LIKOVNA SEKCIJA »UDRUGE DON FRANE BULIĆ« LIKOVNIM URACIMA OPLEMENJUJE PROSTOR – Bojama na sivilo

Nisu Vranjičani zaboravili ni na stare riječi i običaje pa su tako na jednoj klupi naslikali balaturu, na drugoj luminar, a na trećoj tiramol sa šarenom robom nanizanoj na konopu uz pojašnjenja u kojima je sadržan još čitav niz starih dalmatinskih izraza poput priše, fjake, dišpeta, kontre i drugih

Unatoč ekološkim katastrofama koje im godinama prijete Vranjičani nisu izgubili vedri duh, a ljubav prema mjestu osim riječima iskazuju i slikom, pa su tako svoju »Malu Veneciju« u zadnje vrijeme ukrasili brojnim muralima, a klupe po mjestu oslikali šarenim, veselim i romantičnim detaljima.

Mariana Grubić, slikarska dizajnerica i voditeljica likovne sekcije »Udruge don Frane Bulić«

Za ove umjetničke uratke najzaslužniji su članovi likovne sekcije »Udruge don Frane Bulić«, predvođeni voditeljicom Marianom Grubić, a svaki od njih sadrži jaku poruku i održava vedri duh stanovnika poluotoka kojega je Miljenko Smoje 70-ih godina prošloga stoljeća odabrao za snimanje scena kultnoga »Malog mista«. U sjećanje na to vrijeme, na sjevernoj strani rive, na klupi ispred kuće u kojoj se snimalo »Malo misto«, danas stoje imena Bepine i Luigija uz citate iz serije.
Tanja Munivrana i Antonija Jerković te voditeljica Mariana Grubić mjesecima su iz dana u dan smišljale nove motive, oslikavale, bojale i lakirale klupe po cijelom poluotoku, a radile su uglavnom navečer.
– U konačnici smo oslikale 75 klupa i potrošile oko 80 kila piture te isto toliko laka koje su nam osigurali Udruga i Grad Solin – govori Mariana po struci slikarska dizajnerica.

Duša »Maloga mista«

Nisu Vranjičani zaboravili ni na stare riječi i običaje pa su tako na jednoj klupi naslikali balaturu, na drugoj luminar, a na trećoj tiramol sa šarenom robom nanizanoj na konopu uz pojašnjenja u kojima je sadržan još čitav niz starih dalmatinskih izraza poput priše, fjake, dišpeta, kontre i drugih.
– Moram reći da su nam tijekom dugotrajnoga procesa oslikavanja površinâ mještani osim s idejama dolazili i s hranom i pićem tako da su se svi na neki način uključili u ovaj naš projekt i do sada smo čuli samo pozitivne komentare – govori Mariana dodajući kako imaju još puno ideja koje se nadaju realizirati.
Tu su i klupe posvećene velikanima poput Olivera, Tome Bebića, Arsena Dedića, Vice Vukova te Ljube Stipišića Delmate i njegovih vječnih stihova »Dalmatino povišću pritrujena«.
Puno je još zaslužnih pojedinaca i detalja iz vranjičke povijesti, ali i zgoda i nezgoda »Male Venecije« našlo svoje mjesto na drvenim šentadama.
Ovo je svojevrsna oda dalmatinskon načinu života i posebnostima Dalmacije – govori Mariana dodajući kako su jedan dio posvetili i pomorcima koji su obilježili povijest Vranjica, ali i mjesnim zgodama i nezgodama.

Ćakule, poezija

»Mali princ« nosi poruku za vranjičke ćakulone

– Dogodilo se da je naš mještanin zvani Beka slomija nogu pa ga je na klupi prid kućon zatekla slika Pink Panthera kojem je jedna noga u gipsu, a tu je i jedna posvećena našoj teti Mili Bugaruši koja godinama uprkos još vozi motorin. Nismo zaboravili ni naše ćakulone, oslikali smo im klupu na kojoj obično side i ispisale simboličan citat iz »Maloga princa«.– govori Mariana.
Obojali su vranjički likovnjaci i koševe za smeće, bitve i odbačene automobilske gume koje su uklopili u cijelu priču, a na nekoliko mjesta, uključujući i školsko dvorište iscrtali su polje za nekoć popularnu dječju igru cingarelu.
Nisu umjetnice zaboravile ni svoje poznate sumještane pa su tako naslikale skulpture kipara Jure Bilića, koje su svojevremeno uklonjene jer su bile od azbesta, a dobile su i poziv iz RK »Vranjica« da oslikaju klupu ispred dvorane na Bilankuši s posvetom nedavno preminulom treneru Anti Božiću Ćoniju.
Sjetile su se i pjesnika Stjepana Benzona, autora poznatih stihova: »Na kantunu kuća stoji, mala kuća ljudi moji, u njoj Ane dane broji, noći broji ljudi moji…«

