SOLIN POSJETILI POTOMCI ADMIRALA ANTONA RAČIĆA, HELMUT I GEORG RAČIĆ – Izgradnja solinskoga broda

SOLINSKA KRONIKA 323, 15. srpnja 2021.

Dogovoreni projekt uz opsežnu izložbu koja je već neko vrijeme u pripremi, iznjedrit će i veliku monografiju o admiralu, niz popratnih edukativno-znanstvenih sastavnica koje će se odvijati u suradnji s muzejima i školama te zaključno izradom i postavljanjem prikladnoga spomen-obilježja. Štoviše istaknuto je kako će upravo čitavi projekt i priča o admiralu imati zasebno mjesto u novom »Zvonimirovu« istraživačkom centru

Najbliži potomci solinskoga velikana admirala Antona Račića Helmut i Georg Račić, unuk i praunuk 9. su srpnja posjetili Solin. Posjet je nastavak suradnje s Javnom ustanovom u kulturi »Zvonimir« Solin koja je pak započela pripremom i objavom hvalevrijednoga znanstvenoga rada o admiralu Račiću u zadnjemu broju časopisa za solinske teme »Tusculum«, a kojega je potpisao ravnatelj solinskoga »Zvonimira« Tonći Ćićerić.

Admiralove potomke koji su iz Graza u Austriji došli u grad na Jadru u kojemu su njihovi obiteljski korijeni dočekali su ravnatelj »Zvonimira« Ćićerić i urednik »Solinske kronike« Mario Matijević. Otac i sin Račić pod pozitivnim dojmom solinskoga gradskoga središta, Gospina otoka i prasvetišta pohodili su zatim Staro solinsko groblje i admiralov grob.

– U Solinu sam bio vrlo davno, pedesetih godina prošloga stoljeća kada me otac doveo. Malo se toga sjećam jer je proteklo zaista mnogo vremena, ali sam se već po ulasku u Solin sjetio Gospina otoka, Staroga groblja i djedova groba. Presretan sam što smo danas ovdje u ovom prekrasnom gradu u kojemu su naši korijeni. Zahvalan sam nadalje što je uspomena na moga djeda i našu obitelj još uvijek toliko živa u sjećanju solinskoga puka te što smo na najbolji mogući način uspostavili kontakt dogovorivši nastavak i produbljivanje suradnje – rekao je Helmut Račić.

Helmut i Georg Račić u društvu Tonća Ćićerića i Marija Matijevića uz grob solinskoga velikana admirala Antona Račića

Ćićerić i Matijević su naime ovom prigodom s članovima obitelji Račić dogovorili produbljenje suradnje na dodatnoj revitalizaciji uspomene na solinskoga velikana admirala Antona Račića.

Dogovoreni projekt uz opsežnu izložbu koja je već neko vrijeme u pripremi, iznjedrit će i veliku monografiju o admiralu, niz popratnih edukativno-znanstvenih sastavnica koje će se odvijati u suradnji s muzejima i školama te zaključno izradom i postavljanjem prikladnoga spomen-obilježja. Štoviše istaknuto je kako će upravo čitavi projekt i priča o admiralu imati zasebno mjesto u novom »Zvonimirovu« istraživačkom centru.

– Duboko sam uvjeren kako će ovakav pristup revitalizaciji lika i djela moga djeda, Solinjanina i poznatoga admirala u budućnosti donijeti izvrsne rezultate i plodove.

U ovome trenutku sam izuzetno ponosan što su moji korijeni u ovome prekrasnome gradu, što je i moja obitelj kroz povijest ugradila dio sebe u njegovu izgradnju. Maksimalno ću se založiti za uspjeh ovoga projekta i na međunarodnoj razini – zaključio je Helmut Račić.

Po obilasku solinskoga gradskoga središta i Staroga groblja Račići su s jednakim oduševljenjem razgledali lokalitete u arheološkomu parku Salona.

Ondje su uz upoznavanje s bogatom prošlošću grada iz kojega vuku podrijetlo saznali i detalje o druženju i suradnji koju je admiral Anton Račić imao s velikim don Franom Bulićem, točnije o doprinosima u izgradnji kulture grada na Jadru.

Temelji solinskoga građanstva i kulture

Anton Račić, kontraadmiral Austro-ugarske ratne mornarice, nakon iznimne vojne karijere, u danima mirovine s obitelji se skrasio u Solinu, gdje je našao i svoje posljednje počivalište.

Anton Karl Račić potječe i iz stare hrvatske obitelji koja se u Lici i Dalmaciji, kao dio plemenske zajednice Mogorovića, spominje još sredinom 13. stoljeća. Rođen je godine 1857. u Veneciji, u obitelji u kojoj je mornarički poziv dio generacijskoj nasljeđa.

Nakon djetinjstva provedenog u Veneciji i Trstu i završene Carske i kraljevske mornaričke akademije u Rijeci, godine 1875. pristupio je Austro-ugarskoj ratnoj mornarici, u kojoj je službovao sve do odlaska u mirovinu godine. 1907.

Admiral Anton Račić na fotografiji iz 1920.

U mornarici je ostvario zavidnu karijeru i napredovanja od kadeta do kapetana bojnog broda. Osim službovanja na brojnim austro-ugarskim ratnim brodovima, zbog svog izraženog interesa prema tehnici, zanimajući se pogotovo za torpedne sustave, Račić je djelovao i kao član Mornaričko-tehničkog komiteta i Hidrografskog zavoda u Puli, bio je nadzorni časnik pulskog Arsenala, instruktor na Mornaričkoj akademiji u Rijeci, a surađivao je i s riječkom Tvornicom torpeda.

Patentnim uredima u Austro-Ugarskoj, Velikoj Britaniji, Francuskoj i Danskoj prijavio je desetak patenata kojima je znatno unaprijedio onovremene torpedne sustave.

Tijekom karijere više je puta odlikovan visokim odličjima matične države, ali i odličjima Osmanskog Carstva, Kraljevine Grčke i Kraljevine Crne Gore.
Nakon odlaska u invalidsku mirovinu, u Karlovcu se godine 1907. oženio Helenom Johannom Emmom Ratschitsch, s kojom je dobio sinove Antona Karla i Georga Eduarda.

Godine 1909. s obitelji seli u Split, gdje umirovljeničke dane provodi baveći se intelektualnim radom i vodeći privatni kamenolom na području Stinica između Splita i Solina.

Početkom Prvog svjetskog rata biva ponovno aktiviran u Austro-ugarsku mornaricu kao zapovjednik ratne luke u Metkoviću, preko koje se odvijala cjelokupna logistika za rat u Bosni.

Godine 1916. unaprijeđen je u čin kontraadmirala. Nakon završetka rata vraća se mirnom građanskom životu u Splitu, a krajem dvadesetih godina s obitelji se seli u Solin, u kojem je i umro od upale pluća u studenom godine 1933. Pokopan na starom solinskom groblju na Gospinom Otoku.

Širok krug njegovih interesa, od pomorstva i tehnologije pa do genealogije, arheologije, povijesti, etnologije, biologije i ornitologije, bez sumnje ga svrstava u intelektualnu elitu njegovog vremena.

Iako je u njemu proveo tek posljednje godine života, svojom je pojavnošću dao značajan doprinos razvoju građanskog života u Solina na prijelazu iz dvadesetih u tridesete godine 20. stoljeća.

SVEČANO OTVORENO 26. SOLINSKO KULTURNO LJETO – Gradina kao velika pozornica

SOLINSKA KRONIKA 323, 15. srpnja 2021.
Piše: Marijana BATARELO-JELAVIĆ
Fotografije: Jakov TEKLIĆ

Novu ljetnu pozornicu predstavili su solinski kulturnjaci, ljudi koji su godinama ostavljali srce na ovoj sceni, koji su svojim nastupima ispratili staru Gradinu te svojim izvedbama otvorili novo poglavlje njezine povijesti

Mnogobrojni Solinjani i njihovi gosti uživali su 15. srpnja u svečanom programu otvaranja 26. Solinskog kulturnog ljeta u predivnom ambijentu preuređene ljetne pozornice u Gradini koja će s potpuno novom infrastrukturom, suvremeno opremljenom pozornicom i gledalištem kapaciteta oko 700 gledatelja omogućiti programske izvedbe po najvišim produkcijskim standardima.

Pučki pivači Gospe od Otoka

Novu ljetnu pozornicu predstavili su solinski kulturnjaci, ljudi koji su godinama ostavljali srce na ovoj sceni, koji su svojim nastupima ispratili staru Gradinu te svojim izvedbama otvorili novo poglavlje njezine povijesti.

– Ne smijemo zaboraviti da je Gradina puno više od ljetne pozornice. Ona je vrlo vrijedan lokalitet naše nacionalne povijesti i upravo ćemo zato večerašnjim programom podsjetiti na najvažnije stupove našeg identiteta, solinskog, hrvatskog i europskog – rekla je voditeljica programa Edita Lučić Jelić najavljujući bogat program u kojem su sudjelovale vokalne solistice Petra Roško i Helena Gudelj, tenor Bože Jurić Pešić, bariton Marko Lasić, Gradski mješoviti zbor sastavljen od solinskih ženskih i muških klapa »Salona«, »Tamarin«, »Delmati« i »Krunik«, Pučki pivači Gospe od Otoka, Ženski vokalni ansambl »Oštrokondže«, Folklorni ansambl KUD-a »Salona«, Solinske mažoretkinje te Orkestar Gradske glazbe »Zvonimir« Solin kojim je dirigirao mo. Tonći Ćićerić, ujedno ravnatelj Solinskog kulturnog ljeta.

