Page 12 - Solinska kronika 315

KRONIKA

DVADESETAK GODINA NAKON SADNJE DRVORED PLATANA U RADIĆEVOJ ULICI NANOSI ŠTETU PLOČNIKU I KOLNIKU

DRVO SLUŽBENO

Stabla platana više od stoljeća su prepoznatljivi dio solinskoga krajobraza posebice primjerci u Parku na Širini ili gorostasi na Gospinu Otoku

P
Sadnja drvoreda platana očetkom dvijetisućitih matranje kolnika također upu- Gorostasnost ovih ubojica nje novoga pločnika u najma-
smoga svoje postojanje za-
ćuje na promjene koje izaziva
godina u solinskoj je Ulici
nju ruku izazvalo brojna pita-
naznačila je dakle novo Stjepana Radića polusto- korijenje ovih gorostasa. hvaljuje isto tako ogromnom nja i negodovanja.
vrijeme, ono europsko, ljetni drvored oraha zamije- Stručanjaci govore kako su pla- korjenovom sustavu. Nažalost Europski su komunalni i horti-
kulturni stručnjaci tako u broj-
kako je slučaj s mnogim sta-
njen onim ponešto urbanijim,
tane visoko prilagođene urba-
kozmopolitsko vrijeme europskijim drveoredom pla- nim krajobrazima i kao takve blima koja sazrijevaju i dosežu nim slučajevima oko posto-
našega grada u kojemu tana. Ulica »Novi put« koja je su uobičajene vrste u mnogim svoju potencijalnu visinu, pro- jećih stabala proširili prostor,
zatim pedesetih godina proš-
ali kada to nije bilo praktično
najvećim svjetskim gradovima,
blemi s korjenjem platana po-
su ova stabla vrlo loga stoljeća nosila naziv »Sko- pa se kao takve izvrsno uklapa- staju sve očitiji. uklanjali su ova za okolinu
brzo prepoznata kao jevska« ubrzo je zahvaljujući ju i u našem Solinu. Nažalost Iskustva iz europskih gradova agresivna stabla uklone i na
govore kako su pločnici raspu-
ljubavna priča između gradova
njihovo mjesto posadili vrste
nadaleko poznatom drvoredu
izvrstan borac u borbi oraha koji su tvorili pravi zele- i ovih stabala ide svome kraju cani i podižu se, ulice bubre a u nižega rasta i oblika. Ponovno
protiv rapidno rastućeg ni tunel u narodu kolokvijalno zbog problema koji se javljaju s nekim slučajevima u Londonu gledajući ni ove opcije ne do-
laze u obzir u našem solinskom
korjenjem stabala. Problemi su
prozvana »Kroz oraje«. Iako
čak se narušava i statika nosi-
gradskog zagađenja. »oraja« nema već dvadeset go- to koji zadaju popriličnu glavo- vih zidova. slučaju jer je prilikom preure-
S druge pak strane dina naziv je to koji je ostao u bolju mnogim jedinicama lo- Nikakvo čudo dakle nije što đenja Radićeve ulice kolna po-
vršina proširena do samih sta-
kalne samouprave diljem Euro-
brojni europski stručnjai ulažu
romantičnim zakutcima sjeća-
ova su stabla posebice nja domorodačkoga dijela so- pe, stanovništvo u gradovima, popriličan napor u rješavanje bala, a njihovo pak uklanjanje
ali jednako tako i komunalne
linskoga stanovništva.
pitanja što učiniti s korjenjem
i zamjena drugim stablima bilo
nakon uređenja/ Sadnja drvoreda platana na- službe bore se s pitanjem što platana? bi ravno ekonomski krajnje ne-
rekonstrukcije Radićeve značila je dakle novo vrijeme, učiniti s korjenjem platana? Činjenica je kako ne postoji isplativom drvocidu.
ono europsko, kozmopolitsko
jednostavno rješenje za pro-
No bilo kako bilo problemi s
Krivca za štetu koju korjenje
ulice pokazala svoje vrijeme našega grada u ko- platana pričinja kako u naše- bleme koje uzrokuju postojeća korjenjem platana toliko su u
drugo lice, ono uporno, jemu su ova stabla vrlo brzo mu gradu tako i u europskim stabla. Jedno od ponuđenih nekim gradovima postali oz-
metropolama nije u samim
rješenja je uklanjanje ploč-
prepoznata kao izvrstan borac
biljni da su one u potpunosti
prirodno i nezaustavljivo u borbi protiv rapidno rastu- stablima. Stabla samo rade nika koje je korjenje oštetilo, zabranjene. Ovo je pak u ko-
razarajuće lice ćeg gradskog zagađenja. S ono što im je u prirodi. Rastu. struganje i piljenje korijenja te načnici nesretna činjenica jer
je malo vrsti stabala toliko pri-
Štoviše upravo su platane ci-
zamjena pločnika. Takva pak
druge pak strane ova su sta-
bla posebice nakon uređenja/ jenjene zbog vlastite sposob- ozbiljna šteta na korijenovom lagođeno urbanomu okolišu i
rekonstrukcije Radićeve ulice nosti napredovanja u urbanim sustavu može oslabiti zdravlje toliko prilagodljivo su kao što
pokazala svoje drugo lice, ono okruženjima skučenih četvrti stabala do točke da ona posta- je to platana.
uporno, prirodno i nezaustav- okruženih betonom, u nedo- nu opasna, a da ne spominje- U konačnici govoreći činjenica
ljivo razarajuće lice. Pješačke statku svijetla i zapljuskivane mo kako je ovdje riječ samo o je kako će ova ubojica smoga
su površine kako one asfaltne vodom koja je obogaćena so- privremenoj mjeri. Ako stablo koja raste u svim mogućim
tako i one popločane u čitavoj lju, motornim uljem i koječime. ostane zdravo ono će samo na- uvjetima i prilagođava se svim
ulici nedugo nakon uređenja Pa ipak platane, listaju, cvjetaju staviti rasti, a tako će i njego- ljudskim djelovanjima solin-
doživjele preinake, nabrekle i napreduju te mogu dosegnuti vo korijenje. Tim više u našem skim stručnjacima tek postati
su, napukle i naborale se usli- visinu od 30 metara s krošnjom solinskomu slučaju svakako bi predmet proučavanja.
jed rasta korijenja. Pomno pro- koja se isto toliko može raširiti. skidanje te ponovno postavlja- Ma. M.
12 Studeni 2020. S 315