Balun i Vukovar

Prostor za namjalđe u sjeni industirjskih hala oplemenjen je muralima i recikliranim, šarenim automobilskim gumama

Velebnim muralima koji se protežu od igrališta NK »Omladinca« pa sve do rive odali su počast svom klubu, vatrogascima nastradalima u velikoj tragediji na Kornatima, žrtvama grada heroja Vukovara, ali i dalmatinskim motivima, moru, brodicama i galebovima, i tu kako kažu, nije kraj.
– Već su nam upale u oko neke fasade i zidovi koji bi se dali oslikati, a mogli bi se obojati i ruzinavi stupovi javne rasvjete. Puno je posla, a malo vrimena, ali polako ili po dalmatinski, nije priša – poručila je inicijatorica svih ovih likovnih akcija, slikarska dizajnerica Mariana Grubić koja je unatoč dvokratnom radnom vremenu našla prostora i za ovaj kreativni, volonterski rad, a pridružili su joj se i drugi sugrađani kako bi zajedničkim snagama uljepšali svoje »Malo misto«.

Dvanaestorici braće u spomen

Najveći dio posla odradili su članovi likovne sekcije »Udruge don Frane Bulić«

»Ovo nije kraj, gore pogledaj, tamo piše drugo ime hrabrosti…« dio je to natpisa kojeg su članovi Dobrovoljnog vatrogasnog društva Vranjic u suradnji s članovima likovne sekcije »Udruge don Frane Bulić« ispisali na velebnom muralu oslikanomu u povodu obljetnice najveće vatrogasne tragedije u povijesti Hrvatske koja se dogodila u kolovozu 2007. na Kornatima.
– Htjeli smo na neki način odati počast našim kolegama koji su nesretno izgubili živote u toj tragediji, a budući smo nedavno izgradili ovaj ogradni zid to nam se učinilo najprikladnije – rekao je Marin Milanović, zapovjednik DVD-a Vranjic.
– Izrada murala trajala je nekoliko dana, točnije noći, jer danju je bilo toliko vruće da se pitura odmah sušila i nije se moglo radit. Najveći dio posla odradila je naša Vranjičanka Mariana Grubić, koja je sve skicirala, i članovi likovne sekcije »Udruge don Frane Bulić«, a mi smo bojali i pomagali koliko smo mogli – rekao je Milanović dodajući kako im je bio cilj da mural bude dovršen do obilježavanja 13. obljetnice 30. kolovoza.
Na muralu su uz stihove i prigodne slikovne prikaze ispisana i imena dvanaestorice tragično stradalih vatrogasaca: Dina Klarića, Ivice Crvelina, Ivana Marinovića, Marka Stančića, Gabrijela Skočića, Hrvoja Strikomana, Tomislava Crvelina, Ante Crvelina, Josipa Lučića, Karla Ševerdije, Marinka Kneževića i Ante Juričeva-Mikulina, čija je žrtva postala sinonim plemenitosti i hrabrosti potrebne za izvršavanje vatrogasnih zadataka.

OSNOVANA GRAĐANSKA INICIJATIVA S CILJEM POBOLJŠANJA ŽIVOTNIH UVJETA

Sustavno trovanje

Hale i prostori nekadašnjeg Salonita iznajmljeni raznim privatnicima izvor su sustavnoga onečišćenja, plastikom, metalom i bojama

Članovi nedavno osnovane građanske inicijative »Mjesto koje hoće živjeti 2020.« koji su 28. rujna na vranjičkoj rivi održali javnu tribinu kako bi mještane i ostale zainteresirane upoznali s problemima i ciljevima inicijative poručili su kako su predugo pasivno promatrali događanja vezana uz kvalitetu života u Vranjicu.
– Formirali smo se kako bi pokrenuli neke stvari u našem mjestu jer više nije pet do dvanaest već smo u situaciji da nam otkucava 12 sati vezano uz zagađenja i ekološku katastrofu koja nam prijeti – rekao je član inicijative Pino Ivić dodajući kako je situacija postala neizdrživa.