Na početku svečanoga otvaranja okupljene je pozdravio župan splitsko-dalmatinski Blaženko Boban koji se među ostalim osvrnuo na bogatu tradiciju Solinskog kulturnog ljeta koje je tijekom godina postalo uzor mnogima.

Vokalna solistica Petra Roško oduševila je solinsku publiku u Gradini

– Danas sam prošao skoro pola Hrvatske, ali kad sam se preko mostova približavao Solinu srce mi je jače zaigralo i lice se ozarilo, a vrhunac svega bio je ulazak u Gradinu, u ovu prekrasno uređenu kulturnu baštinu, među ovaj kolorit i ovu mladost zbog koje se osjećam kao da sam u centru svijeta – rekao je župan.

Uslijedio je pozdrav gradonačelnika Dalibora Ninčevića koji se prije svega zahvalio svima onima koji su sudjelovali u projektiranju i uređenju Gradine.

– Ovo je uistinu poseban trenutak za kulturni i zabavni život našega grada i ono što moram svakako naglasiti jest da su sredstva za realizaciju uređenja ovog iznimno vrijednog prostora osigurana kroz projekt Europske unije »Otvorene ljetne pozornice Urbane aglomeracije Split« čiji je nositelj upravo grad Solin – rekao je gradonačelnik upućujući posebnu zahvalu djelatnicima Odjela za gospodarstvo, zaštitu okoliša i Europske fondove Grada Solina te ravnatelju Javne ustanove u kulturi »Zvonimir« Solin Tonću Ćićeriću koji je svakodnevno pratio radove te istovremeno radio na organizaciji programa Solinskog kulturnog ljeta.

– I ove ćemo godine imati prilike uživati u bogatom i raznovrsnom programu te vjerujem da će u tom obilju svatko pronaći nešto za sebe – poručio je gradonačelnik koji je i službeno ovogodišnje Solinsko kulturno ljeto proglasio otvorenim.

Nad Gradinom se potom ponosno zavijorila festivalska zastava koju su uz zvukove svečanih fanfara podigli članovi Ženske klape »Tamarin« koja ove godine obilježava 30 godina djelovanja i Muške klape »Krunik« koja slavi 10. obljetnicu osnivanja i uspješnog rada.

Bariton Marko Lasić i tenor Bože Jurić Pešić pokazali su sve dimenzije svečanosti otvaranja 26. Ljeta

Otvaranje 26. Solinskog kulturnog ljeta obilježeno je i spektakularnim vatrometom koji je obasjao nebo nad obnovljenom Gradinom pozivajući sve na sudjelovanje u bogatom spektru ovoljetnih kulturnih i zabavnih događanja.

Maksimalno uz mjere

U sklopu ovogodišnjeg 26. po redu Solinskog kulturnog ljeta očekuje nas gotovo 60 glazbenih, dramskih, likovnih, književnih, filmskih, plesnih i dječjih programa – najavio je Tonći Ćićerić, ravnatelj Javne ustanove u kulturi »Zvonimir« Solin ujedno i ravnatelj Solinskoga kulturnog ljeta.

Osim na novoj ljetnoj pozornici u Gradini, na kojoj će se odvijati najveći broj manifestacija, program će se organizirati i na drugim, već uobičajenim ambijentalnim pozornicama, u vrtu pored Tusculuma, na Manastirinama, Gospinu Otoku, Galeriji »Zvonimir«, bašti Gašpić te u mjesnim odborima Vranjic, Mravince i Kučine.

Naglasio bih da smo se u okviru naših redovnih programskih shema trudili napraviti maksimum kojeg nam dozvoljavaju epidemiološki uvjeti u kojima se nalazimo.

Iskreno se nadam da ćemo imati prilike realizirati cjelokupni najavljeni program – rekao je Ćićerić napominjući kako će kao ravnatelj i dalje pomno pratiti sve buduće odredbe vezane uz epidemiološku situaciju te im se prilagođavati.

 

POSJET KAMPU »VOLAK« NA ČIOVU U KOJEMU LJETUJU OSNOVCI S PODRUČJA POGOĐENIH POTRESOM – More dječje radosti

SOLINSKA KRONIKA 323, 15. srpnja 2021.

Piše: Marijana BATARELO-JELAVIĆ
Fotografije: Jakov TEKLIĆ

Ukupno devedeset osnovnoškolaca s potresom pogođenih s područja Sisačko-moslavačke županije u dvije će grupe tijekom ljetnih školskih praznika boraviti u kampu »Volak« u Okrugu Gornjem na Čiovu zahvaljujući Županiji splitsko-dalmatinskoj i Gradskom društvu Crvenoga križa Solin

Četrdeset osnovnoškolaca s potresom pogođenih područja Banovine stiglo je početkom srpnja na ljetovanje u kamp »Volak« u Okrugu Gornjem na Čiovu zahvaljujući Županiji splitsko-dalmatinskoj i Gradskom društvu Crvenoga križa Solin.

Mališane su prilikom dolaska u kamp dočekali ravnatelj Gradskog društva Crvenog križa Solin Željko Grubišić, ujedno potpredsjednik Crvenog križa Hrvatske, i župan splitsko-dalmatinski Blaženko Boban.

Prema riječima ravnatelja CK Solin u kampu će boraviti dvije grupe djece s područja Sisačko-moslavačke županije, u prvoj spomenutih 40, a u drugoj 50, s tim da će uz obje biti i pet voditelja.

U pratnji prve grupe mališana, koje smo posjetili tijekom njihova boravka u kampu, bile su učiteljice Ivana Paušić, Ivana Radečić Dabić, Branislava Graovac Žarak i Gabrijela Kolar te učitelj Toma Gusić.

– Riječ je o učenicima od prvoga do četvrtog razreda Osnovne škole Ivana Gorana Kovačića u Gori, Područne škole u Nebojanima te 1. osnovne škole Petrinja – objasnila je učiteljica Ivana Paušić dodajući kako im ovaj dolazak u kamp uistinu puno znači te da je teško riječima opisati reakciju djece kada su nakon izlaska iz tunela sv. Rok ugledali more.

U pratnji prve grupe mališana, su učiteljice Ivana Paušić, Ivana Radečić Dabić, Branislava Graovac Žarak i Gabrijela Kolar te učitelj Toma Gusić

– Nastao je pravi show, nisu više htjeli sjediti, svi su bili na nogama i gledali more, a kad smo stigli u kamp nisu mogli dočekati da odu na plažu – ispričala nam je učiteljica Ivana napominjući kako su neka djeca po prvi puta vidjela more.

– Drago mi je da su djeca tu, da se barem nakratko odmaknu od ruševina. Kod nas je još uvijek teška situacija, ali zahvaljujući dobrim ljudima polako idemo naprijed – rekao je učitelj OŠ Ivana Gorana Kovačića iz Gore Toma Gusić dodajući kako je njihova škola jako oštećena.

– Trenutačno smo podstanari u naselju Češko Selo, ali nadamo se da će uz pomoć Županije splitsko-dalmatinske naša školska zgrada uskoro biti obnovljena.

Iskoristio bih ovu priliku da još jednom u ime svih naših učenika i djelatnika zahvalim županu Blaženku Bobanu koji se iskreno zauzeo za nas te osim pomoći oko izgradnje škole najavio pokretanje inicijative za obnovu sakralnih objekata koji su također u jako lošem stanju – rekao je učitelj Toma poručujući kako je riječ hvala premala za izreći sve ono što osjećaju.

– Molim vas napišite da su nas ovdje svi tako lijepo prihvatili. Puni smo pozitivnih utisaka zahvaljujući toplim riječima i podršci s kojom su nas dočekali.

Jučer nas je vlasnik jednoga objekta brze hrane na Čiovu pozvao i počastio djecu, a posjetila nas je i naša bivša učenica koja već godinama živi u Trogiru i donijela djeci sladolede. Stigla je i učiteljica iz OŠ Lučac u Splitu s kojom je dogovorena donacija školskoga pribora.

Učenici i njihovi voditelji puni su pozitivnih utisaka zahvaljujući toplim riječima i podršci s kojom su dočekani

Moramo spomenuti i gospođu Snježanu koja nam svaki dan kuha i ravnatelja Crvenoga križa Željka Grubišića koji je tu za sve što nam treba – rekla je učiteljica Branislava iz Prve osnovne škole Petrinja koja je također teško oštećena u potresu.

– Naša škola je određena za rušenje tako da smo nastavu organizirali u OŠ Mate Lovraka. Nadamo se skoromu povratku jer je već potpisan ugovor s Ministarstvom vanjskih poslova Mađarske koje je izrazilo spremnost da sudjeluje u izgradnji nove školske zgrade.

