli kad čujem da postoje najave o skorom početku realizacije određenih projekata.

Ukidanje nameta mladim poduzetnicima

Ono što svakako treba mijenjati jest provođenje programa poticajnih mjera za poduzetnike. Pri tom svakako treba krenuti s ukidanjem nameta mladim poduzetnicima, barem tijekom prve tri godine njihova djelovanja koje su ujedno i najkritičnije.

Naravno riječ je o nametima koji su propisani na razini grada, a te proračunske stavke mogle bi se kompenzirati boljom iskorištenosti površina i prostora koji su u vlasništvu Grada.

Njih bi trebalo ponuditi na javnu dražbu i iznajmljivati po realnim tržišnim cijenama što do sada nije bio slučaj.

Kada je riječ o javnim površinama moram se osvrnuti i na kronični nedostatak komunalnih redara što je vidljivo na svakom koraku. Činjenica je da nam je grad pun smeća i da imamo velikih problema s ilegalnim odlaganjem otpada.

To je nešto na čemu treba intenzivno poraditi kako dodatnom edukacijom građana tako i pojačanim nadzorom. Idealno bi bilo kada bismo imali po jednoga komunalnog redara na svaki mjesni odbor.

Znam da je to teško izvedivo, ali onda barem tri do četiri osobe koje bi stalno obilazile grad, upozoravale, ali i kažnjavale nesavjesne građane. To je jedan širi problem koji se proteže na razinu Županije, ali i cijele države.

Ukoliko se uskoro nešto ne promijeni čekaju nas ogromni penali i to ni u kojem slučaju nije dobro.

Mnogo je posla pred nama i doista ćemo se truditi ostvariti bolje uvjete življenja u našemu gradu.

S tom željom upućujem čestitke svim našim sugrađanima povodom nadolazećeg blagdana Male Gospe. Nadam se da će ga provesti sa svojim obiteljima, na svetoj misi, a potom i u ugodnom druženju i obilasku našega grada.

GRADONAČELNIK DALIBOR NINČEVIĆ

Potrebne su odgovornost i mudrost

Ističući tri ključna segmenta, pandemiju COVID-a, donošenje proračuna te promjene nastale rezultatom lokalnih izbora gradonačelnik se osvrnuo na infrastrukturne projekte, financiranje europskim sredstvima, vječno pitanje upravljanja Salonom te projektom unaprjeđenja zdravstvene skrbi u gradu

Gradonačelnik Dalibor Ninčević: – U svakomu slučaju puno je projekata koji su u tijeku realizacije ili bi uskoro trebali započeti

Kada je u pitanju funkcioniranje Grada tijekom proteklih godinu dana mislim da je najvažnije istaknuti tri segmenta, a to je na prvomu mjestu specifična situacija vezana uz pandemiju virusa COVID-19 koja je još uvijek prisutna te zahtijeva čitav niz prilagodbi.

Tu bih svakako izdvojio mjere usmjerene na poticanje i razvoj poduzetništva, kroz koje smo osigurali i isplatili milijun kuna poduzetnicima među kojima su tvrtke i obrti koji su zbog pandemije imali poteškoća u poslovanju.

Nakon toga moram istaknuti donošenje proračuna za 2021. s projekcijama za 2022. i 2023., temeljni financijski dokument koji usmjerava budući razvoj grada.

Treći važan događaj koji je obilježio proteklo jednogodišnje razdoblje jest održavanje lokalnih izbora u kojima je sudjelovao veliki broj lista za Gradsko vijeće i veliki broj kandidata za gradonačelnika.

Rezultat toga je ponovni izbor mene za gradonačelnika te izbor Gradskoga vijeća (GV) u kojemu, unatoč relativnoj pobjedi HDZ-a, većinu čini nekoliko udruženih političkih opcija.