– Kako bismo izložili problematiku ovoga dijela Kaštelanskog zaljeva moramo početi od gorkog i za mnoge vranjičke obitelji bolnog iskustva sa »Salonitom« zbog kojega zadnjih dvadesetak godina trpimo najgore posljedice, a one nas zbog okruženja u kojemu živimo, očekuju i dalje – upozorili su članovi inicijative iznoseći sedam ključnih točaka koje predstavljaju ugrozu za lokalno stanovništvo.
– Na prvom je mjestu i dalje »Salonit«. Naime tvrtka je u stečaju, ali su hale i prostori iznajmljeni raznim privatnicima koji nas svojom proizvodnjom, plastikom, metalom i bojama, i dalje sustavno zagađuju – upozorili su navodeći kao veliku prijetnju i prostor nekadašnjega remontnog brodogradilišta oko kojeg se vode pravne bitke vezane uz koncesiju.
– U tomu neredu opet ispaštamo mi žitelji Vranjica. Tu se pjeskare brodovi na otvorenom i pali plastični otpad, gume i obojano drvo, a crni gusti dim koji je zasigurno pun dioksina i furana vjetar nosi put mjesta – upozorili su.
Veliki problem predstavlja im i skladištenje te pretovar petrol koksa i ugljena na otvorenom u Sjevernoj luci, zajedno s istovarom nafte na nepropisan način.
– Osim toga, tu s naše sjeverne strane nalaze se postrojenja »Ine« s mega tankerima koji uplovljavaju zadnjih mjeseci i iskrcavaju na terminalu Solin bez poštivanja zakonskih odredbi. Nedavno se usred nevremena jedan tanker otkačio i danima nismo mogli živjeti od smrada nafte koja se izlila u more – rekli su članovi inicijative upozoravajući i na prašenje do kojega dolazi tijekom pretovara žitarica s brodova u silose u Sjevernoj luci, ali i na dugogodišnji problem Kosice, popularnoga kupališta Vranjičana i Solinjana, na kojoj unatoč najavama još uvijek nije pokrenuta sanacija azbesta.
– Inicijativa građana želi u dogovoru s mještanima konačno stati na kraj tom nepoštivanju zaštite mora i okoliša – rekao je okupljenima član inicijative Martin Bilić, magistar morskoga prometa navodeći propise i rezolucije koje bi se trebale poštivati.
– Nismo protivnici projekata, sadašnjih i budućih, koji će donositi boljitak i nova radna mjesta, ali tražimo da poštuju sve ekološke zahtjeve i norme društveno odgovornoga ponašanja – poručili su članovi inicijative »Mjesto koje hoće živjeti 2020.« pozivajući sve stanovnike Vranjica da se ujedine u nastojanju da ovaj biser Jadrana, svoju »Malu Veneciju«, sačuvaju za buduća pokoljenja.

Vranjičani su poručili kako predugo pasivno promatraju događanja vezana uz kvalitetu života u svome mjestu

KONCEM RUJNA ODRŽANA SJEDNICA GRADSKOGA VIJEĆA – Peroš na čelu Knjižnice

Diplomirani knjižničar Ivan Peroš djelatnik je Gradske knjižnice Solin od srpnja 2013., a na dužnost ravnatelja na mandat od četiri godine stupit će 26. studenoga ove godine, nakon isteka mandata dosadašnje ravnateljice

Solinsko Gradsko vijeće na sjednici održanoj 28. rujna prihvatilo je prijedlog imenovanja novoga ravnatelja Gradske knjižnice Solin na čijem je čelu dugi niz godina bila Karmen Borković. Na raspisani natječaj prijavilo se dvoje kandidata, Ivan Peroš i Nada Topić, a Upravno vijeće Knjižnice jednoglasno je izabralo Ivana Peroša te isti prijedlog uputilo gradskim vijećnicima koji su ga usvojili većinom glasova.
Diplomirani knjižničar Ivan Peroš djelatnik je Gradske knjižnice Solin od srpnja 2013., a na dužnost ravnatelja na mandat od četiri godine stupit će 26. studenoga ove godine, nakon isteka mandata dosadašnje ravnateljice.