U svakomu slučaju navikavamo se na stanje takvo kakvo je, ali nadamo se da neće još dugo potrajati, da će se nešto pokrenuti kako nam se ljudi ne bi iselili. Ja sam sretna jer živim u svojoj kući i imam posao, ali nisu svi takve sreće.

Najgore je ljudima koji su u kontejnerima. Osim toga nemamo više gradskoga središta, nemamo gdje izaći, nemamo se gdje okupljati. Ne moram vam ni reći koliko je nama i našoj djeci značio dolazak ovdje.

Nikada ovo nećemo zaboraviti – rekla je Branislava dodajući kako neće zaboraviti ni dalmatinske izraze koje su ovom prilikom naučili.

– Posebno nam je simpatična izjava »Nema priše!« koju smo puno puta čuli. Ponijet ćemo je sa sobom u Petrinju zajedno s mirisom mora i soli te dobrotom koja nam se svima urezala u srce – poručili su veseli mališani i njihovi voditelji.

Utisci za čitav život

– Ovo je prvi put da sam vidio more – otkrio nam je Ivano, učenik 4. razreda 1. osnovne škole Petrinja dodajući kako nema riječi kojima bi opisao prvi susret s morskim plavetnilom.

Učitelji su u razgovoru posebno istaknuli koliko je dolazak u kamp značio njima i školskoj djeci

Toliko sam sretan da ću cijeloga života pamtiti ovaj dan – oduševljen je Ivano koji je kao i većina njegovih prijatelja iz razreda naučio plivati u bazenu.
Uz Ivana je i Antonio učenik 3. razreda PŠ Nebojane koji se brzo pohvalio kako je on već jednom bio na moru, s mamom i tatom, ali do sada ipak nije znao plivati.

– Ovo mi je stvarno posebno jer sam nakon dolaska u kamp proplivao – s ponosom je objavio Antonio koji nam je ovom prilikom kratko opisao svoj doživljaj potresa.

– Kad je zatreslo bili smo u kući. Tata me zagrlio i sakrili smo se ispod nadvratnika, a onda smo čim se malo smirilo pobjegli vani. Naša kuća srećom nije puno oštećena pa možemo i dalje živjeti u njoj – ispričao nam je.

Natali, učenica 4. razreda 1. OŠ Petrinja kaže da se tijekom potresa najviše zabrinula za tatu koji je baš tada popravljao krov i brata koji radi na dizalici.

– Srećom obojica su dobro – dodala je Natali koja zajedno s prijateljicom Nadjom gušta u morskim radostima.

– More nam je baš super, a i kamp je odličan. Imamo odličnu ekipu i nadamo se da ćemo se sljedeće ljeto opet ovdje vratiti – rekle su nam Natali i Nadja.

Filip, učenik 4. razreda OŠ Ivana Gorana Kovačića Gora, priznaje kako još uvijek ima strah od potresa.

– Teško je opisati te trenutke, svi smo se bojali. Bio sam u kući s mamom, bratom i sestrom. Trčali smo ispod nadvratnika jer nije bilo vremena da izađemo vani. Na kući ima pukotina, ali živimo u njoj. Moja prijateljica Andrea živi u kontejneru i kaže da joj je teško, da nemaju dovoljno prostora – ispričao nam je Filip.

Kuća je oštećena i Filipovom prijatelju Antunu koji je s grupom stigao u kamp.

– Imamo kontejner u dvorištu, ali stalno radimo nešto na kući i nadam se da ćemo se uskoro moći vratiti – rekao nam je Antun s osmjehom dodajući kako ima šest sestara tako da im je život u kontejneru doista zanimljiv.

Razgovor s ovim veselim mališanima potvrđuje kako je u njima još uvijek puno strahova, ali dobrota kojom su okruženi vratila je osmijeh na njihova lica i to je ono najvažnije.

SVEČANO OBILJEŽENA PROŠLOGODIŠNJA 50. OBLJETNICA OSNOVNE ŠKOLE VJEKOSLAVA PARAĆA – Povijest ispisana srcem

SOLINSKA KRONIKA 323, 15. srpnja 2021.

Proslavu okrugle obljetnice svojim su nastupima uveličali najmlađi koji su pjesmom, plesom, glumom i recitacijama odali počast svima koji su doprinijeli odgoju i obrazovanju generacija učenika, svim djelatnicima i učenicima koje je iznjedrila ova osmoljetka

U prekrasnom ambijentu salonitanskih Manastirina 5. srpnja svečano je obilježena 50. obljetnica djelovanja Osnovne škole Vjekoslava Paraća. Ova okrugla obljetnica trebala je biti obilježena u travnju prošle godine, ali je zbog propisanih epidemioloških mjera bila odgođena.

– Uistinu je tužno sve ovo što nam se događa posljednje dvije godine tijekom kojih smo se trudili da škola diše punim plućima, ali to je u ovakvim uvjetima uistinu nemoguće – rekao je ravnatelj OŠ Vjekoslava Paraća Đuro Baloević dodajući kako se nada da će imati prilike sljedeći dan škole proslaviti u punom sastavu u prostorijama svoje škole.

– Iskoristio bih ovu priliku i zahvalio svima onima koji su tijekom proteklih pola stoljeća bili učenici, djelatnici i ravnatelji ove škole, a radi se o brojci od oko 9000 učenika i 650 djelatnika – rekao je Baloević ističući kako je Solin među rijetkim sredinama koja se ne mora bojati nedostatka učenika.

Prilagođavanje rastu

– Broj učenika u našoj školi raste iz godine u godinu i trenutačno ih imamo 634, ali naglasio bih kako taj pozitivni trend zahtijeva i dodatna ulaganja – rekao je Baloević ističući kako je u suradnji sa Županijom splitsko-dalmatinskom i Gradom Solinom već pokrenuta izrada projekta dogradnje škole te izgradnje nove školske dvorane i dječjega vrtića.

– Jedan od važnih segmenata na kojemu treba raditi je i proširenje pristupnoga puta do škole te rješavanje izlaza na brzu cestu – poručio je ravnatelj.
Prema riječima gradonačelnika Dalibora Ninčevića, koji je zajedno sa svojim zamjenikom Ivicom Rakušićem nazočio svečanosti u tijeku je realizacija prve faze proširenja pristupnoga puta do škole.

– Moram istaknuti kako su realizaciju ovoga projekta kočili neriješeni imovinsko pravni odnosi, ali iskreno vjerujem da ćemo uskoro krenuti i s realizacijom druge faze – rekao je gradonačelnik dodajući kako se razmišlja i o uređenju alternativnoga pristupa školi s brze ceste.

Umirovljeni slavljenici

Umirovljena vjeroučiteljica č. s. Vedrana Ivišić, obratila se nazočnima u ime umirovljenih djelatnika

Čestitke slavljenicima uputio je i zamjenik županijskog pročelnika za prosvjetu, kulturu i sport Ante Radovčić koji se osvrnuo na važnost odgojno obrazovnoga rada te uputio zahvalu svima onima koji su posvetili svoj život radu u školi.

U proslavi okrugle obljetnice sudjelovao je velik broj umirovljenih djelatnika škole među kojima i vjeroučiteljica č. s. Vedrana Ivišić, spremačica Marija Lučić te domar Vladimir Rađa koji su u zasluženu mirovinu otišli tijekom protekle školske godine. Njima su ovom prilikom uručeni prigodni pokloni, a zahvalu u ime svih umirovljenika uputila je č. s. Vedrana.

– Upamtite da nema slučajnih mjesta ni slučajnih susreta, ima samo onih koji se pišu srcem i pamte za cijeli život stoga ma gdje bili i što god radili nemojte prestati pisati srcem jer to je ono što ostaje – poručila je č. s. Vedrana.

Bila je ovo prilika da se čestita i djelatnicima koji su tijekom protekle školske godine stekli viša stručna zvanja, a riječ je o Nadi Topić, školskoj knjižničarki koja je stekla zvanje stručne suradnice mentorice, Sanji Ivančić, učiteljici razredne nastave promoviranoj u zvanje učiteljice mentorice te Draganu Stanojeviću, učitelju Tehničke kulture koji od ove školske godine nosi zvanje izvrsnoga savjetnika.

Svijetla budućnost

Proslavu okrugle obljetnice svojim su nastupima uveličali najmlađi koji su pjesmom, plesom, glumom i recitacijama odali počast svima koji su doprinijeli odgoju i obrazovanju generacija učenika, svim djelatnicima i učenicima koje je iznjedrila ova osmoljetka, a kao posebna glazbena gošća pridružila im se profesorica pjevanja Jelena Čilaš Buble i sama bivša učenica ove škole.

– Birajući mjesto ove proslave nismo mogli zamisliti vjerodostojniji lokalitet nego što je antička metropola rimske provincije Dalmacije.

Pola stoljeća solinske osmoljetke zbog pandemije je obilježeno godinu kasnije privukavši veliki broj onih koji su sudjelovali u njezinu radu i životu

Ovdje, na povijesnom tlu ponosno stojimo i slavimo prošlost, sadašnjost i radujemo se budućnosti pod okriljem naše škole – poručili su voditelji programa Nika i Duje u ime svih učenika i djelatnika OŠ Vjekoslava Paraća.