To je novost kojoj se svi zajedno moramo prilagoditi i kao što sam rekao tijekom konstituirajuće sjednice GV-a, vjerujem da svi zajedno imamo dovoljno odgovornosti i mudrosti te da nam je svima na prvomu mjestu razvoj našega grada, odnosno realizacija programa i projekata. U tom smislu planiram djelovati, a nadam se da istu intenciju ima i trenutačna većina u GV-u.

Financije i infrastruktura

Nadalje istaknuo bih činjenicu da smo unatoč krizi izazvanoj pandemijom, zahvaljujući odgovornom gospodarenju gradskim financijama, zadržali stabilan proračun te proteklu 2020. zaključili s viškom prihoda, a istovremeno smo realizirali sve planirane važne infrastrukturne projekte i programe.

Prije svega moram spomenuti otvaranje velikoga vrtićkog centra u naselju Priko vode s tri vrtićke i dvije jasličke skupine te pet dodatnih učionica za OŠ kraljice Jelene, a u tijeku je i izgradnja vrtića u MO Rupotina za još tri odgojne skupine.

Nažalost, unatoč činjenici da gotovo trećinu proračunskih sredstava ulažemo u predškolski odgoj, imamo situaciju da nam je zbog velikoga broja zahtjeva, čak 103 više nego godinu prije, veći broj djece ostao neupisan.

To stavlja pred nas obvezu izgradnje dodatnih vrtićkih kapaciteta te smo već krenuli s pripremom projekta za novi vrtić u MO Sveti Kajo koji bi se prema novim saznanjima mogao financirati kroz mehanizam Integriranih teritorijalna ulaganja (ITU).

Osim toga cilj nam je, u suradnji s Gradskim vijećem, izjednačiti cijenu boravka djece u gradskim i privatnim vrtićima.

Pored toga nastavljamo s ulaganjem u već poznate demografske mjere, isplatom pomoći obiteljima s četvero i više djece, sufinanciranjem porodiljnoga dopusta, isplatom stipendija darovitim studentima i učenicima kojih je u protekloj godini bilo čak 240 te s nizom drugih mjera, a poseban naglasak stavljamo na uređenje postojećih i izgradnju novih dječjih igrališta što će nam biti intencija i ubuduće.

Uza sve spomenuto ne smijemo zaboraviti ni ulaganje u prometnu infrastrukturu, u nerazvrstane ceste koje su u ingerenciji grada i sanaciju ulica po svim mjesnim odborima.

Gradonačelnik Dalibor Ninčević: – Iako smo u Arapovcu otvorili novi vrtićki centar, imamo situaciju da nam je zbog velikoga broja zahtjeva, čak 103 više nego godinu prije, veći broj djece ostao neupisan

U planu nam je svake godine temeljito obnoviti barem po jednu ulicu u svakom mjesnom odboru. Veseli nas što su se konačno počeli pokretati i važni projekti koji su u nadležnosti Hrvatskih cesta pa nas tako uskoro očekuje početak radova na rekonstrukciji raskrižja Širina, rampe pored »Salona Malla« i izgradnja čvora Mravince – TTTS.

Sufinanciranje europskim sredstvima

Kada su u pitanju druga ulaganja na području grada, svakako bih istaknuo činjenicu da smo zahvaljujući dobroj pripremi postigli da se veliki broj projekata financira sredstvima Europske unije.

Riječ je o gotovo 80 milijuna kuna kojima je između ostaloga obuhvaćeno uređenje srednjovjekovne utvrde Gradina, zatim prva faza projekta »Jadro izvor života«, a u tijeku su i radovi na uređenju »Glorijeta« prostora uz Gospin Otok.

Pred nama je i izgradnja Kulturnoga centra s pripadajućom javnom površinom koji je još uvijek u fazi pripreme.

Projekt kojega također moram istaknuti, a koji se financira sredstvima EU, jest projekt »Zaželi« u kojemu je bilo angažirano 16 žena koje su skrbile o 70-ak starih i nemoćnih sugrađana te je sada odobrena je i druga faza.