Rad DV »Cvrčak«
Uz izbor ravnatelja Gradske knjižnice na dnevnom redu 25. sjednice Gradskoga vijeća našao se i prijedlog izvješća o radu Dječjeg vrtića »Cvrčak« Solin za pedagošku godinu 2019./’20. koja je prema riječima ravnateljice vrtića Anđele Biuk, zbog izvanredne situacije izazvane pandemijom koronavirusa bila znatno drugačija od prethodnih godina.
– Sukladno uputama Stožera civilne zaštite vrtić su od 16. ožujka kada je zbog pandemije obustavljen rad predškolskih i školskih ustanova u cijeloj Hrvatskoj, pohađala samo ona djeca koju roditelji nisu mogli na drugi način zbrinuti i u tom trenutku smo imali 18 djece u svim našim vrtićkim skupinama. Redovni rad vrtića pokrenut je 20. svibnja kada smo u skladu sa svim epidemiološkim preporukama ponovno otvorili sve vrtićke skupine – izvijestila je ravnateljica Biuk napominjući kako se za vrijeme nemogućnosti redovnoga rada odvijao poseban program pod nazivom »E-vrtić u partnerstvu s roditeljima« koji je imao za cilj održavanje kontinuirane komunikacije između svih sudionika odgojno-obrazovnog procesa.
– Poseban naglasak stavljen je na komunikaciju između odgojitelja i stručnih suradnika s roditeljima koji su odlično prihvatili ovakav program suradnje – rekla je ravnateljica napominjući kako se zbog navedene situacije nisu realizirale neke od tradicionalnih vrtićkih manifestacija.

Manifestacije i razdvajanje Ustanove
– Uspjeli smo realizirati dječje mačkare i manifestaciju tradicijskih igara »Maja Matas – Oklen si dite?« dok su dječja olimpijada i Dani dječjeg vrtića »Cvrčak« otkazani – izvijestila je ravnateljica.
Vijećnik Marin Matijević osvrnuo se na činjenicu da je i ove godine velik broj djece ostao neupisan u dječje vrtiće stoga ga je zanimalo upisuju li se u vrtiće na području grada Solina djeca sa spornog područja na kojem još uvijek nisu riješene granice između grada Solina i općine Klis.
– Osim toga, zanima me kada se planira provesti već najavljeno razdvajanje vrtićke ustanove – pitao je vijećnik Matijević.
Ravnateljica je istaknula kako djeca s područja grada Solina imaju prednost pri upisu u solinske vrtiće u odnosu na djecu s područja okolnih općina Klis, Muć i Dugopolje, međutim djeca čiji roditelji imaju prebivalište na spomenutom spornom području ostvaruju iste uvjete za upis u solinske vrtićke kuće kao i djeca roditelja koji žive na solinskim adresama.
Na pitanje vezano uz razdvajanje vrtićke ustanove odgovorio je gradonačelnik Dalibor Ninčević koji je izvijestio vijećnike o sastanku kojega je prije mjesec dana održao s predstavnicima općina Klis, Muć i Dugopolje, koje djeluju pod okriljem DV-a »Cvrčak«, a vezano upravo uz mogućnost razdvajanja.
– Predstavnici općina u načelu su suglasni da se pokrene postupak razdvajanja i on bi se mogao realizirati do kraja ove pedagoške godine – najavio je gradonačelnik napominjući kako je Grad Solin u situaciji da bi zbog broja djece i sam već mogao imati dvije vrtićke ustanove.

VIJEĆNIČKA PITANJA

Kockarnica uz školu, nered na Izvoru

Rubriku vijećničkih pitanja otvorio je predsjednik Gradskoga vijeća Renato Prkić (HDZ) iznoseći inicijativu da se ispita mogućnost osnivanja podružnice Upravnog odjela za graditeljstvo i prostorno uređenje Splitsko-dalmatinske županije na području grada Solina.
Vijećnik Goran Milavić (NLM) zatražio je da Nogometni klub Solin zbog visine proračunskih sredstava koja se ulažu u njegovo djelovanje, podnese financijski izvješaj Gradskom vijeću. Osim toga apelirao je da se, u cilju reguliranja brzine, u Ulici Put mira postave ležeći policajci o kojima je do sada više puta bilo govora.