Monografija i slikovnica

Osim prigodnom svečanošću jubilarna 50. obljetnica OŠ Vjekoslava Paraća obilježena je tiskanjem monografije »Osnovna škola Vjekoslava Paraća (1970. – 2020.)« i slikovnice Vjekoslav Parać »Rani dani«.

Monografija predstavlja svojevrsnu spomenicu koja prati život u školi i oko nje od samoga osnutka do danas, a prilikom njezine izrade korištena je arhivska građa te fotografije i materijali iz osobnih arhiva učitelja i učenika.

Posebno korisni bili su zapisi iz ljetopisa škole koji su objavljeni u poglavlju »Iz spomenice škole«, a čiji autori su bili dosadašnji ravnatelji. Monografija donosi i opsežan popis svih djelatnika koji su radili u školi, povremeno i u stalnom radnom odnosu, te popis svih učenika koji su završili svoje osnovnoškolsko obrazovanje u ovoj osmoljetki tijekom proteklih pola stoljeća.

Slikovnica »Rani dani« nastala je prema autobiografskim bilješkama slikara Vjekoslava Paraća po kojemu škola nosi ime, a opremljena je likovnim radovima učenika te rječnikom manje poznatih riječi kojega su izradili učenici uz pomoć učitelja.

Kroz tridesetak zapisa, u slikovnici se otkriva život talentiranog i radoznalog dječaka pored ruševina stare Salone i amfiteatra početkom 20. stoljeća. Slikovnica je zbog svoje iznimne zavičajne vrijednosti uvrštena na popis književnih naslova za cjelovito čitanje u 4. razredu OŠ Vjekoslava Paraća.

PORAŽAVAJUĆE BROJKE NEUPISANE DJECE UNATOČ OTVARANJU NOVOG VRTIĆKOG CENTRA U ARAPOVCU – Neupisanih 187

SOLINSKA KRONIKA 323, 15. srpnja 2021.

Nadali smo se kako će otvaranje novoga vrtićkog centra u Arapovcu smanjiti broj neupisane djece, međutim ove godine se dogodio iznimno veliki interes što je dovelo do ovih uistinu poražavajućih brojki – objasnila je ravnateljica Biuk

Dječji vrtić »Cvrčak« Solin zaprimio je ukupno 464 zahtjeva za upis djece u pedagošku godinu 2021./22. što je daleko veći interes od prošle godine kada se tražilo mjesto za 361 mališana.

Ravnateljica DV-a »Cvrčak« Anđela Biuk pojašnjava kako je od ukupnoga broja zaprimljenih zahtjeva pozitivno riješeno njih 277, od čega 210 u Solinu, dok se preostali dio odnosi na općine Klis, Muć i Dugopolje koji su obuhvaćeni ovom vrtićkom ustanovom.

Najveći interes iskazan je za upis u jaslice pa je tako na području Solina ostalo neupisano 97 djece jaslične dobi od kojih čak 65 ispunjava sve propisane uvjete. Istovremeno je u Solinu u 10-satnom vrtićkom programu bez mjesta ostalo 40 mališana od kojih 17 ispunjava sve uvjete.

Uvjeti su bili jednaki kao i prethodnih godina, dakle pravo upisa u cjelodnevni 10-satni jaslički i 10-satni vrtićki program mogla su ostvariti samo djeca iz obitelji u kojima su oba roditelja zaposlena i imaju prebivalište na području grada Solina, odnosno u slučaju kada je jedan roditelj zaposlen, a drugi invalid Domovinskoga rata ili kada se radi o jednom zaposlenom samohranom roditelju.

Djeca čiji roditelji imaju prebivalište na spornomu području između grada Solina i općine Klis i dalje ostvaruju iste uvjete za upis u solinske vrtićke kuće kao i djeca roditelja koji žive na solinskim adresama.

Ove godine, jednako kao i prošle, pravo na upis nisu mogla ostvariti djeca koja nisu uredno cijepljena sukladno propisima koji reguliraju procijepljenost djece u Republici Hrvatskoj.

– Nadali smo se kako će otvaranje novoga vrtićkog centra u Arapovcu smanjiti broj neupisane djece, međutim ove godine se dogodio iznimno veliki interes što je dovelo do ovih uistinu poražavajućih brojki – objasnila je ravnateljica Biuk dodajući kako bi se sredinom pedagoške godine trebao otvoriti najavljeni vrtić u MO Rupotina u kojem će biti mjesta za tri vrtićke skupine.

– Imali smo u planu otvoriti dvije grupe 10-satnog programa i jednu jasličnu, međutim, nakon provedenih upisa odlučili smo se za obrnutu varijantu, dakle dvije jaslične i jednu 10-satnu grupu kako bismo zbrinuli što veći broj djece – najavila je ravnateljica dodajući kako je najveći interes za upis u vrtić očekivano iskazan u mjesnim odborima Priko vode i Centar.

– U tijeku je žalbeni rok i osnivač iznalazi mogućnosti kako bi zbrinuo što više djece tako da će se broj neupisanih, uvjerena sam, ipak smanjiti – rekla je Biuk.

ODRŽANA KONSTITUIRAJUĆA SJEDNICA SOLINSKOGA GRADSKOG VIJEĆA – Konstruktivan rad uz kompromise

SOLINSKA KRONIKA 323, 15. srpnja 2021.

– Jedan od prvih koraka koje planiram poduzeti svakako je donošenje odluke da se javnosti i biračima omogući uvid u rad gradskih vijećnika na način da se sjednice prenose uživo – najavio je novoizabrani predsjednik Gradskoga vijeća Solina Ivan Andabak

Konstituirajuća sjednica solinskoga Gradskog vijeća održana je u Domu Zvonimir 18. lipnja. Sukladno novim odredbama Zakona o lokalnoj samoupravi, umjesto 21 člana, koliko ih je sačinjavao prethodni saziv, Vijeće sada broji 19 vijećnika i to 8 vijećnika koalicije HDZ-HSU, 6 vijećnika NLM-a, 2 vijećnika stranke »Bolji Solin« te po jedan vijećnik SDP-a, MOST-a i Domovinskoga pokreta.

Sjednicu je otvorio pročelnik Odjela za pravne i opće poslove Grada Solina Ante Ljubičić upućujući čestitke svim političkim strankama i predstavnicima nezavisnih lista na rezultatima ostvarenima na provedenim lokalnim izborima.

Uslijedilo je utvrđivanja kvoruma nazočnih vijećnika te izbor Mandatnoga povjerenstva koje je utvrdilo da Dalibora Ninčevića, nositelja koalicijske liste HDZ-HSU, zbog nespojivosti funkcije gradonačelnika s dužnošću gradskoga vijećnika, u Gradskom vijeću mijenja Goran Miličević.

Izjave o stavljanju vijećničkih mandata u mirovanje dostavili su još Josip Marković i Ilija Kokeza, oba predstavnici koalicijske liste HDZ-HSU, a umjesto njih funkciju gradskih vijećnika preuzeli su Nikola Ćenan i Josip Jurić.

Usvajanjem navedenoga izvješća utvrđen je konačni popis novih gradskih vijećnika koji su polaganjem svečane prisege i službeno preuzeli povjerenu im dužnost te odmah potom s 11 glasova za i 8 suzdržanih usvojili prijedlog da se funkcija predsjednika Gradskoga vijeća povjeri Ivanu Andabaku (NLM).

Vijećnici su usvojili i prijedlog da se za prvoga zamjenika predsjednika GV-a imenuje Davor Mikas (BS), dok će mjesto drugoga zamjenika zauzeti jedan od predstavnika oporbe, odnosno vijećnik s koalicijske liste HDZ-HSU koji će biti predložen na jednoj od sljedećih sjednica.

Novoizabrani predsjednik Gradskoga vijeća Ivan Andabak zahvalio je kolegama vijećnicima na ukazanomu povjerenju te uputio čestitke gradonačelniku Daliboru Ninčeviću i njegovu zamjeniku Ivici Rakušiću na pobjedi u drugom krugu izbora za gradonačelnika.

– Ono što ovom prilikom mogu najaviti je konstruktivan rad i suradnja s izvršnom vlasti, odnosno gradonačelnikom. Sasvim sigurno će biti i teških tema te određenih problema, ali siguran sam da ćemo iznaći kompromisna rješenja.

Jedan od prvih koraka koje planiram poduzeti svakako je donošenje odluke da se javnosti i biračima omogući uvid u rad gradskih vijećnika na način da se sjednice prenose uživo – najavio je novoizabrani predsjednik Gradskoga vijeća Solina Ivan Andabak.

Sjednica je zaključena čestitkama gradonačelnika Dalibora Ninčevića koje je uputio novoizabranim gradskim vijećnicima i predsjedniku GV-a.

– Bez obzira što imamo situaciju da gradonačelnik i izvršna vlast dolaze iz jedne opcije, dok većinu u Gradskomu vijeću čini druga, odnosno više opcija, ja čvrsto vjerujem, a siguran sam da to građani od nas i očekuju, da ćemo imati dobru i konstruktivnu suradnju usmjerenu na dobrobit grada i svih naših sugrađana.