Uz projekt »Zaželi« kao važan segment programa socijalne skrbi pokrenut je i projekt izgradnje objekta namijenjenoga dnevnomu boravku osoba treće životne dobi te dvije stambene jedinice za smještaj štićenika domova za nezbrinutu djecu koja nakon punoljetnosti moraju napustiti dom.

Upravljanje Salonom

Svakako moram spomenuti i izradu novoga plana upravljanja Salonom koju nakon ovlasti Ministarstva kulture i medija provodi Grad Solin u suradnji s drugim relevantnim čimbenicima.

Arheološkom muzeju u Splitu koji trenutačno skrbi o Saloni i koji će, moram to naglasiti i dalje biti uključen u upravljanje Salonom, pridruženi su tako zatim Konzervatorski odjel u Splitu, Ministarstvo kulture i medija uz Ministarstvo turizma, Županija splitsko-dalmatinska te Ministarstvo europskih fondova.

S obzirom da smo imali osigurana sredstva u Proračunu već smo poprilično odmakli s izradom plana koji ima za cilj veću uključenost Grada u kreiranje budućih kulturnih i turističkih sadržaja ovoga lokaliteta.

Trenutačno smo u završnoj fazi izrade plana te ga uskoro planiramo predstaviti Gradskomu vijeću koje će ga, vjerujem, usvojiti tako da bismo do kraja godine mogli krenuti s njegovom implementacijom.

Unaprjeđenje zdravstvene skrbi

Na kraju bih se osvrnuo i na segment zdravstva točnije na projekt izgradnje novoga zdravstvenog objekta smještenoga uz Dom zdravlja na Bilankuši. Riječ je o zajedničkom projektu našega grada i županije, odnosno Ljekarne Splitsko-dalmatinske županije i Doma zdravlja.

U postojećem prostoru Doma zdravlja, kojega trenutačno koristi ljekarna, otvorit će se mogućnost proširenja Hitnoga medicinskog prijema, a moguće ga je iskoristiti i za proširenje pedijatrijske ordinacije.

S tim u vezi moram naglasiti kako intenzivno pregovaramo s Domom zdravlja SDŽ, odnosno sa Županijom kao njegovim osnivačem, kako bi iz kadra koji se trenutačno školuje osigurali pedijatra koji bi bio raspoređen na područje našega grada.

U svakom slučaju puno je projekata koji su u tijeku realizacije ili bi uskoro trebali započeti stoga bih iskoristio i ovu priliku da svim našim sugrađankama i sugrađanima uputim zahvalu na razumijevanju u situacijama kada se neki od njih nisu odvijali predviđenom dinamikom.

Hvala im na sugestijama koje su dolazile s njihove strane, a koje su mi bile uistinu korisne. I na kraju svima želim uputiti čestitke za nadolazeći Dan grada i blagdan Male Gospe, neka ih uz njezinu zaštitu prati obilje zdravlja, mira i obiteljske radosti te osobnoga prosperiteta.

Iskreno se nadam da će ova pošast pandemije uskoro biti iza nas te da ćemo se svi zajedno vratiti svojim uobičajenim životnim obvezama i navikama te nastaviti s razvojem našega grada.

 

SEDAMDESET GODINA BRAKA ZORKE I DUJE SESARTIĆ – Ona me živim još drži, još je volin!

SOLINSKA KRONIKA 324, 15. KOLOVOZA 2021.

Piše: Marija Grubišić

Početne godine braka, kažu, još uvijek su bile poratne godine, pa posljedice rata i neimaštine nisu mimoišle ni njih. Tako 1952., nakon rođenja prve ćeri Ivanke (udane Ivanišević), mlada Zorka se teško razbolila od vodene plaurite, a Veljko uz teški kavadurski posal u kavama »Dalmacijacementa« uz svoje, obrađuje i polja imućnijih Solinjana, na motici i mašklinu i bez nadnica

U obiteljskon dvoru u blizini stare Salone feštala se na samon kraju srpnja jedna rijetka obljetnica.
Solinjani, 88-godišnja Zorka i 90-godišnji Dujo Sesartić, poznatiji ka Veljko, proslavili su sa svojin najbližima 70. godišnjicu braka.