»Voćkice« uz školu
Vijećnicu Ivanu Sedlar (HDZ) zanimalo je što je Grad poduzeo po pitanju otvaranja automat kluba u neposrednoj blizini Osnovne škole don Lovre Katića. Uz to ponovno je iznijela problem donjega dijela Držićeve ulice, u naselju Priko vode koji je u lošem stanju.
– Nedavno je gornji dio ove ulice postao jednosmjeran što je povećalo promet u donjemu dijelu koji je i dalje dvosmjeran pa se stvaraju velike gužve. Postoji li mogućnost da se u cijeloj ulici uvede režim jednosmjernoga prometa pa da dobijemo svojevrsni kružni tok oko zgrade – pitala je vijećnica Sedlar nakon čega ju je predsjednik Gradskoga vijeća uputio na slanje pisanoga zahtjeva s prijedlogom novoga prometnog rješenja kako bi Gradsko vijeće na jednoj od idućih sjednica moglo raspraviti o navedenoj mogućnosti.
Odgovor na pitanje vezano uz otvaranje automat kluba pored OŠ don Lovre Katića dao je gradonačelnik Dalibor Ninčević koji je izvijestio vijećnike kako su nakon održane konferencije za medije, na kojoj je Grad izrazio svoje protivljenje otvaranju ovoga objekta, gradske službe uputile zahtjev nadležnim tijelima da se ispitaju sve dozvole izdane za navedeni klub.
Predsjednik Gradskoga vijeća zatražio je da se ispita može li Grad unijeti izmjene u Prostorni plan te na taj način spriječiti otvaranje automat klubova i kockarnica na određenim područjima.
Vijećnik Niko Režić (Bolji Solin) ponovio je zahtjev iznesen na prošloj sjednici vezano uz nužnost ograđivanja dječjega igrališta u naselju Sveti Kajo, preko puta crkve Sv. Anastazija, dok je vijećnik Marin Matijević (nezavisni) iznio potrebu tiskanja novoga plana grada jer u postojećem nisu sadržane novoformirane ulice.

Nedostatak policajaca
Vijećnik Mario Jaman (SDP) predložio je da se na jednu od sljedećih sjednica Gradskoga vijeća pozove načelnik Policijske postaje Solin kako bi se u direktnom kontaktu s njim razgovaralo o stanju sigurnosti na području grada.
– U svim kontaktima s policijom vezano uz potrebu određene intervencije dobijem odgovor kako nemaju dovoljno djelatnika koji bi obilazili teren, pa me zanima kada bi solinska Policijska postaja, s obzirom na područje koje pokriva, mogla prijeći u višu kategoriju te samim time dobiti veći broj djelatnika – pitao je vijećnik Jaman koji se požalio i na rad komunalnoga redarstva, točnije na činjenicu da se unatoč svim aktivnostima koje je Grad do sada poduzeo, na određenim lokacijama stvaraju gomile nelegalno odbačenoga smeća, posebno na prostorima oko kontejnera.
Gradonačelnik je vezano uz rad Policijske postaje Solin izvijestio vijećnike kako bi se uskoro trebala dovršiti energetska obnova zgrade Policijske postaje Solin, nakon čega slijedi uređenje interijera.
– Tijekom nedavno održane video konferencije u kojoj su osim mene sudjelovali načelnici općina Klis, Muć i Dugopolje, župan splitsko-dalmatinski, načelnik PP Solin i glavni načelnik policije dogovoreno je kako će Grad Solin, spomenute općine i SDŽ osigurati dio sredstava potrebnih za uređenje interijera. Riječ je o iznosu od oko 900 tisuća kuna u kojem će Grad Solin sudjelovati sa 150 tisuća, tri navedene općine svaka sa po 50 tisuća, a Županija s 200 tisuća kuna. Preostali dio osigurat će Ministarstvo unutarnjih poslova – rekao je gradonačelnik dodajući kako se i tom prilikom raspravljalo o malomu broju policijskih službenika koji pokrivaju ovo izuzetno veliko područje te je od strane glavnoga načelnika policije najavljen dolazak nekoliko mladih policajaca koji bi uskoro trebali izaći s Akademije.
– Kada je u pitanju gomilanje smeća uz kontejnere moram reći kako su nakon akcije organiziranog odvoza, na četiri lokacije postavljene nadzorne kamere te da ćemo nastaviti s uspostavom video nadzora, ali i sa sankcioniranjem prekršitelja – najavio je gradonačelnik.