Osobno sam kao gradonačelnik otvoren za suradnju, poštivat ću odluke Gradskoga vijeća temeljem zakonskih i statutarnih obveza, ali i prihvaćati konstruktivne prijedloge koji ne ugrožavaju stabilnost gradskoga proračuna – poručio je gradonačelnik.

Gradski vijećnici

Hrvatska demokratska zajednica- Hrvatska stranka umirovljenika (HDZ-HSU)
Goran Miličević
Renato Prkić
Zdravko Perko
Nikola Ćenan
Ivana Sedlar
Željko Ljubičić
Marilena Babić
Josip Jurić

Nezavisna lista mladih – NLM
Vedran Duvnjak
Goran Milavić
Ivan Andabak
Anita Perković Milišić
Damir Bekavac
Ivan Kalaica

Bolji Solin – BS
Davor Mikas
Josip Brčić

Socijaldemokratska partija Hrvatske – SDP
Mario Jaman

Domovinski pokret
Tihomir Bečko

MOST
Mirko Roguljić

REZULTATI DRUGOGA KRUGA IZBORA ZA GRADONAČELNIKA I ŽUPANA – Solinski festival demokracije

SOLINSKA KRONIKA 322, 15. LIPNJA 2021.

Po prvi puta u povijesti od osnutka svoga grada Solinjani su u drugomu krugu lokalnih izbora izabrali svoga gradonačelnika. Povjerenje je ponovno dobio dosadašnji gradonačelnik Dalibor Ninčević kandidat Hrvatske demokratske zajednice u srazu s Vedranom Duvnjakom kandidatom Nezavisne liste mladih

Prema službenim podatcima Državnog izbornog povjerenstva na području čitavoga grada u osam mjesnih odbora od 21 501 građanina s pravom glasa drugomu je krugu izbora pristupilo njih 47 posto ili 10 119, a prema listićima je glasovalo 10 114.

Prema broju važećih listića kojih je bilo 9 941 ili 98.29 posto, a nevažeća su bila 173, većinu glasova je dobio kandidat HDZ-a Dalibor Ninčević s osvojenih 5 056 glasova, dok je kandidat NLM-a Vedran Duvnjak osvojio 4 885 glasova odnosno 171 glas manje.

Drugi krug izbora za župana pak u Solinu nije iznenadio razlikom u glasovima jer je Blaženko Boban kandidat HDZ-a s 6 340 glasova premoćno pobijedio SDP-ovog Ranka Ostojića koji je osvojio 2 943 glasa. Iako je među 10 110 ubačenih listića važećih bilo 9 283, a 827 nevažećih svakako je zanimljivo za primijetiti da je u Solinu HDZ-ov kandidat za župana osvojio 1 284 glasa više nego kandidat za gradonačelnika.

Centar

U pet biračkih mjesta Mjesnoga odbora Centar glasovanju je od ukupno 2 970 građana s pravom glasa pristupilo njih 1 380 ili 46.46 posto. Daliboru Ninčeviću svoje je glasačko povjerenje dalo ukupno 719 ili 52 posto, a Vedranu Duvnjaku 652 glasača iz Mjesnoga odbora Centar.
Blaženko Boban pak kao HDZ-ov kandidat za župana u M.O. Centar je osvojio ukupno 774 glasa dok je SDP-ov Ranko Ostojić osvojio 518 glasova.

Kučine

Mjesni odbor Kučine s ukupno 900 stanovnika s pravom glasa obilježila je izlaznost od 50 posto odnosno 451 glasača. Od 446 važećih listića za Vedrana Duvnjaka je glasovao 271 ili 61 posto Kučinjana, a za Dalibora Ninčevića njih 175.
Iako je izbor za župana u Kučinama obilježio visok postotak nevažećih listića preko 9 posto, 247 glasova osvojio je Blaženko Boban, a Ranko Ostojić 162.

Mravince

Od ukupno 1 452 građanina s pravom glasa u Mravincima je na dva izborna mjesta pristupilo njih 702 ili 48 posto. Uz ukupno deset nevažećih listića svoj je glas Daliboru Ninčeviću dalo njih 360 ili 51 posto, a Vedranu Duvnjaku 332.
Uz ukupno 47 nevažećih listića Blaženko Boban je kao HDZ-ov kandidat za župana osvojio 445, a Ranko Ostojić kao SDP-ov kandidat 211 glasova.

Priko vode

Od ukupno 6 007 građana s pravom glasa u šest izbornih mjesta M. O. Priko vode drugomu je krugu pristupilo njih 2 460 ili 41 posto. Uz 41 nevažeći listić Vedran Duvnjak iz NLM-a je dobio ukupno 1 224 glasa ili 50.6 posto dok je Dalibor Ninčević dobio 1 195 glasova.
Uz 211 nevažećih listića HDZ-ov kandidat za župana Blaženko Boban osvojio je ukupno 1 535, a Ranko Ostojić 711 glas.

Vranjic

Od ukupno 950 građana s pravom glasa u Vranjicu drugome krugu izbora pristupilo je 465 glasača ili 49 posto. Svoje povjerenje Daliboru Ninčeviću dalo je 252 ili 55. 4 posto Vranjičana, a Vedranu Duvnjaku njih 203.
Za Blaženka Bobana na čelu županije uz 25 nevažećih listića glasovao je 301 glasač, a za Ranka Ostojića njih 139.

Rupotina

Na tri izborna mjesta od ukupno 2 099 Rupaćana s pravom glasa drugomu je krugu pristupilo njih 1 038 ili 49 posto. Uz ukupno 21 nevažeći listić Dalibor Ninčević je osvojio 513 ili 50.4 posto, a Vedran Duvnjak 504 glasa.
U izborima pak za župana uz 100 nevažećih listića Blaženko Boban je osvojio 654 ili 69 posto, a Ranko Ostojić 283 glasa.

Srednja strana

U četiri izborna mjesta M.O. Srednja strana od ukupno 4 020 građana s pravom glasa drugomu krugu izbora pristupilo je njih 2 223 ili 55 posto. Uz ukupno 36 nevažećih listića Dalibor Ninčević je osvojio 1 224 ili 56 posto, a Vedran Duvnjak ukupno 960 glasova.
HDZ-ov kandidat za župana Blaženko Boban uz 208 nevažećih listića osvojio je 1 493 ili 71 posto, a Ranko Ostojić 519 glasova.

Sveti Kajo

Od ukupno 3 103 stanovnika Svetoga Kaja s pravom glasa u četiri je izborne jedinice drugomu krugu izbora pristupilo 1 398 glasača ili 45 posto.
Uz 23 nevažeća listića svoj je glas Daliboru Ninčeviću dalo 673, a Vedranu Duvnjaku 701 ili 50.9 posto Svetokajaca.
U Izborima pak za čelnoga čovjeka županije uz ukupno 106 nevažećih listića 891 ili 69 posto svoj je glas dalo Blaženku Bobanu, a njih 400 Ranku Ostojiću.

DRUGI GRADONAČELNIČKI MANDAT DALIBORA NINČEVIĆA

Zajedno raditi na razvoju grada

Gradonačelnik Dalibor Ninčević: – Činjenica je da su se neki stavovi slijevali s različitih razina što je dijelom utjecalo i na izbore u našemu gradu

Nakon pobjede u drugomu krugu lokalnih izbora gradonačelnik Dalibor Ninčević uputio je zahvalu svim biračima koji su prepoznali njegov rad i iskazali mu potporu i povjerenje da u drugomu mandatu nastavi s realizacijom započetih i pokretanjem novih projekata.

– Iza nas je dosta zahtjevan izborni proces koji se ostvario u dva kruga, a upravo je drugi krug koji se odvijao 30. svibnja na sam Dan državnosti predstavljao vrhunac jer uistinu nije bilo bolje prigode da naši građani dobiju mogućnost izaći na izbore i glasovati.

I ovom prilikom zahvaljujem svima koji su pristupili izborima, a posebno onima koji su mi iskazali povjerenje te na taj način potvrdili da žele zadržati kontinuitet u razvoju našega grada – rekao je Ninčević dodajući kako je rezultat bio uistinu tijesan te da su to situacije na koje se trebamo navikavati jer su uvjetovane s više strana.

– Činjenica je da su se neki stavovi slijevali s različitih razina što je dijelom utjecalo i na izbore u našemu gradu. Budući da se radilo o lokalnim izborima žao mi je što nisu u većoj mjeri dominirale lokalne teme i lokalni projekti.

U svakomu slučaju upućujem čestitke i mom protukandidatu Vedranu Duvnjaku koji je postigao dobar rezultat. Na nama je sada da zajedno, ja kao gradonačelnik i izvršna vlast te Gradsko vijeće kao zakonodavna vlast, bez obzira koja većina bila u njemu, nastavimo raditi na razvoju grada te realizaciji brojnih projekata i programa.

Kao gradonačelnik jamčim da ću prihvatiti svaki konstruktivni prijedlog koji je u interesu grada bez obzira s koje strane dolazio. Isto tako ću odbiti sve ono što budem smatrao nerealnim, odnosno ono što bi na neki način moglo ugroziti gradski proračun.