Unatoč pozne dobi i zdravstvenih boljki koje nose njihove godine, ali i težak rad koji su prošli, u mirnoći svoga doma u staroj Saloni često se, kako čujemo, prisjećaju prošlosti, posebno početaka i mladih dana kada su, kažu, imali tek sami sebe i svoju ljubav koja ih je držala skupa do danas.

Davne 1951. tada 20-godišnji, jedini živući joj sin Dujo zvani Veljko, svojoj materi, staroj mlikarici i udovici Ivki i sestrama Tonki i Nediljki, također udovici s troje male dice, u staroj kući u Pavlekini »prikaza« jedru i nepunoljetnu curu Špira i Jele Ninčević koju će oženit.

– Na Matičnome uredu kraj mljekare na Širini Mladenka me Kutlina pitala al’ nisan mogla sačekat još dva miseca do osamnajeste, prisjeća se sa smješkon teta Zorka i nadodaje da se Veljku prišilo da mu slučajno ne uteče jer je vojska zvala dvi godine na služenje u Zaječar.

Prisjeća se kako su joj švore iz solinskoga samostana sašile veštu za vinčanje i kako jih je 8. srpnja u crkvi Gospe od Otoka vinča don Mate Mihanović. Njoj je kum bija njezin tetak Marko Kljaković-Gašpić Bilančev, a njemu rođak Lovre Sesartić.

– Potpisali smo se svi, stavili vere i otišli doma i to nan je bija i pir i restoran – kaziva nan teta Zorka.

Početne godine braka, kažu, još uvijek su bile poratne godine, pa posljedice rata i neimaštine nisu mimoišle ni njih.

Tako 1952., nakon rođenja prve ćeri Ivanke (udane Ivanišević), mlada Zorka se teško razbolila od vodene plaurite, a Veljko uz teški kavadurski posal u kavama »Dalmacijacementa« uz svoje, obrađuje i polja imućnijih Solinjana, na motici i mašklinu i bez nadnica.

– Takvo je to bilo vrime, Solin je bija malen i svi smo se znali, a kako sam sa devet godina osta bez ćaće, uvik sam bija sa starin ljudima pa sam s njima i iša di je tribalo radit, a bija sam i jak i mlad.

Kopali smo na ruke dva kilometra kanala za vodu dovest, stotine taraca sam betona sam izmiša ljudima, kuću staru pripravija, novu zgradija, staru sestrinu na Šolti smo krpili, novu zgradili s gustirnon u živcu kamenu, iskrčija sam stari vinograd i posadija novi, smokve zasadija, verduru pustu sadija, poslin smo držali plastenik i garifule, kokoše, prasce…

U školu me poslalo za šefa kad sam u Inu priša iz tvornice s »demaga« … – priča barba Veljko, a od ćere mu Smilje Grubišić dobijamo i pojašnjenje kako je »Demag« marka dizalice na kojoj je radija u cimentari, a u mirovinu je otiša iz Ine, s mista šefa benzinske stanice.

– U sve me odbore metnilo, a ja nigdi nisam tija… , pa školu dicu, udaji, oženi… Kad se sitin svega šta san proša’ pitan se jel’ moguće da san još živ.
Znan, moga’ sam možda lakše i bezbolnije proć, manje satrat i sebe i ženu, zaposliti je u firmi na plaću, moga sam uzet i stan i još štošta, ima sam mogućnosti i prilike al’ san tija mirno spavat. Nisan nikoga privarija, nikomu zlo svjesno nisan učinija, a pomoga san di sam moga i savjest mi je čista. Virujte, to vridi više od ikakvih novaca i imanja – reći će van barba Veljko.