Gomile smeća i nered na Izvoru
Vijećnik Josip Marković (HDZ) upozorio je kako se na dijelu puta koji vodi od Šukice do Ulice Marka Marulića, kao i na makadamskom parkiralištu pored ribogojilišta, nakon kiša stvaraju velike lokve. Osim toga apelirao je da se u Ulici Blage Zadre postavi rasvjeta te da se razmisli o drugom načinu usporavanja prometa kroz Ulicu Gašpina mlinica jer postojeći uspornici ne ispunjavaju svoju funkciju, a izazivaju dodatnu buku.
Vijećnica Dolores Jaman (SDP) ponovno je upozorila na nered koji vlada na području oko izvora Jadra na kojemu je sve više posjetitelja i smeća.
– Već sam na jednoj od proteklih sjednica iznijela ovaj problem, pa me zanima što je Grad u međuvremenu poduzeo po pitanju njegova rješavanja – pitala je vijećnica Jaman.
Gradonačelnik je izvijestio vijećnicu da je izdan nalog za postavljanje »tajmera«, odnosno vremenskih prekidača, kako bi se u večernjim satima gasila rasvjeta te na taj način spriječilo veće okupljanje uz Izvor.
– Osim toga kontaktirao sam policiju kako bi se povećali nadzori u ovomu dijelu grada, a i naš komunalni izvidnik ima nalog da intenzivnije obilazi ovo područje – rekao je gradonačelnik.

Zemljište na kojemu se gradi novi poslovni centar u Rupotini formirano je višegodišnjim nasipanjem potoka

Neprikladan teren
Vijećnik Davor Mikas (Bolji Solin) zatražio je pismeno izvješće vezano uz poslovni centar u Rupotini, točnije uz stabilnost tla na kojem se gradi budući objekt.
Uz to zanimalo ga je na kojoj je lokaciji planirana izgradnja drugog solinskog reciklažnoga dvorišta te što je Grad poduzeo po pitanju uređenja Poslovnog centra Priko vode.
Prema riječima predsjednika Gradskoga vijeća Renata Prkića za lokaciju drugoga reciklažnog dvorišta određen je prostor parkirališta Županijske uprave za ceste u industrijskoj zoni Karabaš.
Na stanje Poslovnog centra Priko vode osvrnuo se dogradonačelnik Ivica Rakušić ističući kako je dio vlasnika prostora zainteresiran za unapređenje Centra te da će Grad i ubuduće poduzimati sve što je u njegovoj moći da se to konačno riješi.

ZAPOČELA SVEČANA PROSLAVA 200. GODINA ARHEOLOŠKOGA MUZEJA U SPLITU – Muzejska iskra nacionalne svijesti –

Neosporna je činjenica kako je Arheološki muzej u Splitu izrastao u veliku instituciju, a upravo takve institucije potpomažu i »nose« državnost. Institucionalno pak odupiranje obrascu devastiranja pod krinkom napretka nekoga sustava, »napretka« koji je dolazio iz društvenih slojeva čijim se namjerama nije bilo lako oduprijeti nerijetko je završavalo štetno po integritet kulturne te degradaciju prirodne baštine

Splitski gradonačelnik Andro Krstulović Opara pozdravio je uzvanike na otvaranju izložbe u Marmontovoj ulici

Svečana proslava 200. obljetnice rada Arheološkog muzeja u Splitu, najstarijega muzeja u Hrvatskoj započela je u subotu 22. kolovoza otvorenjem izložbe fotografija »Salona« autora Vicka Vidana u splitskoj Marmontovoj ulici, a nastavljena prigodnim programom u vrtu Arheološkoga muzeja koncertom opernih arija prvakinje opere HNK Split Terezije Kusanović te »Papandopulo« kvarteta.
Otvorenju Vidanove izložbe i programa u Muzeju uz ministricu kulture i medija dr. sc. Ninu Obuljen Koržinek kao izaslanice predsjednika Vlade Andreja Plenkovića, nazočili su župan splitsko-dalmatinski Blaženko Boban, splitski gradonačelnik Andro Krstulović Opara, te domaćin manifestacije ravnatelj Arheološkoga muzeja dr. sc. Ante Jurčević, uz druge cijenjene goste. Izložba fotografija o Saloni djelo je eminentnoga splitskoga fotografa poznatoga po radu na urbanim krajolicima i arhitekturi. Vicko Vidan radeći kao fotoreporter u Slobodnoj Dalmaciji i Vjesniku, poznavanje fotografije dodatno je istančao na Istituto Europeo di design u Milanu studirajući smjer fotografije. Vidan često surađuje s hrvatskim muzejima i galerijama, a fotografiju predaje kao stručni suradnik na Umjetničkoj akademiji u Splitu.