U svakomu slučaju vjerujem da je suradnja moguća bez obzira na većinu u Gradskomu vijeću jer svi zajedno imamo zadatak punim intenzitetom, s puno volje i žara raditi na dobrobit naših građana i našega Solina – poručio je gradonačelnik koji se odmah po objavi službenih i konačnih rezultata izbora u potpunosti posvetio poslu te sazvao prošireni kolegij na kojemu su svi dobili zaduženja i plan aktivnosti s preciznim uputama i dinamikom izvršenja istih.

– Ovi izbori su nam na neki način poslali i poruku da u nekim segmentima, a posebno u segmentu održavanja, trebamo učinkovitije reagirati. U tom kontekstu sam razgovarao sa svojim suradnicima i mogu najaviti određene pomake – najavio je Ninčević dodajući kako je uvjeren da će u suradnji i sinergiji s Gradskim vijećem nastaviti s intenzivnim radom usmjerenim na razvoj grada.

Vedran Duvnjak: – ovim putem izražavam 4 885 puta hvala svima koji su podržali Nezavisnu listu mladih i put promjena

VEDRAN DUVNJAK NOSITELJ LISTE ZA GRADSKO VIJEĆE NEZAVISNE LISTE MLADIH I KANDIDAT ZA GRADONAČELNIKA

»Fajteri« do kraja

Nositelj liste za Gradsko vijeće Nezavisne liste mladih i kandidat za gradonačelnika Vedran Duvnjak zadovoljan je ostvarenim rezultatom bez obzira na činjenicu da je u drugom krugu izbora za gradonačelnika pobjedu odnio njegov protukandidat Dalibor Ninčević (HDZ).

I ovim putem izražavam 4 885 puta hvala svima koji su podržali Nezavisnu listu mladih i put promjena. Ponosni smo što je grad Solin pokazao da su one jako blizu.

Čestitam Daliboru Ninčeviću na pobjedi i nadam se da će biti gradonačelnik svih nas, a ja ću se zajedno s ostalim članovima Nezavisne liste mladih u Gradskomu vijeću i dalje boriti za interese naših građana. Ostat ćemo »fajteri« do kraja – poručio je Duvnjak.

DRUGI KRUG IZBORA ZA ČELNOGA ČOVJEKA ŽUPANIJE

Bobanova premoćna pobjeda

Kandidat Hrvatske demokratske zajednice za župana Splitsko-dalmatinske županije Blaženko Boban odnio je pobjedu u drugomu krugu lokalnih izbora s Rankom Ostojićem iz Socijaldemokratske partije kao protukandidatom.

Blaženko Boban: – Hvala svim građanima i biračima iz moga Solina u kojem sam ostvario uistinu respektabilan rezultat

Boban je s osvojenih 88 569 glasova nadmoćno pobijedio Ostojića kojemu su povjerenje iskazala 57 682 birača. Povjerenje novom, starom županu iskazali su i građani Solina u kojemu je osvojio 6 340 glasova, čak 3 397 više od protukandidata.

– Dopustite da zahvalim svim biračima s područja Splitsko-dalmatinske županije, kako onima koji su glasali za mene tako i onima koji su dali svoj glas Ranku Ostojiću jer ja sam i dalje župan svih građana naše županije.

Moram reći kako smo imali uistinu uljudnu i pristojnu kampanju obilježenu natjecanjem u programima i projektima. Na kraju slobodno mogu reći kako je ostvaren povijesni rezultat u našoj Županiji s razlikom od gotovo 31 tisuće glasova što znači da su birači prepoznali programe i projekte, ali i moj dosadašnji rad, najprije kao gradonačelnika Solina, a potom i kao župana.

Ovakav rezultat uistinu je obvezujući i predstavlja veliki teret za nastavak kvalitetnoga rada i ravnomjeran razvoj cijele Županije. Pred nama je realizacija već započetih projekata, ali i osmišljavanje novih s posebnim naglaskom na povezanost Dalmatinske zagore s priobaljem te želja za revitalizacijom dalmatinskih sela.

To će biti primarni zadaci na kojima ću raditi tijekom narednoga četverogodišnjeg mandata skupa s mojim zamjenicima dožupanima Antom Šošićem i Lukom Čogeljom.

Koristim priliku zahvaliti se Luki Brčiću, koji je u protekla četiri mandata obnašao dužnost dožupana i to vrlo kvalitetno, posebno u proteklom turbulentnom razdoblju kada je djelovao i kao načelnik županijskoga Stožera civilne zaštite.

Na kraju hvala svim građanima i biračima iz moga Solina u kojem sam ostvario uistinu respektabilan rezultat te iskrene čestitke Daliboru Ninčeviću na novom mandatu, nadam se jednako uspješnom kao što je bio i protekli – rekao je župan Blaženko Boban.

ODRŽAN TRADICIONALNI TURNIR U BALOTAMA I KARTAMA »MEMORIJAL GOJKO ŠUŠAK« – Za mirnodopskim stolom

SOLINSKA KRONIKA 322, 15. LIPNJA 2021.

– Sada imamo obilježavanje triju važnih dana u jednom, a odaziv naših branitelja i građana najbolja je potvrda važnosti održavanja ovoga turnira – poručio je Dragan Maretić

U organizaciji Udruge hrvatskih dragovoljaca Domovinskog rata grada Solina i Zajednice branitelja HDZ-a »Gojko Šušak« Splitsko-dalmatinske županije 27. svibnja uz izvor Jadra održan je tradicionalni turnir u balotama i kartama »Memorijal Gojko Šušak«.

– Turnir smo pokrenuli u znak obilježavanja Dana državnosti 30. svibnja te obljetnice smrti prvoga hrvatskog ministra obrane Gojka Šuška 3. svibnja – rekao je Dragan Maretić, predsjednik Zajednice branitelja HDZ-a »Gojko Šušak« SDŽ napominjući kako su 30. svibnja u vrijeme kada se Dan državnosti obilježavao na drugi datum, proglasili Danom branitelja grada Solina pa je to postao još jedan povod ovakvoga organiziranog okupljanja.

– Sada imamo obilježavanje triju važnih dana u jednom, a odaziv naših branitelja i građana najbolja je potvrda važnosti održavanja ovoga turnira – poručio je Maretić dodajući kako se ove godine za natjecanje u balotama prijavilo 8 ekipa, dok se u briškuli i trešeti okušalo 12 ekipa.

Braniteljska druženja nakon četvrt stoljeća od ratnih vremena pomažu u rasterećenju i opuštanju

– Moram napomenuti i to da prošle godine zbog propisanih epidemioloških mjera nismo održali turnir, a godinu prije toga, dakle 2019. u natjecanju su sudjelovale čak 32 ekipe. Nadam se kako će se ova situacija s pandemijom uskoro smiriti i da ćemo sljedeće godine imati još veći broj sudionika – dodao je Maretić upućujući zahvalu Ministarstvu hrvatskih branitelja, Vladi RH, Županiji splitsko-dalmatinskoj i Gradu Solinu na iskazanoj potpori i pokroviteljstvu natjecanja.

S braniteljima su se tijekom turnira družili župan splitsko-dalmatinski Blaženko Boban te predstavnici Grada Solina na čelu s gradonačelnikom Daliborom Ninčevićem.

– Držim kako su ovakva organizirana druženja branitelja iznimno važna jer im omogućavaju druženje i razgovor kroz kojega i u ova mirnodopska vremena pomažu jedni drugima – rekao je župan Blaženko Boban.

Na važnost organiziranoga okupljanja branitelja osvrnuo se i predsjednik HVIDRA-e Solin i predsjednik županijske Udruge hrvatskih dragovoljaca Domovinskoga rata Zoran Šunjerga.

– Braniteljima ovakva druženja uistinu puno znače, rasterete se i opuste – rekao je Šunjerga izražavajući zadovoljstvo što imaju priliku na ovaj dan ponovno obilježavati i Dan državnosti.

 Zanimljivi rezultati

Tradicionalni turnir u balotama i kartama »Memorijal Gojko Šušak« okupio je ove godine 8 ekipa u balotama te 12 ekipa u kartama. Prvo mjesto u balotama odnijela je ekipa GO UHDDR Solin (Andrija Sanader, Željko Kuduz, Žarko Kuduz i Iko Ćuk), drugo mjesto pripalo je ekipi Zajednice branitelja HDZ-a »Gojko Šušak« SDŽ (Dragan Maretić, Jure Župa, Zvone Zeljković i Zoran Vrbatović) dok je treće ponijela HVIDRA Solin (Josip Čule, Željko Taraš, Nikola Bosančić i Damir Matenda).

Najbolji rezultat u briškuli i trešeti zabilježili su Veterani 4. gardijske brigade (Marko Vukasović i Ante Listeš), slijede ih članovi Udruge roditelja poginulih branitelja grada Solina (Dalibor Celebić i Ivan Svalina), dok je treće mjesto zauzela ekipa HVIDRA-e Sinj(Dražan Pavlović i Željko Tadić Maks).