Bila je baš sparna večer, teško se disalo, ali barba Veljko i teta Zorka »zaplovili« su sve do noći u druženju i pismi sa svojin najmilijima.
Mladenci su rizali i zajednički tortu na kat! Ovo jin je bila prva, jer je na vinčanju nisu ni imali, nakon matičara su otišli doma bez pira i restorana, kako nan je teta Zorka na početku i rekla.

– I zato smo van danas mi sve ovo priredili i tortu ovaj put da imate, rekla je njihova ćer Smilja Grubišić na početku slavlja koja je jedno vrime u »Solinskoj kronici« pisala stare solinske priče i smišne anegdote koje joj je priča upravo ćaća Veljko, vrsni pripovjedač. Priče su to koje su se u ovoj novini i objavljivale upravo pod tin naslovon »Priča mi je ćaća«.

Zapisi su to starih ljudi čija imena, nadimke i rodoslovlja on još uvik dobro panti. A, u slučaju da i ponešto zaboravi nadopuni ga njegova Zorka.
Danas se barba Veljko kreće uz pomoć hodalice, a o materi i ćaći, uz ćeri, brine sin Jakša s kojim žive.

– Svima čast i fala na svemu, i dici i unučadi i svitu koji me zna i pozdravlja, ali ona me živim još drži, još je volin vidit kad oči otvorin i da mi onu kacjolu juve metne u pjat… – kaziva barba Veljko pa pogleda svoju Zorku.

U pauzi spize koju je uz sir, pršut, francusku i janjetinu, pratila i domaća verdura, salata iz njihova vrtla u Grudinama, puno se i pivalo.
Zasvirali su jin na harmonici, mandolini i gitari, Brajo i dvi Tanje, a i sin Jakša je uvatija harmoniku i zasvira kako često znade na njihovin obiteljskin druženjima.

I čestitke su jin iskazali brojni, uz njihovo troje dice i unuci: Srđan, Toni, Anita sa Željkom, Tonči s Danijelom, Mirko s Lucijanom, Duje s Marinom, praunuci: Antonela, Tino, Borna, Bruno, Cvita, Marko, Danijel, Bartul i Anđelina, nevista Tina i zet Vojo ka i drugi nećaci, rodbina i prijatelji.

Zapivalo se i »Podno Klisa tvrda grada», »Zapivala tica mala«, i »Lipo ime Veljko i Lipo ime Zorka«, »O kućo mala«, »Da te mogu pismon zvati«…, kad se Veljko naslonija glavon na svoju Zorku, pa je još koji poljubac pa i zagrljaj…

A, kad su i mladenci otišli leć, pisma se nastavila… »Na svitu ničega nemaaaa, samo ljubaaaav…«. Pivalo se dugo još te večeri u blizini solinskih Starina.

Recept za dugi brak

Slavljenike Zorku i Duju Veljka Sesartića koji su krajem srpnja proslavili okuglih 70 godina braka posjetio je i gradonačelnik Dalibor Ninčević koji im je uz čestitke uručio i prigodne poklone, glavu Solinjanke i buket cvijeća. Uslijedio je ugodni razgovor tijekom kojega se su se Veljko i Zorka prisjetili mladih dana i zajedničkoga života, ali i nekadašnjega života u Solinu.

– Uživao sam u njihovim pričama i divnim sjećanjima. Kao i u svakoj zajednici, bilo je tu i oblaka, grmljavine i turbulencija, ali to kako su mi rekli, daje poseban začin životu.

Važno je da svaki put nakon oblaka sunce zasja još jačim sjajem. Zaljubljenost prođe, ali ostane odanost, poštovanje i zajedništvo, nešto što svaki čovjek može samo poželjeti – rekao je gradonačelnik poželjevši slavljenicima da ih i dalje prati sjaj u očima s kojim i nakon toliko godina gledaju jedno u drugo.

Novi broj Solinske Kronike

posljednji broj solinske kronike

Pratite nas

   Facebook

   RSS

   Newsletter

Zvonimir Solin Newsletter

Najvažnije vijesti u vašem email sandučiću