 

Ministrica kulture i medija dr. sc. Nina Obuljen Koržinek u svojstvu izaslanice predsjednika Vlade Andreja Plenkovića naglasak je stavila na dosege muzeja kao državne ustanove

Raskoš mediteranske baštine
Obraćajući se nazočnima u nastavku programa proslave u vrtu Arheološkoga muzeja u Splitu ministrica kulture i medija dr. sc. Nina Obuljen Koržinek u svojstvu izaslanice predsjednika Vlade Andreja Plenkovića zahvalila je svima koji su pridonijeli radu i razvoju Muzeja te istaknula kako iza svake ustanove stoje ljudi – ravnatelji, zaposlenici, vanjski suradnici i posjetitelji koji Muzeju daju legitimnost postojanja i razlog za kontinuirano poboljšavanje.
– Arheološki muzej u Splitu rastao je i razvijao se u srcu Mediterana u gradu-spomeniku upisanom na svjetski popis kulturne baštine, gradu-kolijevci Marulićeve Judite, baštineći raskoš mediteranske prirode i duha – rekla je ministrica istaknuvši kako dvije stotine godina kontinuiranog djelovanja dovoljno govore o kvaliteti i dosezima rada u području kulture, kulturne baštine, arheologije i muzeologije ove ustanove.

Velika nacionalna obljetnica
Zahvaljujući nazočnima koji su unatoč epidemiološkoj situaciji uveličali proslavu, ravnatelj Muzeja dr. sc. Ante Jurčević uputio je zahvale i svim nadležnim institucijama koje sudjeluju u obilježavanju jedinstvenoga jubileja kako za djelatnike muzeja tako i za lokalnu te hrvatsku nacionalnu kulturu.
– Danas obilježavamo dvije stotine godina od dekreta Dalmatinske vlade u Zadru kojim je na današnji dan utemeljen naš muzej.
To je velika, pa i opterećujuća obljetnica. Sve što je dovelo do toga dekreta započelo je posjetom cara Franje I. u svibnju 1818. Dioklecijanovoj palači i Saloni.
Današnje je obilježavanje samo početak proslave koja se proteže sve do listopada sljedeće godine kada će biti dvije stotine godina od prvih istraživanja koja je organizirao naš muzej u Saloni – istaknuo je ravnatelj Jurčević.
Govoreći upravo o povijesti istraživanja ravnatelj je najavio dvije izložbe. Prva od njih u prosincu ove godine predstavit će rezultate stogodišnjih istraživanja antičkog grada Ise, današnjeg Visa, dok će ona u listopadu sljedeće godine prikazati nevjerojatnih, dvije stotine godina sustavnih istraživanja u Saloni, i srednjovjekovnom Solinu.

Nino Švonja, kustos Epigrafičke uzvanike je proveo kroz stalni postav Areološkoga muzeja

– Vremenski period kontinuiranoga rada ne govori dovoljno o stvarnomu značenju postojanja i djelovanja muzeja. Najveća vrijednost Arheološkoga muzeja u Splitu su bili i ostali njegovi djelatnici, a posebno istaknuti pojedinci koji su postali članovi akademija, sveučilišni profesori te nositelji domaćih i stranih odlikovanja. Oni su svojim radom doprinijeli boljem razumijevanju bitnih povijesnih promjena na ovome prostoru od prapovijesti, razdoblja grčke kulture, kao i razdoblja antike koja je na ovom prostoru uspostavila svojevrsnu civilizacijsku platformu. Razjasnili su i na njoj niklo ranokršćansko razdoblje, kao vjersko civilizacijsku komponentu te materijalnim dokazima razbistrili pojedinosti o dolasku Hrvata – naglasio je Jurčević.