Revijalno natjecanje u balotama u kojem su snage odmjerile članice Zajednice žena »Katarina Zrinski« iz Splita te mladež HDZ-a Solina zaključeno je neriješenim rezultatom 12:12.

VJEČNI ZAVJETI SESTRE ANNE OD GOSPE OŽALOŠĆENE, SOLINJANKE ELIZABETE MIHALJ – Kći Gospe od Otoka

SOLINSKA KRONIKA 322, 15. LIPNJA 2021.

Svečano euharistijsko slavlje na kojemu je mlada Solinjanka položila vječne zavjete u predvečerje svetkovine Presvetoga Trojstva, 29. svibnja predvodio je nadbiskup José Rodríguez Carballo (OFM), tajnik Kongregacije za ustanove posvećenoga života i družbe apostolskog života

Sestra Anna od Gospe Ožalošćene, Solinjanka Elizabeta Mihalj

Zavjetujući se na čistoću, poslušnost i siromaštvo sestra Anna od Gospe Ožalošćene, Solinjanka Elizabeta Mihalj u samostanu »Gospe od Guadalupe i svetoga Benedikta« u talijanskome gradiću Piedimonte Matese položila je vječne zavjete u redu Vječnih klanjateljica Presvetoga oltarskoga sakramenta. Sestra Anna, dvadesetosmogodišnja Elizabeta peto je od sedmero djece Ante i Jasmine iz solinske župe, prasvetišta Gospe od Otoka.

Svečano euharistijsko slavlje na kojemu je mlada Solinjanka položila vječne zavjete u predvečerje svetkovine Presvetoga Trojstva, 29. svibnja predvodio je nadbiskup José Rodríguez Carballo (OFM), tajnik Kongregacije za ustanove posvećenoga života i družbe apostolskog života u koncelebraciji s gvardijanom franjevačkoga samostana Santa Maria Occorrevole Gennarom Russom (OFM), duhovnikom ocem Arturom Elbertijem (SJ) i brojnim drugim svećenicima i redovnicima.

Slavlju su uz monahinje iz samostana u Piedimonteu nazočile i sestre iz drugih samostana njihova reda u čitavoj Italiji (Napulj, Sortino, Cartoceto i Vedana) među kojima su i tri Hrvatice, sestre Agnese (Ljubica), Gabriella (Bernarda) i Noemi (Marina), a zbog epidemiološke situacije prisutni su bili roditelji i manji dio slavljeničine mnogobrojne obitelji.

Mlada je Solinjanka još kao sedamnaestogodišnjakinja ovomu redu pristupila prije 11 godina ušavši u samostan u Napulju, a prije četiri godine s nekolicinom je sestara poslana u samostan u Piedimonte Matese.

Osvrćući se na život i poziv sestre Anne koju prati od samih početaka njezina poziva nadbiskup Carballo je istaknuo važnost njezine mladosti u odgovoru Božjem pozivu, naglasivši kako je njezin primjer u današnjemu društvu istinska rijetkost, ali kršćanska dragocjenost. Već na početku obraćanja sestri Anni tijekom obreda nadbiskup Carballo ju je pozvao na hrabrost.

– Ne boj se! Hrabro! Bog je tvoja zaštita i samo se u njega uzdaj, kao što si i navela u svome redovničkome geslu (U Tebe se, Gospodine, uzdam!).
Ostani! Ostani u redovničkoj zajednici, ostani uvijek u Bogu. Ako želiš biti misionarka u potpunom smislu, tada moraš biti potpuno kontemplativna.

Ostani radosna i ne srami se. Ne boj se jer neće biti sve lako, bit će teških vremena. Neće sve biti u ružama. Ali ako ostaneš u Bogu, on će biti tvoj štit.

Daj plod! Ne želimo da budeš u samostanu i da se osjećaš neplodna, već da daješ plod za Crkvu, za svoj život i da znaš da se najveći plod prinosi upravo dajući se za druge, za sestre, služeći drugima – naglasio je nadbiskup Carballo posebno se u konačnici osvrćući na važnost obitelji.

– Najljepša »definicija« Boga koja postoji nije ona koju smo u Katekizmu naučili da je Bog onaj koji je sve stvorio i koji svime upravlja, nego da je Bog obitelj. Bog je Presveto Trojstvo, odnos između Oca, Sina i Duha Svetoga.

Sestre iz drugih samostana u Italiji (Napulj, Sortino, Cartoceto i Vedana) uz nadbiskupa Joséa Rodrígueza Carballa (OFM), tajnika Kongregacije za ustanove posvećenoga života i družbe apostolskog života

Nešto najljepše što od Boga možemo naučiti jest da živimo u odnosu s drugima. To nije lako, zajednički život nije lagan, kako u obitelji tako i u redovničkoj zajednici, ali je moguć ako se uzdamo u Gospodina – zaključio je nadbiskup Carballo.

Obredno bogatim liturgijskim slavljem sestra Anna je postala Vječna klanjateljica Presvetom Sakramentu, primajući od nadbiskupa veo, sveti habit, medaljon s prikazom Presvetoga i brevijar, a od časne Majke priore samostana u Piedimonteu Marriane od Uskrslog Isusa, krunu od ruža.

Dolazak Vječnih klanjateljica Presvetom Sakramentu u ovaj talijanski gradić 2017. je inicirao i podržao upravo nadbiskup Carballo. Živost i radost koju su sa sobom redovnice donijele nebrojeno su puta posvjedočili klerici, ali i vjernički puk iz ovoga kraja.

– Naučili smo ih poznavati i diskretno i u tišini primati snagu njihove molitve i kvalitetu njihova svjedočenja kao posvećenih osoba, redovnica – isticao je nedugo nakon njihova dolaska u samostan u Piedimonteu mons. Valentino Di Cerbo, biskup u miru biskupije Alife-Caiazzo.

– Već nekoliko mjeseci od dolaska znakovi njihove prisutnosti postali su jasno vidljivi u našoj mjesnoj Crkvi. Samostan, nasljednik stoljetne molitvene tradicije koju su podržavali benediktinci sada priključen novoj redovničkoj zajednici nastavlja živjeti svoju neprekinutu kontemplativnu dimenziju s duhom radosti i obnovljene snage – zaključio je mons. Valentino Di Cerbo, biskup u miru.

Štoviše upravo je klanjanje danju i noću uz prisutnost vjerničkoga puka koji se pridružuje redovnicama u molitvi, kako u Piedimonteu tako i u drugim mjestima u kojima su Vječne klanjateljice dalo snagu i nadu lokalnoj Crkvi da s obnovljenom žarom naviješta Evanđelje.

Najbrže rastuća ženska monaška zajednica u čitavoj Italiji, obogaćena brojnim mladim zvanjima u posljednje je vrijeme istinski znak živuće Crkve. Neprestano, cjelodnevno i cjelonoćno klanjanje pred Presvetim istinski je odgovor mladih na Božji poziv u kojemu čitav svoj život predaju i posvećuju molitvi za Crkvu, pritom nikada ne zaboravljajući domovinu i župnu zajednicu iz koje su potekli.

U SALONI ODRŽANA ZAVRŠNA KONFERENCIJA 29 UČENIČKIH RADOVA OSNOVNIH I SREDNJIH ŠKOLA IZ ČITAVE ŽUPANIJE NA TEMU »SKRIVENA BLAGA MISTA MOGA« – Salonitanski život dalmatinske baštine

SOLINSKA KRONIKA 322, 15. LIPNJA 2021.

Cilj projekta »Čuvari baštine« poticanje je darovitosti kod učenika te razvijanje svijesti o potrebi očuvanja prirodne i kulturne zavičajne baštine. Predstavljeni učenički projekti izvrsno pridonose izgradnji osobnoga, kulturnoga i zavičajnog identiteta kroz stvaranje zanimljivih i korisnih sadržaja uz uključenje mladih nada umjetničkoga i društvenoga sektora u društveno korisne projekte

Dvjesto godina nakon što je prvim arheološkim istraživanjima započelo otkrivanje bogate baštine glavnoga grada rimske provincije Dalmacije, na Manastirinama u razmeđi grobova svetoga Dujma i don Frane Bulića baština je oživjela u punomu životnom izričaju.

Salonitanski su lokaliteti još jednom pokazali nemjerljiv potencijal u ovakvim projektima

Završna konferencija 29 učeničkih radova osnovnih i srednjih škola iz čitave županije na temu »Skrivena blaga mista moga« vrhunac je projekta »Čuvari baštine« Centra izvrsnosti Splitsko-dalmatinske županije i partnera. Predstavljanjem radova kroz učeničku su maštovitost i kreativnost, uporan jednogodišnji rad u otežanim pandemijskim uvjetima, mentorsku požrtvovnost pokazani svi društveni potencijali dalmatinske baštine.

Završnu su konferenciju održanu na izvorištu županijske baštine, antičkoj Saloni organizirali Centar izvrsnosti Splitsko-dalmatinske županije, Javna ustanova u kulturi »Zvonimir« Solin, Arheološki muzej u Splitu i Grad Solin.

Osim učenika i njihovih mentora završnoj su konferenciji organiziranoj sukladno svim epidemiološkim mjerama nazočili Blaženko Boban, župan splitsko-dalmatinski, Tomislav Đonlić, prof., županijski pročelnik Upravnoga odjela za prosvjetu, kulturu, tehničku kulturu i sport, Ivica Rakušić, zamjenik gradonačelnika grada Solina, dr. sc. Ante Jurčević, ravnatelj Arheološkoga muzeja u Splitu Ivica Zelić, ravnatelj Centra izvrsnosti članovi stručnoga žirija i drugi cijenjeni gosti.

Uz »Oca« čuvara baštine

Blaženko Boban, župan Splitsko-dalmatinske županije proglašavajući konferenciju otvorenom posebno je istaknuo važnost mjesta na kojemu se ona održava

Nakon pozdravnih i uvodnih govora koje su u ime organizatora održali Tomislav Đonlić, Dr. sc. Ante Jurčević te u ime grada Solina zamjenik gradonačelnika Rakušić nazočnima se obratio župan Blaženko Boban koji je čestitavši ponajprije djeci i njihovim mentorima na upornomu i ustrajnomu radu, zatim i organizatorima na konferenciji naglasio važnost očuvanja i prenošenja baštine, posebno se osvrnuvši na mjesto na kojemu se konferencija održala.

– Uvjeren sam kako u čitavoj našoj županiji nije bilo boljega mjesta za početak ove priče doli ovoga na kojemu se danas nalazimo. Manastirine u Saloni koje pričaju priču naše bogate baštine i na kojima se u sjeni stoljetnih čempresa nalazi posljednje počivalište velikoga čuvara baštine Don Frane Bulića.

Štoviše rekao bih upravo ovom prigodom, gledajući sve vas djeco, vaše radove i projekte, živost koju ste donijeli u Salonu da je upravo Don Frane Bulić onaj prvi čuvar baštine, Otac čuvarâ baštine.

Imajući na umu njegovo djelo želim svima da vam upravo on bude uzor u budućem radu – istaknuo je župan Boban proglasivši konferenciju otvorenom.

Humanistički potencijali

Nakon uvodnih obraćanja i govora program konferencije se nastavio predstavljanjem učeničkih radova s time da su najprije predstavljeni radovi osnovnih škola, a u drugomu bloku su radove predstavili srednjoškolci.

»Balature moga grada« najbolji je projekt kojega su realizirali učenici Srednje škole Ivana Lucića iz Trogira pod vodstvom mentorice Nikoline Vukman i Lucije Šegrt-Dražić

Tijekom predstavljanja radova stručni je žiri obilazio svih 29 izloženih i predstavljenih projekata te kroz aktivnu komunikaciju sa sudionicima konferencije prikupljao informacije za konačnu sliku o projektima.

Od 29 projekata najboljim je proglašen projekt »Balature moga grada« kojega su realizirali učenici Srednje škole Ivana Lucića iz Trogira pod vodstvom mentorice Nikoline Vukman i Lucije Šegrt-Dražić.

Stručni žiri ocjenjivao je projekte u tri kategorije, a do samoga kraja bila je neizvjesna borba za prva tri mjesta u ukupnoj kategoriji gdje su pribrajane ocjene 29 koordinatora/mentora te su se ekipe smjenjivale, a izvrstan projekt osnovne škole Silvija Strahimira Kranjčevića iz Lovreća u posljednji je trenutak izgubio mjesto na postolju i ustupio mjesto Zdravstvenoj školi.

Izvrsnost i identitet

Po završetku glasovanja koordinatora/mentora te konačne odluke stručnoga žirija, a prije svečanoga proglašenja pobjednika nazočnima se obratio Ivica Zelić, ravnatelj Centra izvrsnosti Splitsko-dalmatinske županije.

– Cilj projekta »Čuvari baštine« jest poticanje darovitosti kod učenika te razvijanje svijesti o potrebi očuvanja prirodne i kulturne zavičajne baštine.

Ivica Zelić i Dragan Šupe iz Centra izvrsnosti Splitsko-dalmatinske županije

Kada smo krenuli u ovaj projekt, koji je u ime Centra doslovno iznio na svojim leđima kolega Dragan Šupe bili smo duboko svjesni da će učenički projekti upravo na ovakav način pridonijeti izgradnji osobnoga, kulturnoga i zavičajnog identiteta kroz stvaranje zanimljivih i korisnih sadržaja uz uključenje mladih nada umjetničkoga i društvenoga sektora u društveno korisne projekte.

Hvala svima na sudjelovanju. Veselimo se idućoj školskoj godini i novim predivnim projektima.

Ujedno i velika hvala članovima ocjenjivačkog suda Matei Dorčić, Mariju Matijeviću, Josipu Bujasu, Draganu Šupi i Anti Jurčeviću na velikomu trudu i entuzijazmu, a i hrabrosti, jer izabrati najbolje nije bilo lako – istaknuo je ravnatelj Centra Ivica Zelić.

Po dodijeli nagrada i završetku same manifestacije u ime organizatora »spiritus movens« čitavoga projekta Dragan Šupe uputio je posebnu pohvalu mališanima iz Osnovne škole Srinjine koji su se veselili uspjesima drugih škola bez obzira što su i sami bili na korak do nagrade, a i svim drugim školama i njihovim voditeljima. Da je bilo koja škola dobila glavnu nagradu to ne bi bilo nezasluženo.

Nagrađeni projekti

Nagrade stručnoga žirija u kategoriji osnovnih škola
1. mjesto – OŠ Slatine
2. mjesto – OŠ Manuš
3. mjesto – OŠ Milana Begovića Vrlika

Nagrade stručnoga žirija u kategoriji srednjih škola
1. mjesto – Zdravstvena škola Split
2. mjesto – Srednja škola Ivana Lucića Trogir
3. mjesto – Industrijska škola Split

Kategorija ukupni pobjednici koja je ujedno i kategorija u kojoj su timovi dobili novčane nagrade za opremanje škole
1. mjesto – Srednja škola Ivana Lucića Trogir za projekt »Balature moga grada«
2. mjesto – OŠ Slatine za projekt »Prizidnica srca moga«
3. mjesto – Zdravstvena škola Split za projekt »Šumsko blago«

Ogledni projekti

Matea Dorčić, dipl. iur. Voditeljica pododsjeka za granice pomorskoga dobra, održavanje i planiranje na pomorskom dobru i ekologiju mora Splitsko-dalmatinske županije kao članica stručnoga žirija istaknula je važnost ovakvih projekata.

Posebnu živost čitavoj konferenciji dali su osnovci sa svojim projektima

– Kada sam dobila poziv CI SDŽ za sudjelovanjem u radu ocjenjivačkoga suda na natječaju »Skrivena blaga mista moga« nisam ni u primisli imala da će ocjenjivački posao biti toliko zahtjevan. Radovi u obje kategorije; osnovne i srednje škole, toliko su sadržajno kvalitetni, sveobuhvatni i izazovni da je bilo gotovo nemoguće izabrati samo šest najboljih.

Zadaća nam se na kraju svela, uz puno analize i diskusije, na odabir »najboljeg od najboljih«. Svojim su radovima djeca pokazala zavidnu maštu i kreativnost, ali i vještinu prezentacije i promidžbe.

Konferencija održana u antičkoj Saloni bila je pravi pogodak jer omogućila svakomu od 29 projekata da se predstave i zabljesnu u punomu sjaju. Iskoristila bih ovu priliku čestitati svim nagrađenima, sudionicima, koordinatorima i učiteljima, ali i kolegama iz CI SDŽ na hrabrosti i inicijativi da u uvjetima »novog normalnog« započnu ovu predivnu priču.

Ponosna sam i zahvalna što sam bila mali dio ovoga velikog projekta – zaključila je Mate Dorčić.

Osvrćući se na uspješnost prve godine ovoga hvalevrijednoga projekta Dragan Šupe iz Centar izvrsnosti SDŽ istaknuo je značaj u specifičnome, suvremenome pristupu i modelima rada.

-Prilikom promišljanja aktivnosti kojima bismo poticali izvrsnost i potencijalnu darovitost u društveno humanističkom području bilo nam je jasno da moramo istražiti drugačije modele od onih postojećih u već etabliranim centrima izvrsnosti.

Društveno humanističko područje dugo je u našemu obrazovnom sustavu poistovjećeno s gomilanjem informacija umjesto s kreacijom. Iz toga smo razloga program usmjerili kreaciji.

Kada bih jednom rečenicom opisao ovogodišnja događanja u programu »Čuvari baštine« rekao bih da smo imali namjeru u šumi tražiti zeca, a našli smo medvjeda.

Naše škole skrivaju ogroman kreativan potencijal i jedan mala iskra bila je dovoljna da rasplamsa požar kreativne energije koji smo dobili. Izabrati najbolje projekte bilo je izrazito teško i ponosni smo na sve škole i njihove projektne timove.

Škole i svi sudionici ujedno su i najzaslužnije za sve što je napravljeno.

Novi broj Solinske Kronike

posljednji broj solinske kronike

Pratite nas

   Facebook

   RSS

   Newsletter

Zvonimir Solin Newsletter

Najvažnije vijesti u vašem email sandučiću