Muzej kao čuvar i pokretač
Govoreći nadalje o Muzeju u ovome kontekstu ravnatelj je naglasio kako je očito da je riječ o ustanovi čije su se programske i unutrašnje kadrovske mijene uvijek odražavale na život i događaje u lokalnim zajednicama gdje je muzej bio prisutan, organizacijski-ustrojno ili terensko-istraživački. Osnutak i djelovanje Arheološkog muzeja Jurčević je tako prepoznao i kao svojevrsnu iskonsku iskru nacionalne svijesti, pa i općenacionalnoga preporoda.
– Iz slojevitosti podataka koji se nalaze u arhivskim dokumentima Muzeja iščitava se općekulturna uloga koju je imao u svojoj povijesti, nekada manja, ali ponekad doista velika i značajna. Ono što je zajedničko i što se može iščitati iz svih tih dokumenata i što bismo danas mogli nazvati misijom Arheološkoga muzeja u Splitu jest neprestano opiranje kontinuiranoj devastaciji kulturne i prirodne baštine.
Slikovitije rečeno – danas slavimo 200 godina opiranja Arheološkog muzeja u Splitu toj i takvoj baštinskoj razgradnji – izričito je naglasio ravnatelj Jurčević.

Dr. sc. Ante Jurčević ravnatelj Arheološkoga muzeja u Splitu

Država i institucija
Neosporna je činjenica kako je Arheološki muzej u Splitu izrastao u veliku instituciju, a upravo velike institucije potpomažu i nose državnost. Institucionalno pak odupiranje obrascu devastiranja pod krinkom napretka nekoga sustava, »napretka« koji je dolazio iz društvenih slojeva čijim se namjerama nije bilo lako oduprijeti nerijetko je završavalo štetno po integritet kulturne te degradaciju prirodne baštine. Govoreći stoga o stoga društvenoj ulozi Muzeja ravnatelj Jurčević je naglasio:
– Arheologija ne djeluje samo zato da bi otkrića prilagala sveukupnoj zbirci znanja, i da bi se to znanje dijelilo kroz sustav obrazovanja, nego da ljude čini samosvjesnijima o njihovim ishodištima i temeljima. Stoga arheološka nalazišta nisu samo mjesta izučavanja i zaštite starina, nego je njihova svrha da pozivaju posjetitelje i pružaju im specifično iskustvo, kako o predmetima koji govore o prošlosti, tako i o samoj organizaciji ljudskoga života na lokacijama koje se istražuju – rekao je Jurčević.
Zaključujući svoj »memento« suvremene institucionalne arheologije ravnatelj Jurčević je iznio u pogled u budućnost naglasivši kako će među temeljnim nastojanjima budućega djelovanja Muzeja jednako i neodvojivo biti sustavno poticanje i unapređenje društvene svijesti o značaju kulturne i prirodne baštine.
– To podrazumijeva znatno aktivniji i angažiraniji rad Muzeja, kako na samostalnim tako i na projektima koji su već započeli ili su u pripremi, u sklopu Splitsko-dalmatinske županije te gradova, Splita, Solina i Visa, uz sudjelovanje i kolega iz drugih muzeja, fakultetskih ustanova, konzervatora, turističkih zajednica i udruga za očuvanje baštine – zaključio je ravnatelj Jurčević.

Proslava velike obljetnice nastavlja se nizom manifestacija

Program proslave nastavio se kroz koncertnu večer u kojoj su nastupili mezzospranistica Terezija Kusanović uz pratnju violinistice Ane Bubalo, klarinetista Jure Šaban-Stanića i pijanista Zorana Velića.
Nastupom »Papandopulo« kvarteta, ansambla sastavljena od četvorice renomiranih saksofonista: sopran saksofonista Nikole Fabijanića, alt saksofonista Gordana Tudora, tenor saksofonista Gorana Jurkovića i bariton saksofonista Tomislava Žužaka zaključena je slavljenička večer jedne od temeljnih institucija nacionalne kulture.

Prigodna marka
U čast 200. obljetnice osnutka splitskoga Arheološkog muzeja Hrvatska pošta pustila je u optjecaj novu prigodnu poštansku marku s motivom sarkofaga Dobrog pastira koji potječe iz Solina, iz 4. stoljeća, a autor marke je Duje Šegvić, dizajner iz Splita.

Mario MATIJEVIĆ

Foto: ARMUS

Novi broj Solinske Kronike

posljednji broj solinske kronike

Pratite nas

   Facebook

   RSS

   Newsletter

Zvonimir Solin Newsletter

Najvažnije vijesti u vašem email sandučiću